13.3 C
Zagreb
Nedjelja, 20. travnja 2025., 05:47
Tržišne komunikacijeI&AGotovo tri četvrtine kućanstava s nedostatnim prihodima

Gotovo tri četvrtine kućanstava s nedostatnim prihodima

trgovina-kolica-namirnice-midiIstraživanje agencije GfK, provedeno tijekom prosinca 2011. godine, pokazalo je kako gotovo tri četvrtine hrvatskih kućanstava ima nedostatne prihode.

Naime, u 2011. godini hrvatsko kućanstvo raspolagalo je mjesečno u prosjeku s oko 6610 kuna ili na razini cijele godine s ukupno oko 79.326 kuna. Prihodi su najviši u Zagrebu (7690 kuna), te Istri, Primorju i Gorskom Kotaru (7155 kuna), a najmanji u Slavoniji (5528 kuna).

S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih potreba obitelji trebali bi mjesečno iznositi u prosjeku oko 8824 kune, dok su ti troškovi za četveročlanu obitelj procijenjeni na oko 11.242 kune.

Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda (na bazi svih anketiranih kućanstava) iznosi u prosjeku oko 2214 kuna, što zapravo znači kako bi potrebni prihodi trebali biti veći za oko 33% od onih ostvarenih.

“Veće od potrebnih” prihoda ima oko 8% kućanstava, što je skupina u kojoj se pokazuje konstantan pad iz godine u godinu. Tako je u 2010. onih koji imaju prihode veće od potrebnih bilo oko 9%, u 2009. oko 10%, a 2008. oko 12%. “Točno koliko im treba” ima oko 17% kućanstava, dok ostvarene prihode niže od potrebnih ima oko 72% kućanstava, pokazuje istraživanje GfK.

Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno raspoloživih sredstava, dolazi se do podatka kako bi njihova prosječna potrebna primanja trebala biti čak 64% veća od sada ostvarenih (prosječan udio razlike ostvarenih i potrebnih prihoda u ostvarenim prihodima).

Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i dalje otpada na hranu i piće – oko 29%. Doda li se tome i troškove stanovanja proizilazi da 48% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje samo osnovnih egzistencijalnih potreba.

Ostvareni prihodi u 2011. godini povećali su se za 24 eura u odnosu na prethodnu godinu, a potrebni prihodi su ostali otprilike na istoj razini. Razina ukupnih troškova kućanstava malo se smanjila u odnosu na prošlogodišnju, što potvrđuje nalaze iz drugih istraživanja, jer kućanstva su se u protekloj godini (u prosjeku) ponašala vrlo racionalno i nastojala “štedljivo trošiti, zaključuju iz GfK.

prihodi-kucanstava-graf-001Kada se promatra potrošnju kućanstava po vrstama troškova (ona koja imaju te troškove) dobiva se informacija kako se, u odnosu na prethodnu godinu, nešto manje novca trošilo na hranu i piće (5%), stanovanje (5%), prometne troškove (7%), obuću i odjeću (13%), trajna dobra (12%), duhan i cigarete (5%), mobilni i fiksni telefon (6%), medicinske usluge (11%) i obrazovanje (2%).

Jedino na što su potrošači u 2011. izdvajali više su otplate stambenih kredita, za koje su izdaci u odnosu na prethodnu godinu porasli 29% (problem “švicaraca”). Tu vrstu kredita ima oko 13% kućanstava.

istrazivanje-trzista-vizual-midi50 GODINA ISTRAŽIVANJA TRŽIŠTA U HRVATSKOJ
Upravo navršava 50 godina od početka rada prve agencije za istraživanje tržišta u Hrvatskoj.

Bilo je to u veljači 1962. godine kada je osnovan ZIT – Zavod za istraživanje tržišta kao jedina istraživačka kuća na cijelom području tadašnje Jugoslavije.

U Zagrebu je od početka djelovao dio ZIT-a – Centar za istraživanje marketinga (CEMA) čija se djelatnost tada nije razlikovala od sličnih agencija u razvijenim zemljama Europe. Prije desetak godina CEMA je postala dio renomiranog svjetskog istraživačkog lanca GfK.

Po početnoj suradnji, prije pedesetak godina, posebno značajno mjesto ima Podravka, te Ledo (tada Zagrebačka mljekara), zatim Pliva, pa Kraš, Gavrilović, Franck, IPK Osijek, Badel, INA, Generalturist, Jugoplastika, Lek, Saponia, Varteks, i nešto kasnije Vis, Zvečevo, Interpublic, Ozeha, Labud, OKI, Pik Vrbovec, ZV, Sirela, Panonska pivovara, Karlovačka pivovara, Zagrebačka pivovara, Večernji list, Jamnica, Zagrebačka banka).

Već krajem šezdesetih godina među stranim korisnicima usluga istraživanja tržišta svakako treba istaknuti prvo Coca Colu, zatim je stigao IWS, Monsanto, PepsiCo, United Biscuits, Gillette/Intersilver, Philip Morris, Rothmans/Pall Mall, Reemtsma Int., Black&Decker, BBDO, Stock, Maggi, Nestle, Hoechst, P&G, Bayer Pharma, Benckiser, Interbrew, Henkel, Unilever, Renault, Ferrero, FIAT, Reynolds (RYR), World Bank, IBM, Shell, Mc Donalds, Bank of Austria, Lego, Ballantine, BBC, DHL, Wrigley, Tetrapak, Amway Corp., Wrangler, OMV, Knauf, BAT Hamburg, Brinkmann, Johnson&Johnson, AMEX, Eutelsat, Rank Xerox, Master Foods itd.

Udruženje za istraživanje tržišta pri HGK danas broji dvadesetak agencija s ukupnim prometom od oko 140 milijuna kuna. Međutim, recesija je ostavila traga i na ovoj djelatnosti. Korisnici usluga smanjili su potražnju, a zbog toga je došlo do pada, ionako niskih, cijena te se slobodno može konstatirati kako vrijednost ovih usluga danas u Hrvatskoj nadmašuje sadašnje cijene. Prošla je godina za industriju istraživanja okončana na pozitivnoj nuli pa treba, i dalje, računati na oštru konkurenciju i bitku za klijente.

Najnovije objave

Aljaž Kovač – Intereuropa

Ulaganja u proširenje kapaciteta Luke Rijeka predstavljaju korak prema pozicioniranju Hrvatske kao strateškog logističkog čvorišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Ta ulaganja nisu samo...

izlog

Silvanac Zeleni – Kad terroir i elegancija govore istim jezikom

Izraz regije, znanja i preciznosti - vino s karakterom i stilom U vremenu kada tržište vina sve više nagrađuje autentičnost, prepoznatljiv sortni karakter i regionalnu...