Lani je između 55% i 67% hrvatskih građana u susjednim zemljama kupilo neki odjevni predmet ili obuću
Navika kupovanja “preko granice” dugogodišnja je pojava kod građana Hrvatske. Međutim, ta pojava nije samo naša specifičnost, nego u određenoj mjeri, i ovisno o specifičnim okolnostima, ona postoji i u drugim zemljama.
Odlazak Hrvata u kupnju u susjedne države po jeftinije proizvode, ali i zbog šireg izbora ponude, povremeno značajno varira. Istraživanje GfK za kriznu 2011. godinu pokazalo je kako postoji stabilan segment od oko 15% naših građana koji se gotovo redovito opskrbljuju u najbližim susjednim zemljama.
Prednost blizine granice najbolje koriste Slavonci (prvenstveno zbog povoljnijih cijena) i Istrani (povoljnije cijene i širina ponuđenog asortimana).
Istraživanje, koje je provedeno u četiri vala – veljača, srpanj, listopad i prosinac 2011., pokazalo je kako Hrvati u šoping “preko granice” najviše odlaze po odjeću i obuću (između 55 i 67% ispitanih kupilo je neki odjevni predmet ili obuću).
Dalje slijede proizvodi osobne higijene (24 do 28%), razna sredstva za čišćenje u kućanstvu (od 22 do 31%), meso i mesne prerađevine (od 13 do 27%), mlijeko i mliječni proizvodi (od 19 do 26%), bezalkoholna pića (od 25 do 29%), kava (od 21 do 39%), cigarete (od 27 do 43%).
U manjoj se mjeri kupovalo još i lijekove, ali i bijelu tehniku, elektroniku te namještaj.
Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 građana Hrvatske starijih od 15 godina metodom osobne ankete u kućanstvu.
