
Troškovi najma teret su zakupcima dok ne počnu ostvarivati zaradu. Zato smo im ponudili razdoblje besplatnog najma koje Uprava dodjeljuje na osnovi analize njihova poslovanja.U manje od godinu dana poslovanja imamo popunjenost od 60 posto, a cilj je do kraja godine ispuniti od 70 do 80 posto kapaciteta centra
Luksuzni trgovinski centar Cascade u listopadu prošle godine našao se u problemima: kasnio je s otvorenjem, a i kriza je uzela danak te preplašila brojne trgovce, potencijalne zakupce prostora.
Početkom ove godine promijenio se vlasnik, pa je tako američko-češki konzorcij Ungelt/Spectrum prodao centar Cascade skupini institucionalnih i privatnih investitora u sklopu austrijske övag grupe. Novi vlasnik na čelo centra doveo je međunarodni tim pod vodstvom Antona Hopfgartnera koji je iskustvo vođenja trgovinskih centara stekao u Pragu gdje je upravljao Palladiumom.
Kolika je trenutačna posjećenost centra Cascade i kolika bi trebala biti da biste poslovali s profitom?
Do sada je bilo od jedne do dvije tisuće posjetitelja na dan, a cilj nam je u srednjem roku privući od pet do osam tisuća posjetitelja na dan. Na tržištu se želimo pozicionirati kao centar luksuznih butika te mondeno okupljalište. Zato smo odlučili marketinšku kampanju usmjeriti prema kupcima veće platežne moći, a ne ići na masovnost.
Tko vam se nameće kao konkurent na tržištu i kolika je popunjenost poslovnih prostora?
Kao konkurenti nam se nameću butici u središtu grada, a drugi nam centri zbog koncepta nisu konkurencija. U manje od godinu dana koliko poslujemo imamo popunjenost od 60 posto, a tijekom ljeta centar Cascade nije izgubio nijednog zakupca, nego smo doveli i nove. Cilj je do kraja godine ispuniti od 70 do 80 posto kapaciteta centra.
Na čelo centra Cascade stigla je nova uprava predvođena vama. Koji su vam ciljevi i što želite postići?
Naša je misija da centar Cascade, koji je smješten u središtu Zagreba, vodimo tako da ostvaruje rast. Uveli smo neke inovacije kojima mislimo prebroditi trenutačnu krizu i postaviti centar na zdrave noge kako bi dugoročno ostvarivao profit.
O kakvim je inovacijama riječ?
Naše iskustvo pokazalo je kako interakcija i suradnja sa zakupcima prostora daje rezultate kojima su obje strane zadovoljne. Jedan od ključnih alata u tom poslu jest nastojanje da menadžment shvati i razumije želje, potrebe i mogućnosti pojedinog zakupca te da njegovu viziju razvoja pokuša uklopiti u politiku centra. Cilj je Uprave da sagleda na koje sve načine može pomoći zakupcima. Uprava zajedno s njima treba promisliti kako privući kupce, jer u konačnici ako zakupci prostora ne budu dobro poslovali, neće ni centar u cjelini. Cilj je nove uprave postati partner zakupcima.
Što mislite pod pojmom ‘partner zakupaca’ i na koji se način to partnerstvo realizira?
Ako se potencijalni zakupac odluči u vrijeme krize započinjati posao, svjesni smo kako su mu veliki ulazni troškovi, odnosno kako će mu troškovi najma biti dodatan teret dok ne počne ostvarivati zaradu. Zato smo im ponudili razdoblje besplatnog najma koji Uprava dodjeljuje na osnovi analize njihova poslovanja. Znači, interes nam je da se svaki biznis u centru što prije uhoda te da postane profitabilan. Iz tog smo razloga odlučili biti kooperativni i zakupcima olakšati početak, što ipak ne znači da ćemo pristajati na apsolutno sve ideje, već da ćemo u dogovoru sa zakupcima nastojati rad uprave maksimalno prilagoditi njima.
Kako funkcionira razdoblje besplatnog najma i što sve zakupac time dobiva?
Razdoblje besplatnog najma funkcionira tako da zakupac prvo mora predstaviti Upravi što želi raditi u određenom prostoru i u kojem razdoblju te izložiti poslovni plan. Uprava će tada potrebe zakupaca nastojati uskladiti s potrebama centra. Zatim usuglašavamo model prema kojem će on biti u stanju razviti posao, dovoljno zaraditi te moći plaćati najamninu. Tek onda dogovaramo razdoblje besplatnog najma jer u konačnici naš je zadatak da zakupac dobro posluje kako bi mogao plaćati najamninu.
Može li zakupac nakon isteka napustiti zakupljeni prostor, odnosno kakva je daljnja procedura naplate najma?
Svi zakupci potpisuju standardan ugovor o najmu, obično u trajanju od nekoliko godina. Nakon isteka razdoblja besplatnog najma zakupac je dužan ostati u tom prostoru, a cijenu će platiti prema specifičnosti posla kojim se bavi i prema zajedničkoj procjeni zarade koju će u tom prostoru ostvariti. Recimo, kafić ne može ostvarivati veće zarade od butika dizajnerske odjeće, pa ni cijena najma za te dvije djelatnosti ne može biti ista. Nije nam cilj najamninom ‘iscijediti’ svakog zakupca, već da svi prostori koji su u najmu posluju dobro kako bi mogli privući kupce. (Lider)




























