Hrvatska je u veljači ponovno bila među zemljama Europske unije s najnižom godišnjom stopom inflacije, upola nižom od prosjeka Unije, pokazalo je u petak najnovije izvješće Eurostata. Na razini 28-članog EU-a, godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u veljači je iznosila 1,6 posto, nakon 1,5 posto u mjesecu ranije, pokazalo je izvješće Eurostata. U istom mjesecu godinu dana ranije iznosila je 1,4 posto.
U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, u veljači porasla na 0,8 posto, s 0,6 posto u prethodnom mjesecu. U veljači prošle godine bila je na više-manje sličnim razinama, u visini 0,9 posto. Istu godišnju stopu inflacije imale su Grčka i Cipar, a najnižu je stopu bilježila Irska, od 0,7 posto, objavio je Eurostat u najnovijem izvješću.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena u veljači su, uz rast na mjesečnoj razini, na godišnjoj razini ubrzale s rastom. Tako su potrošačke cijene u odnosu na siječanj 2019. više za 0,2% (prva pozitivna stopa rasta u posljednja četiri mjeseca) dok su u odnosu na veljaču 2018. ubrzale sa stopom rasta s 0,2% koliko je stopa inflacije iznosila u siječnju na 0,5%.
Najznačajniji doprinos rastu na mjesečnoj razini (0,11%) došao je od viših cijena Prijevoza koje su zabilježile rast od 0,9% podržane višim cijenama goriva za osobna prijevozna sredstva (2,9%). Pozitivan doprinos (0,10%) došao je i od viših cijena Stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva s višim cijenama za 0,6%. Snažniji rast cijena u odnosu na siječanj 2019. obuzdale su niže cijene Odjeće i obuće (-13%) koje su zabilježile pad uslijed sezonskih sniženja te negativno doprinijele s -0,10%.
U odnosu na isti mjesec 2018., nastavak blagih stopa rasta potrošačkih cijena (u posljednja tri mjeseca stope raste su ispod 1%), podržane su višim cijenama Alkoholnih pića i duhana koje u strukturi potrošačke košarice čine gotovo 5%, a ostvarile su godišnji rast cijena od 4,6% te cijene Stanovanja, vode, električne energije, plina i goriva s udjelom od 16,5% i rastom cijena od 2,9%. Snažniji rast godišnje stope inflacije obuzdale su niže cijene Hrane i bezalkoholnih pića koje čine gotovo 28% u strukturi potrošačke košarice, a na godišnjoj razini su niže za 0,8% te cijene Prijevoza koje su na godišnjoj razini zabilježile pad od 0,5%, a čine udio od 12,4%. Pri tome je pad cijena Hrane i bezalkoholnih pića nastavljen drugi mjesec zaredom, a djelomično je odraz niže stope PDV-a na niz prehrambenih proizvoda.
Pad cijena Prijevoza posljedica je prvenstveno nižih cijena Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva koje su nakon dvoznamenkastih stopa rasta u razdoblju od lipnja do listopada 2018. u prosincu, siječnju i veljači zabilježile negativne godišnje stope rasta (-0,8% -4,1%, odnosno -0,7%). Slabljenje inflatornih pritisaka u ovoj kategoriji posljedica je kretanja na globalnim robnim tržištima odnosno nižih cijena sirove nafte na svjetskim tržištima (-11,5% godišnje u veljači (WTI) odnosno -2% (Brent)).
“Izuzmemo li cijene energije, potrošačke cijene su u veljači zabilježile rast od 0,2%. U ovoj godini bi primjena smanjene stope PDV-a od 13% (od siječnja 2019.) za niz proizvoda mogla dijelom neutralizirati potencijalne inflatorne pritiske. Što se tiče ponude, ona će ostati osjetljiva na cijene energije isto kao i na području eurozone. Iako u drugom tromjesečju očekujemo rast cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima (u prosjeku 71 dolar po barelu, Brent) cijene sirove nafte bi prema kraju godine trebali kliziti prema nižim razinama te bi se do kraja 2019. ponovno trebale naći na razinama oko 68 dolara po barelu (Brent). Stoga i u ovoj godini očekujemo nastavak blagih inflatornih pritisaka”, poručili su analitičari Raiffeisen banke.
U eurozoni i dalje znatno ispod ciljane u ECB-u
Daleko najviša godišnja stopa inflacije u prošlom je mjesecu zabilježena u Rumunjskoj, od četiri posto. Slijede Mađarska s 3,2 posto i Latvija, s 2,8 posto. U usporedbi sa siječnjem, godišnja je stopa inflacije uvećana u 19 zemalja, stagnirala je u jednoj, a u sedam ih je smanjena, objavio je Eurostat u najnovijem izvješću.
U 19-članoj eurozoni u veljači je zabilježena godišnja stopa inflacije od 1,5 posto, potvrdio je Eurostat procjenu objavljenu početkom mjeseca. Time je, kao i na razini EU-a, blago uvećana u odnosu na siječanj, kada je iznosila 1,4 posto. U veljači prošle godine bila je pak znatno niža, u visini 1,1 posto.
Najveći udio u stopi inflacije u eurozoni imale su ponovno cijene usluga, od 0,61 postotni bod. Slijede cijene hrane, alkohola i duhana, s udjelom od 0,44 postotnih bodova, te energenata, s udjelom od 0,35 postotnih bodova.
Najmanji su udio u inflaciji imale cijene industrijskih proizvoda, bez energenata, od 0,09 postotnih bodova, pokazuju izračuni Eurostata. (Hina)
