Istraživanje GfK, provedeno tijekom veljače ove godine, pokazuje uglavnom daljnji lagani napredak u opremljenosti hrvatskih kućanstava nizom osnovnih trajnih proizvoda.
Proizvodi kao što su telefon, kolor televizor, hladnjak te perilica rublja prisutni su u gotovo svim domovima.
Pokrivenost kućanstava telefonom je na razini od 99%, dok fiksnu kućnu liniju ima ukupno oko 85% kućanstava pri čemu je broj fiksnih linija i dalje u malom padu. Oko 6% kućanstava ima posebno i fax uređaj za primanje i slanje poruka putem fiksnog telefona.
Posjedovanje mobitela se stabiliziralo na razini od oko 90% kućanstava u kojima postoji barem jedan takav uređaj – najviše u Dalmaciji (96%), zatim u Istri s Primorjem, te Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Lici, Kordunu i Banovini (po 84%).
Prosječan broj mobitela po kućanstvu je 2,5 komada pri čemu je kod 16% kućanstava prisutan barem jedan pametni telefon.
TV prijamnik prisutan je u gotovo svim kućanstvima (98%). Blizu polovine kućanstava (44%) ima TV prijamnik s ravnim ekranom / plazma ili LCD (kućanstva s najvišim prosječnim mjesečnim primanjima imaju i naviše televizora s ravnim ekranom – 81%, dok je to kod kućanstava s najnižim mjesečnim primanjima samo 9%).
Prosječan broj TV prijamnika po kućanstvu je 1,4 (u Zagrebu – 1,8 ili kod obitelji s 4 ili više članova – 1,9, te kod kućanstava s visokom primanjima 2,1). Satelitskom antenom opremljeno je 21% kućanstava a oko 22% kabelskom televizijom.
Video rekorder / player ima oko 26% kućanstava, dok DVD player ili snimač (priključen na TV) ima 57 kućanstava.
Proizvod koji posebno ukazuje na “suvremenu pismenost” je osobno računalo te je kao stolni PC / laptop / notebook prisutan u gotovo 70% kućanstava (u prosjeku ima 1,3 računala po kućanstvu; kod onih s najvišim primanjima – 1,7).
Ukupno najviše računala, bez obzira na vrstu, imaju kućanstva u Istri s Primorjem (80%) te u Dalmaciji (76%) i Zagrebu (74%). U kućanstvima s najnižim prosječnim mjesečnim primanjima računala su zastupljen sa svega 17%, dok je to kod kućanstava s 8 i više tisuća kuna između 88 i 98%.
Klasično stolno računalo nalazi se u oko 54% kućanstava, a prijenosno / laptop / notebook ima oko 33% kućanstava (najviše u kućanstvima s višim i visokim primanjima (42 do 69%).
S druge strane, priključak na internet ima 65% kućanstava (najviše u Istri s Primorjem (73%), te Zagrebu i Dalmaciji (71%). Dok je priključak na internet prisutan u samo 17% kućanstava s najnižim mjesečnim primanjima, kod onih s preko 8 tisuća kuna kreće se između 87 i 92%.
Oko 30% kućanstava ima i pisač uz računalo, a video kameru (za snimanje) ima 14% kućanstava. Tu je i digitalna kamera s oko 15% kućanstava (Zagreb – 19%).
Fotoaparat se nalazi kod 63% kućanstava, ali digitalni fotoaparat ima već 49% kućanstava. Samostalni radio prijamnik ima 41% kućanstava, a u okviru Hi-Fi uređaja / CD playera – 37%. Prijenosni “player” ima 16% kućanstava.
Perilica rublja je također maksimalno prisutna u kućanstvima – 97%. Dodatni aparat za sušenje rublja ima pak samo 12% kućanstava (Zagreb – 17%).
Jedan od aparata koji bi svakako dobro došao svima – stroj za pranje posuđa – ima približno 38% kućanstava. Dosta iznad prosjeka nalazi se u kućanstvima Istre s Primorjem, te Dalmacije – oko 55%. Promatrano prema mjesečnim prihodima najviše je zastupljen u kućanstvima s najvišim primanima – 74%, a minimalno kod onih s niskim prihodima – samo 10%.
Dok hladnjak (s ili bez zamrzivača) posjeduje 99% kućanstava, potrebno je naglasiti da 48% kućanstava ima još i poseban uređaj – zamrzivač, koji je više od prosjeka zastupljen upravo u naseljima do 2000 stanovnika – 66% i tako im osigurava stalnu opskrbu određenim vlastitim proizvodima i zalihama drugih prehrambenih proizvoda budući im svakodnevno kupovanje hrane nije “pri ruci”. U gradovima s preko 100 tisuća stanovnika zamrzivač je prisutan u samo 22% kućanstava.
Praktičnu mikrovalnu pećnicu ima oko 53% kućanstava, a aparat za kuhanje espreso kave 12%. U novije vrijeme kućanstva su se opremila i s klima uređajima pa tako danas oko 34% kućanstava ima takav uređaj (najviše u Dalmaciji – 61% te u Istri s Primorjem – 51%).
Na listi trajnih dobara je i osobni automobil za koji blizu 75% kućanstava navodi posjedovanje (prosjek je 1,2 automobila po kućanstvu). Najviše ih imaju kućanstva u Istri s Primorjem (1,4) te u Zagrebu (1,3). Usto, oko 10% kućanstava ima motor ili skuter.
Bicikl posjeduje oko 53% kućanstava, najviše u naseljima od dvije do 10.000 stanovnika – 59%, dok ga u gradovima s preko 100.000 stanovnika ima u 43% kućanstava.
Stan ili kuća su također dominantno u privatnom vlasništvu – preko 77% kućanstava. Vrt oko kuće ima oko 56% kućanstava (najviše – 82% u naseljima do 2000 stanovnika, a 30% u gradovima preko 100.000 stanovnika).
Kuću za odmor / vikendicu posjeduje oko 14% kućanstava, najviše onih iz gradova s preko 100.000 stanovnika – 25%.
Registriran je i podatak o posjedovanju kućnih ljubimaca. Tako, oko 32% kućanstava ima psa (40% u naseljima do 2000 stanovnika, a 15% u velikim gradovima), 28% ima mačku (43% u seoskim naseljima i 10% u velikim gradovima), te još 7% kućanstava ima nekog drugog kućnog ljubimca.
Istraživanje pokazuje prilično dobru opremljenost kućanstava osnovnim trajnim dobrima Ipak, ova inventura posjedovanja ima jedan nedostatak. Nedostaje podatak o starosti posjedovanih uređaja, kao i o zastupljenosti nove generacije štednih uređaja. Upotpunjeno s ta dva podatka država bi mogla inicirati plan zamjene / opremanja novom generacijom štedljivih aparata i osigurati dodatne mjere za poticanje građana na svakodnevnu i dugoročnu štednju energije, poručuju iz GfK.
