Industrijska proizvodnja na razini Europske unije od kraja prošle godine bilježi kontinuirani trend godišnjeg rasta, što je djelomično rezultat povoljnih kretanja inozemne potražnje, odnosno kontinuiranog trenda godišnjeg povećanja robnog izvoza koji traje od srpnja prošle godine.
Povećanje potrošnje kućanstava i investicija u fiksni kapital također pozitivno djeluje na kretanja industrijske proizvodnje. Prema podatcima Eurostata (za Belgiju, Cipar, Luksemburg i Austriju podatci za srpanj nisu dostupni), u srpnju ove godine industrijska proizvodnja EU je, prema kalendarski prilagođenim podatcima, bila 1,8 % (u Hrvatskoj 3,9 %) veća u odnosu na taj mjesec prošle godine.
Takva kretanja strukturno su rezultat zabilježenog povećanja industrijske proizvodnje u 18 zemalja Europske unije, dok je u Estoniji, Grčkoj, Francuskoj, Nizozemskoj i Finskoj zabilježen pad. U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska proizvodnja EU-a je u prosjeku, prema kalendarski prilagođenim podatcima, bila oko 1,7 % (u Hrvatskoj oko 1,6 %) veća u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali i oko 7,6 % (u Hrvatskoj oko 16,3 %) manja u odnosu na to razdoblje 2008. godine – ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK-a Zvonimir Savić.
Uz očekivani nastavak povoljnih kretanja na strani inozemne potražnje i investicijske aktivnosti, za ovu godinu predviđa se rast industrijske proizvodnje u EU-u od oko 1,9 %. Na ovogodišnja kretanja industrijske proizvodnje u Hrvatskoj također pozitivno utječe povećana inozemna potražnja te se uz nastavak takvih kretanja očekuje rast od oko 1,6 %.
“Promatrano po granama prerađivačke industrije u Hrvatskoj, na spomenuti će rast pozitivan utjecaj imati tri od ukupno četiri grane koje su prošle godine imale razinu proizvodnje veću od one iz 2008. godine, odnosno proizvodnja kože, proizvodnja papira te proizvodnja gume i plastike”, zaključuje Savić. (glas-slavonije.hr)
