GfK: Hrvatska kućanstva sve siromašnija

Drugo ovogodišnje istraživanje potrošačke klime u Hrvatskoj – GfK Barometar, provedeno tijekom mjeseca studenog na reprezentativnom uzorku od 1000 građana starijih od 15 godina metodom osobne ankete u kućanstvu, općenito je pokazalo kako naša kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u narednih godinu dana.

potrosacka-kosarica-midi1Naime, tek oko 7 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok 41 posto smatra da su ostali na istom. Za više od polovice kućanstava (53%) njihovo sadašnje financijsko stanje lošije je nego lani.

Da će im financijska situacija biti barem malo bolja u narednih godinu dana smatra 12 posto ispitanih, 44 posto procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali da će im biti lošije ocjenjuje čak 41 posto ispitanika.

Izraženo uobičajenom prosječnom ocjenom (od 1/znatno gore do 5/znatno bolje) financije kućanstva za sljedećih 12 mjeseci iznose tek 2,6.

Za proteklih godinu dana najlošiju ocjenu dali su ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj (63% ih navodi lošiju financijsku situaciju kućanstva) s prosječnom ocjenom od samo 2,08.

Vedriju budućnost također najmanje očekuju ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj – njih 60 posto smatra da će im financije biti lošije (prosječna ocjena 2,25).

Kada je u pitanju štednja, i broj kućanstava koja si mogu priuštiti da štede pada iz mjeseca u mjesec. Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjeti kreće se u Hrvatskoj na oko 35 posto (što je oko 7 % manje nego prije pola godine).

U sjevernoj Hrvatskoj ima najviše kućanstava koja jedva sastavljaju kraj s krajem (54%). Štede pak najmanje u sjevernoj Hrvatskoj (samo 24%) a najviše u Dalmaciji  i Slavoniji (oko 40%).

Za Hrvatsku se još može naglasiti da se najviše moraju dodatno zaduživati ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (17%) te sjevernoj Hrvatskoj (16%), a najmanje u Istri i Primorju (7%), navodi se u istraživanju.

Prethodni članakDukat pomaže kooperante sa 6 milijuna kuna
Sljedeći članakSnažan rast tržišta tehničkih proizvoda u Njemačkoj