29.7 C
Zagreb
Četvrtak, 18. srpnja 2024., 13:02
U fokusuHrana za kućne ljubimce - Članovi obitelji zbog kojih ne trebamo doktora

Hrana za kućne ljubimce – Članovi obitelji zbog kojih ne trebamo doktora

Druženje s kućnim ljubimcima, šetnja ili samo gledanje u njih dokazano ima brojne zdravstvene dobrobiti po čovjeka. Na ljudima je stoga zadaća da o svojim vjernim pratiteljima vode najbolju moguću brigu i osiguravaju im hranu kojom današnje tržište obiluje.

Kućni ljubimci dijelom su čak 91 milijuna kućanstava diljem Europe pa je razumno pretpostaviti da svi ovi ljudi sigurno ne mogu biti u krivu kad su za svoje suputnike odabrali pse, mačke, zamorce, ribice ili ptice. Uloga životinja u životu njihovih vlasnika je često nezamjenjiva jer se među njima stvaraju jedinstvene, neraskidive veze. Životinjice, bilo male ili one malo veće koje jedva da stanu na zajednički kauč, pružaju utjehu, društvo, privrženi su i zaštitnički nastrojene. Uz to, sve brojnija znanstvena istraživanja pokazuju kako su ovi životni pratitelji ujedno blagotvorni za ukupno zdravstveno stanje.

Jedna od najočitijih zdravstvenih prednosti društva s kućnim ljubimcem jest svakodnevna tjelovježba odnosno šetnja te igranje sa psom ili mačkom kao odličan oblik svakodnevne aktivnosti. Osim što podupire dobro fizičko zdravlje, dokazano je da kontakt sa životinjama potiče fiziološke i psihološke dobrobiti: smanjuje stres, pomaže u sprječavanju bolesti i alergija, snižava krvni tlak, pomaže oporavak i povećava šanse za preživljavanje nakon bolesti opasne po život, smanjuju bol, potiču nadu i općenito poboljšavaju raspoloženje. Kućni ljubimci ublažavaju simptome usamljenosti, a posebno kod starijih ljudi osiguravaju osjećaj svrhe i smisla, olakšavaju socijalne interakcije i smanjuju depresiju te tjeskobu.

Neka istraživanja idu čak i toliko daleko da tvrde kako društvo psa može spriječiti samoubojstvo, drugi pak tumače kako komunikacija sa psom pozitivno utječe na koncentraciju, raspoloženje i smanjuje razinu stresa. Međutim, nisu samo psi i mačke melem za njihove ljudske suputnike. Provedena su istraživanja koja su pokazala da čak i samo promatranje živih riba poboljšava percepciju raspoloženja, opuštenosti i tjeskobe. Uz to, odrastanje uz kućnog ljubimca može biti korisno za emocionalni, kognitivni, bihevioralni, obrazovni i društveni razvoj djece i adolescenata.

Veličina globalnog tržišta hrane za kućne ljubimce prošle je godine dosegla 103,3 milijarde dolara

Nepobitno je kako je međusobna ljubav i privrženost najvažniji aspekt odnosa čovjeka i njegovog kućnog ljubimca, ali i ova veza mora ići i kroz želudac. Donosimo stoga neke osnovne zakonitosti prehrane životinja koje najčešće odabiremo za kućne ljubimce. Prije svega nije na odmet podsjetiti kako je danas na tržištu više tipova hrane za mačke i pse kao najzastupljenijih kućnih ljubimaca. Imamo suhu hranu odnosno brikete, mokru hranu ili konzerve te svježu i smrznutu kuhanu hranu. Odabir ovisi o dobi životinje, veličini i vrsti te njenoj aktivnosti, ali ponekad ovisi i o željama vlasnika pa i same životinje.

Psima i mačkama je zajedničko da jedu hranu bogatu proteinima različitog porijekla te ugljikohidratima, vitaminima, mineralima i ostalim dodacima ovisno o dobi i potrebama. Ključno je odabrati visokokvalitetnu hranu i pratiti kako se životinja ponaša – ima li dovoljan prirast, kakvi su joj stolica, dlaka, nokti i opće stanje. U prvoj godini života ne preporučuje se kao osnovu prehrane primjenjivati kuhanu hranu jer je teško izbalansirati pravilan odnos hranjivih tvari potrebnih za rast i razvoj mlade životinje. Jednostavnije je kupiti gotovu hranu s uravnoteženim sastojcima, primjerenim pasmini i dobi.

DNEVNE POTREBE
Koliko hrane psi i mačke trebaju dnevno ovisi o veličini, starosti i aktivnosti životinje. Generalno je pravilo da štene ili mačić trebaju više hrane odnosno kalorija od odraslih ili starijih životinja, a aktivniji odrasli psi velikih pasmina trebaju više kalorija od manjih pasmina koje više vremena provode kod kuće. Vrlo aktivni psi također trebaju hranu jako bogatu proteinima i kvalitetnim ugljikohidratima.

Veterinari upozoravaju kako je važno je da se životinjama ne daje previše kalorične hrane da ne bi postale pretile i razvile zdravstvene probleme i bolesti. Za početak, korisno je pridržavati se uputa koje stoje na svakoj vreći ili konzervi hrane o dnevnim potrebama za određenu skupinu životinja po starosti i veličini. Preporuke svakako treba poštovati, ali uz redovitu kontrolu potrebno je pratiti i kilažu životinje te zdravstveno stanje i kondiciju. Također, potrebno je imati na umu i količinu poslastica koju ljubimac uzima dnevno jer one mogu uvelike povećati količinu unesenih kalorija. Treba ih davati u posebnim trenucima odnosno kao nagradu, a ne kao dio svakodnevne normalne prehrane.

Kvalitetno provođenje vremena s kućnim ljubimcima ima iznimno važnu ulogu u održavanju njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja

Mlade životinje nakon odvajanja od majke i mliječnih obroka polako počinju sa starterom odnosno prehranom bogatom bjelančevinama, vitaminima i mineralima u optimalnim omjerima koja osigurava pravilan rast i razvoj njihovih kosti i zglobova. Stariji psi i mačke trebaju manju koncentraciju bjelančevina i masti u prehrani, no potreban im je veći udio vitamina (najviše C i E) te željeza, bakra i cinka. Potreban im je i nešto veći udio ugljikohidrata jer stariji psi imaju sporiju peristaltiku pa im vlakna u hrani podržavaju dobru probavu.

Dnevne kalorijske potrebe pasa manjih pasmina težine do 4 kg su oko 210 kcal, pas od težine od 4 do 10 kg treba 500 do 590 kcal na dan, onaj od 10 do 20 kg 800 do 900 kcal, dok pas od 40 do 60 kg može dnevno pojesti hrane vrijednosti od 2.000 do 2.800 kcal.

Mlađe životinje odnosno štenci i mačići jedu češće, čak četiri do šest puta dnevno, a odrasle životinje jedan do dva puta na dan. Za mačke je karakteristično da obično imaju cijeli dan hranu na raspolaganju pa jedu kad žele, ali kod takvog tipa hranjenja treba paziti da se ne pretjera s količinom hrane koja se stavlja u zdjelicu kako se životinja ne bi udebljala, savjetuju veterinari. Pri tome svakako treba imati na umu da dnevnu preporuku proizvođača ne dajemo više puta dnevno mački ili psu, već da ju podijelimo u više obroka ovisno o starosti životinje ili navici psa odnosno mačke.

RASPORED HRANJENJA
O načinu prehrane ovisi probava svakog ljubimca što posredno utječe na njegov pravilan razvoj i zdravlje. Životinjama treba odrediti raspored hranjenja i njega se držati. Ako je u jednom kućanstvu više različitih životinja, od ključne je važnosti odvojiti zdjelice primjerice pasa i mačaka jer se sastav hrane razlikuje pa konstantno miješanje može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, pogotovo u mačaka.

Također, ne preporučuje se ostavljati nepojedenu hranu u zdjelicama, naročito ako je to svježa ili konzervirana hrana, jer se ona na višim temperaturama može pokvariti. Svako kućanstvo ujedno za životinje treba imati i stalno dostupne zdjelice sa svježom vodom.
U našim se krajevima uvriježio običaj hranjenja mačaka kravljim mlijekom, a pasa kostima preostalim od ljudskih obroka. Kosti, pogotovo svinjske i pileće, nikako se ne preporučuje davati psima jer mogu izazvati probavne probleme kao što su zapletaj ili puknuće crijeva te upalu potrbušnice što može dovesti i do smrtnog ishoda. Psima ne treba davati niti čokoladu, grožđice, slanu hranu kao što su suhomesnati proizvodi ili punomasni sir, orašaste plodove, luk, češnjak, kavu ili čaj te alkoholna pića. Zbog mogućeg prijenosa bakterija i parazita nije dobro hraniti ih niti sirovim iznutricama kao ni jajima. Pirjana, pržena, jako začinjena hrana, roštilj, razne kobasice i hrenovke, salame, kolači i pekarski proizvodi mogu izazvati ozbiljne gastrointestinalne poremećaje i proljeve pa se također ne preporučuju davati psima i mačkama. Dodatno, mačkama nedostaju neki probavni enzimi pa im nije preporučljivo davati kravlje mlijeko.

KLJUČNI SASTOJCI
Ono što psi i mačke smiju, i što je preporučljivo u prehrani, su termički obrađeni proteini životinjskog porijekla kao što su piletina, junetina, puretina, pa zatim meso kunića i ribe. Od voća mogu im se davati banane, jabuke, kruške, dinje i lubenice, a od povrća kuhani krumpir, mrkva, mahune, brokula i grašak. Sve te namirnice moraju biti pomiješane i ne u prevelikoj količini.

Zdrava prehrana nesumnjivo uvelike utječe na cjelokupno stanje životinje, a odgovarajući kompleks hranjivih tvari koje joj pruža uravnotežena prehrana smanjit će pojavu raznih bolesti i osigurati dobru bazu za rast i razvoj. Bjelančevine su bitne za obnovu stanica i ugradnju u mišićnu masu pa njihov postotak mora biti viši u prehrani mlađih i vrlo aktivnih pasa. Mačke su obligatni mesojedi što znači da obavezno u svojoj svakodnevnoj prehrani moraju dobiti bjelančevine životinjskog porijekla. Udio tih bjelančevina u njihovoj je prehrani puno viši nego u pasa. Psi, s druge strane, mogu biti i vegetarijanci, napominju veterinari.

Hranjive tvari bez kojih mačke ne bi mogle živjeti su taurin, bitan za rad srca i organa vida, arahidonska kiselina za zdravlje kože i dlake te vitamin A za dobar imunitet kože i dobar vid.

Ugljikohidrati su drugi ključan sastojak svakodnevne prehrane pasa i mačaka jer blagotvorno djeluju na probavni sustav te pojačavaju imunosni odgovor organizma. Žitarice su nadopuna bjelančevinama životinjskog porijekla i predstavljaju izvor vrijednih hranjivih tvari što utječe na nutritivni profil formule.

I na kraju, tu su vitamini i minerali u prehrani neophodni za pravilno funkcioniranje cijelog organizma. Svaka nestašica može biti uzrok pojave nekih bolesti te utjecati na slabiji razvoj i rast životinja te je uvijek važno imati na umu kako su pravilan omjer i količina unesenih hranjivih tvari ključni za održavanje dobre tjelesne kondicije i težine dok nepravilna prehrana može dovesti do mnogih zdravstvenih problema koji će smanjiti kvalitetu i dužinu života psa i mačke.

VELIČINA TRŽIŠTA
Vlasnici su itekako svjesni važnosti prehrane za zdrav i kvalitetan život životinja, a pokazuju to, među ostalim, i analize o rastu vrijednosti tržišta hrane za kućne ljubimce. Veličina globalnog tržišta hrane za kućne ljubimce prošle je godine dosegla 103,3 milijarde dolara, pokazuju podaci analitičke kuće Grand View Research. Potražnja za ovim proizvodima će i dalje rasti i to prije svega zahvaljujući sve većoj sklonosti ljudi kućnim ljubimcima i povećanom brigom za njihovo zdravlje, uvjereni su analitičari.

Domaće tržište nimalo ne zaostaje ponudom u ovom segmentu, a jedan od mnogih brendova na raspolaganju potrošačima jest Purina koja iz svog bogatog asortimana kao jednu od novosti ističe PRO PLAN HYDRACARE, dodatak prehrani obogaćen hranjivim tvarima s inovativnom formulom koja dokazano pomaže povećati unos tekućine kod mačaka i čini mokraću razrjeđenijom te pomaže u održavanju mačke hidratiziranom. Iz Purine također poručuju kako je jedan od najvažnijih segmenata pravilne brige o ljubimcima prehrana koja odgovara njihovoj dobi i hranidbenim navikama. “Optimalno zdravlje i sretan život kućnih ljubimaca su nama u Purini najvažniji, a kvalitetna i uravnotežena prehrana utemeljena na znanosti Pro Plan to im pruža. Počevši od najmlađe dobi, ova hrana ljubimcima osigurava nutritivne elemente koji su im potrebni za zdrav rast i razvoj”, ističe Petra Tomljenović, Group Brand Manager for South East Europe Purina.

Također naglašavaju kako je važno zapamtiti i to da se u prehrani kućnih ljubimaca nikako ne treba povoditi za trendovima u prehrani ljudi jer ljudi i psi i mačke imaju drugačije nutritivne potrebe. Za pse i mačke je uvijek važno izabrati vrhunsku prehranu s visokim udjelom kvalitetnog mesa kao izvora proteina.

PSI NAJPOPULARNIJI
Da su u današnjem ubrzanom i ponekad hektičnom načinu života kućni ljubimci važan dio mnogih obitelji dokazalo je egzaktno i istraživanje Valicon Consumer Profiles u kojemu, između ostalog, prate i podatke o kućnim ljubimcima. Pokazalo se da u Hrvatskoj čak 58 posto kućanstava ima kućnog ljubimca, a životinjski pratitelji češći su u obiteljima s većim brojem članova, četiri i više.

Izvor: Valicon Consumer Profiles, opća populacija, 18-75, uzorak n=6594, stat. pogreška +/- 1,21%

Više je vlasnika ljubimaca u ruralnim (70 posto) nego u urbanim naseljima (52 posto), ali podatak koji pokazuje kako svaki drugi građanin koji živi u urbanoj sredini ima kućnog ljubimca i dalje je izuzetno vrijedan i indikativan. U Valiconu objašnjavaju kako su neki od razloga tolike zastupljenosti ljubimaca u gradu sigurno rad od kuće i brojne pet friendly inicijative koje su mnogima olakšale suživot s ljubimcem unatoč užurbanom gradskom životu.

Izvor: Valicon Consumer Profiles, opća pop. (vlasnici kućnih ljubimaca), 18-75, uzorak n=3331, stat. pogreška +/- 1,7%

“Psi su uvjerljivo najpopularniji kućni ljubimci – čak 68 posto kućanstava koji imaju nekog kućnog ljubimca ima psa. Slijede ih mačke koje ima 50 posto vlasnika. U odnosu na pse i mačke, ostale vrste ljubimaca znatno su manje zastupljene – ribice ili ptice ima 8 posto ispitanika, zeca odnosno kunića ima 3 posto, dok hrčka ili zamorca ima svega 1 posto vlasnika”, objašnjava Ana Bagarić, Project Manager u Valiconu.

Izvor: Valicon Consumer Profiles, opća pop. (vlasnici kućnih ljubimaca), 18-75, uzorak n=3331, stat. pogreška +/- 1,7%

Dodaje kako su psi također znatno više zastupljeni u kućanstvima s više ukućana – 80 posto ispitanika u kućanstvima s pet i više ukućana ima psa za ljubimca. Među ispitanicima koji imaju djecu statistički više je onih koji za ljubimca imaju psa (69 posto) nego među onima koji nemaju djecu (64 posto). S druge strane, kod osoba koje nemaju djecu kao ljubimci su popularnije mačke (58 posto), nego kod onih koji imaju djecu (46 posto).

Zanimljivo je da su kućanstva iz Zagreba na prvom mjestu po zastupljenosti onih koji imaju psa kao kućnog ljubimca (75 posto), a slijede ih kućanstva u sjevernoj Hrvatskoj (71 posto), dok su najmanje zastupljeni u Dalmaciji. S druge strane, kada gledamo zastupljenost mačaka kao kućnih ljubimaca, obrnuta je situacija – u Dalmaciji je najviše kućanstava koji imaju mačke (57 posto), a u Zagrebu najmanje (35 posto).

Psima i mačkama je zajedničko da jedu hranu bogatu proteinima različitog porijekla te ugljikohidratima, vitaminima i mineralima

Kvalitetno provođenje vremena s kućnim ljubimcima ima iznimno važnu ulogu u održavanju njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja te izgradnji snažne veze između vlasnika i ljubimca. Kada su istraživači pitali vlasnike koliko vremena provode sa svojim ljubimcima, trećina se izjasnila da se igra s ljubimcem ili ga izvodi u šetnju svaki dan, 12 posto njih radi to barem jednom tjedno, 7 posto barem jednom mjesečno, dok 35 posto njih nikada ne izlazi u šetnju ili igru s ljubimcem. Vlasnici pasa znatno češće se igraju ili izvode ljubimca u šetnju, a očekivano vlasnici ribica, ptica i zamoraca znatno manje.

Iako nam nije trebalo posebno naglašavati koliko je važna uloga ljubimaca u životima njihovih vlasnika, ipak nije bilo naodmet taj osjećaj i statistički potkrijepiti. Sve što nam preostaje jest još bolje se brinuti o četveronožnim (ili nekad dvonožnim) pratiteljima jer oni to itekako zaslužuju.

Najnovije objave

Ove jeseni u Zagrebu ne propustite 3. PromoDays sajam promotivnih proizvoda

Podatak da 72 % klijenata vjeruje da je kvalitetan promotivni proizvod izravno povezan s ugledom tvrtke najbolja je pozivnica da dođete na sajam PromoDays,...

izlog

BIPA je sada dostupna na Glovu, s brzom dostavom u 22 grada

Korisnici Glovo aplikacije imat će pristup preko 7000 proizvoda, u 15 različitih kategorija, uz brzu dostavu na njihova vrata za manje od 35 minuta Glovo,...