VijestiZemljaHPK ne odustaje od zahtjeva za pomoć ratarima od 300 eura po...

HPK ne odustaje od zahtjeva za pomoć ratarima od 300 eura po hektaru

Zbog izuzetno teškog stanja u ratarskoj proizvodnji iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) u utorak su poručili kako ne odustaju od zahtjeva za pomoć ratarima od 300 eura po hektaru, reagirajući tako na nedavnu najavu resornog ministarstva o davanju pomoći od 135 eura po hektaru.

“Odbor za ratarstvo HPK ne odustaje od zahtjeva da se isplati 300 eura po hektaru za ratarske kulture zbog poremećaja na tržištu i visokih troškova proizvodnje i loših prinosa zbog vremenskih nepogoda”, istaknuli su iz HPK.

Napominju kako će HPK dostaviti sve podatke oko troškova proizvodnje Ministarstvu poljoprivrede te predlažu da se podaci dostave i Europskoj komisiji (EK), kako bi se odobrila dodatna pomoć za ratare zbog poremećaja na tržištu – pada cijena i visokih troškova proizvodnje, ali i vremenskih nepogoda koje su značajno utjecale na lošije prinose.

Na sastanku Odbora je usvojen i zaključak da potpora ne smije biti de minimis. “Potrebne su stimulativnije mjere koje će osigurati sigurniju sjetvu uljane repice, budući da je došlo do značajnog pada sjetvenih površina, te da se zbog sve izraženijih vremenskih nepogoda ponovo pokrene raspravu oko protugradne obrane”, istaknuli su iz HPK.

Naveli su i kako Odbor ne može pristati na raniji prijedlog Ministarstva poljoprivrede s nedavnog radnog sastanka u Osijeku, na kojem se razgovaralo o mjerama pomoći ratarima te i dalje ostaju pri stavu kako je potrebna pomoć od 300 eura po hektaru.

Podsjetimo, ministrica poljoprivrede Marije Vučković prije desetak dana u Osijeku je kazala da Ministarstvo priprema program pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa četiri mjere, čija se vrijednost procjenjuje na 18 milijuna eura, a uključuje i bespovratne potpore.

Najavila je bespovratne potpore, za koje se planira osigurati nešto više od 10 milijuna eura, s kojima se predviđa podržati prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu, i to potporom od 135 eura po hektaru.

Iz HPK u današnjem priopćenju navode kako je Odbor za ratarstvo zatražio da se izmjeni prijedlog iz Mjere 3 jer je za proizvođače neprihvatljiv odabir samo jedne kulture kod isplate pomoći. Ističu kako se na taj način više ne govori o prvih 30 hektara, jer postoji bojazan kako će u najvećem dijelu mali korisnici biti zakinuti za potporu, odnosno da bi veliki proizvođači mogli dobiti potporu za 30 hektra, dok će svi mali dobiti znatno manje.

EU će imati najlošiju žetvu žitarica od 2007.
Kako su istaknuli iz HPK, u razmaku od dva mjeseca prognoze za žetvu koje su u početku bile pozitivne, okrenule su se i trenutno pokazuju negativan utjecaj i ogroman pad proizvodnje zbog izuzetno loših vremenskih uvjeta diljem Europe.

Navode i kako je krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa-Cogeca upozorilo da su se loši vremenski uvjeti u cijeloj EU negativno odrazili na ovogodišnju proizvodnju žitarica, a u kombinaciji s drugim tržišnim poremećajima to će dovesti do ogromnog pada profitabilnosti gotovo svih europskih proizvođača u ratarstvu, uključujući i hrvatske proizvođače.

Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva u EU, kako navode iz HPK, unatoč dramatičnim situacijama u Španjolskoj i Italiji ostaje stabilna barem za sada.

Međutim, za žitarice je situacija izuzetno zabrinjavajuća – s očekivanom proizvodnjom od 256 milijuna tona, to će biti vjerojatno najlošija žetva od 2007., jer sadašnje procjene govore o proizvodnji koja je 10 posto ispod prosjeka za zadnjih pet godina.

“Zbog svih tržišnih problema mnogi poljoprivrednici neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje, zbog čega je krovno udruženje EU poljoprivrednika Copa-Cogeca pokrenula hitan poziv na akciju kako bi se poduzele mjere i kako bi se EK suočila s ovom teškom situacijom u 2023. te budućim posljedicama na proizvodnju u 2024. godini”, istaknuli su iz HPK.

Dodatni udar na tržište žitarica u EU, kako navode iz HPK, mogla bi biti i najnoviji odluka Rusije, koja je službeno odbila obnoviti crnomorski sporazum o žitaricama koji je istekao 17. srpnja, što bi moglo donijeti dodatne poremećaje na tržište EU, ako se pšenica i druge žitarice iz Ukrajine dodatno preliju na tržište EU i utječu na daljnji pad cijena.

Iz HPK ističu kako se europski poljoprivrednici suočavaju s dvostrukom nepogodom jer se niska proizvodnja kombinira s vrlo visokim cijenama inputa i niskim budućim cijenama za sve usjeve. Uz visoke cijene energije i tekuću opću inflaciju ističu da su gnojiva korištena za žetvu 2023. kupljena kada su cijene bile najviše tijekom 2022. godine.

Uz sadašnje vrlo niske buduće cijene žitarica (219 eura/t pšenice za mljevenje) i uljarica (407 eura/t za uljanu repicu) to stvara situaciju koja je jednostavno neodrživa za većinu poljoprivrednika kao što je već prikazano na primjerima Francuske i Švedske, kazali su iz Komore.

“Slična je situacija i u Hrvatskoj zbog čega se HPK pridružuje zahtjevu Copa-Cogece da su potrebne hitne mjere kako bi se sadašnja situacija sanirala i spasila dohodovnost proizvodnje žitarica, kako ne bi došlo do odustajanja od buduće proizvodnje”, zaključuju u HPK. (Hina)

Najnovije objave

Nestlé u prvom polugodištu bilježi organski rast od 2,1%

Kompanija Nestlé objavila je financijske rezultate za prvih šest mjeseci 2024. godine. Organski rast iznosi 2,1% od čega 0,1% dolazi iz realne interne stope rasta...

izlog

50 years of UNCONDITIONAL LOVE

UNCONDITIONAL slavi 50 godina izvrsnosti u industriji kućnih ljubimaca S ponosom objavljujemo da je UNCONDITIONAL, pionir u industriji kućnih ljubimaca, proslavio svoju zlatnu obljetnicu -...