Na najvećem svjetskom sajmu vina Prowein, koji je danas otvoren u njemačkom Düsseldorfu, predstavlja se više od 4.000 vinara iz cijelog svijeta
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Sektora za trgovinu te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, na sajmu Prowein od 23. do 25. ožujka 2014. godine predstavlja se 16 proizvođača vina i tri Udruge (Vinistra, Dekanter i Liburna), priopćeno je iz HGK.
Već tradicionalno na površini od 50 m² u paviljonu br. 6 i paviljonu br. 6.1 izlagat će sljedeći proizvođači: Agrolaguna, Kutjevo, Badel 1862, Zlatan otok, Likeri Čičak, Jako vino, Lagradi, Bolfan vinski vrh, De Georgiis, Šime Škaulj, Poljoprivredna zadruga “Maslina i vino”, Commot, Kabola, Erdutski vinogradi, Misna vina, PP Orahovica te Udruge Dekanter, Udruga vinara i vinogradara Zadarske županije – Vina Liburna i Udruga Vinistra.
Hrvatski proizvođači već tradicionalno nastupaju na ovoj najznačajnijoj vinskoj manifestaciji, a ove godine su njihovi potencijali dodatno naglašeni kroz opsežan članak objavljen na web stranici sajma. Uz top priloge o obilježavanju 20. godišnjice sajma, otvaranju Prowein sajma u Kini ili o najnovijim vinskim trendovima, objavljena je i priča o hrvatskom vinu.
Znakovitog naslova “Velika vina iz male zemlje” prilog je objavljen kao priča mjeseca, a autor, poznati vinski novinar Thomas Brandl, vrlo afirmativno predstavlja hrvatsko vino i potencijale hrvatskog vinskog businessa.
Ističe da su Tomić, Plenković, Korak, Clai, Matošević i drugi poznati hrvatski vinari dobitnici niza svjetskih medalja i strukovnih priznanja. U tom kontekstu izvrsnosti spominje se i čuveni Mike Grgić iz kalifornijske Napa Vally, podrijetlom s Pelješca, te mnogobrojni drugi Hrvati koji su gotovo na svim kontinentima uspješno razvijali poslove s vinom, što je posljedica višestoljetne tradicije proizvodnje vina u domovini Hrvatskoj.
Brandl spominje i veliku raznolikost hrvatskih sorti budući da se uzgaja čak njih 240, od kojih je najznačajnija graševina s 22 posto, te ističe da na bijela vina otpada čak 65 posto proizvodnje.
Spominje se i usitnjenost prosječnih posjeda-vinograda, ali i poteškoće sa statističkim podacima o ukupnoj površini pod vinogradima, iako se pohvalno govori o potrošnji vina jer prosječan Hrvat popije godišnje 28 litara vina.
Vrlo precizno i detaljno su predstavljene sve hrvatske vinarske regije, a Istra je posebno istaknuta u kontekstu uspješne prezentacije i objedinjavanja vinskih potencijala i turističke ponude.
U članku se opširno govori o bogatoj gastronomskoj ponudi Istre: o pršutu, tartufima i fužima s kojima se sljubljuju istarska vina lokalnih majstora poput Kozlovića, Rožanića i drugih respektabilnih vinara.
Kutjevo se navodi kao važno središte kontinentalnog vinarstva, a Ivan Enjingi se predstavlja kao pionir koji je još u osamdesetima proizvodio svjetski nagrađivana vina.
Ističe se i entuzijazam njegovog susjeda Vlade Krauthakera koji je uspio proizvesti jednu od najboljih Graševina-Mitrovac, razviti autohtonu hrvatsku vrstu Zelenac te proizvesti niz čuvenih desertnih vina iz kasne berbe.
Dalmatinska su vina predstavljena kroz Plavac Mali, Pošip i Vugavu kao i Prošek. Posebno se ističe kvaliteta i posebnost dalmatinske zemlje, blizina mora i mikro-regije poput Pelješca, Dingača, Korčule i drugih dalmatinskih otoka.
Iz HGK ističu kako ovaj članak autora Thomasa Brandla daje dobar presjek prilika u hrvatskoj proizvodnji vina i na najbolji mogući način predstavlja mnoge specifičnosti proizvodnje vina u Hrvatskoj, što ne bi bilo moguće ako bi se uzimali u obzir fizički i ekonomski pokazatelji koji su često na europskoj i globalnoj razini gotovo zanemarivi.
Ovako uspješno marketinško predstavljanje hrvatskih vina na najvećem svjetskom strukovnom sajmu je posljedica strukturirane marketinške i promocijske aktivnosti koje hrvatski vinari poduzimaju proteklih godina i očigledno je da su njihovi napori počeli davati vidljive rezultate, zaključuje se u priopćenju.
