Insekticidi i repelenti – Bezbrižno u ljetni provod

Insekticidi i repelenti najpouzdaniji su saveznici za bezbrižne ljetne dane i noći. Insekticidima se koristimo za kontrolu ili uništavanje insekata, dok repelente upotrebljavamo kada želimo insekte odbiti ili spriječiti njihov dodir s osobom ili površinom.

Iako se ponekad tijekom proteklih dana svibnja, jednako kao i lipnja, činilo da ljeto nikada neće doći, ipak smo konačno dočekali da moramo početi negodovati zbog visokih temperatura i sunca, a lijepi dani napokon su zamijenili kišu i hladnoću tako nekarakterističnu za ovo doba godine. Veselje i optimizam koje donose dugi i topli dani, boravak u prirodi, neometana druženja uz roštilj i slične male, a tako značajne životne radosti, kao i svake godine nerijetko pokvare neugodni i neželjeni susreti s raznim bubama i insektima. Najrasprostranjeniji napasnici svakako su komarci koji nam, osim što nas ometaju neugodnim zujanjem, život mogu zakomplicirati i prenošenjem uzročnika zaraznih bolesti među kojima je virus groznice zapadnog Nila. Riječ je o virusu koji je danas široko rasprostranjen diljem svijeta, a njegova je cirkulacija u Europi dokazana još 50-ih godina prošlog stoljeća.

Komarcima je za razmnožavanje potrebna voda jer se njihove ličinke razvijaju iz jaja koje odrasle jedinke polažu u vodu

“Tropsko i suptropsko područje je prirodno stanište invazivnih vrsta komaraca, ali kao posljedica globalizacije i klimatskih promjena došlo je do rasprostranjivanja vrsta komaraca koje nisu uobičajene za naše krajeve. Najinvazivniji, azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) široko je rasprostranjen i prema rezultatima monitoringa koji je tijekom 2016. proveden od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i županijskih zavoda za javno zdravstvo, nalazi se na području cijele Republike Hrvatske. Njihovim se dolaskom javlja i rizik pojavljivanja određenih bolesti s kojima se do nedavno u Republici Hrvatskoj nismo susretali. Ova se vrsta odlikuje biološkom prilagodljivošću uz izvanrednu agresivnost prema novim prostorima i sposobnošću preživljavanja zime”, potvrđuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dodajući kako je uloga svakog pojedinog građana u provođenju mjera za smanjenje uvjeta za razvoj komaraca izuzetno značajna, jer svojim savjesnim, odgovornim ponašanjem i aktivnim uključivanjem sudjeluje u sprečavanju širenja invazivnih vrsta komaraca.

PODIZANJE SVIJESTI
Kako bi svatko od nas mogao poraditi na tome da smanji broj tih napasnika u HZJZ-u navode nekoliko mjera koje možemo samostalno provesti. Preporučuje se da se s otvorenih prostora uklone nepotrebni predmeti u kojima se može nakupljati voda oko okućnica (stare automobilske gume, kante, kade i drugi krupni otpad) te da se redovito prazni voda iz primjerice dječjih bazena ili podložaka za cvijeće i sličnog. Ako to nije moguće, potrebno ih je pokriti poklopcima ili mrežicama koje će komarcima onemogućiti pristup vodi. Sve vlažne površine dobro je isušiti, a u tanjuriće cvjetnih posuda usipati pijesak ili zemlju. “Podizanje svijesti o značaju prisutnosti različitih vrsta komaraca kao uzročnika zaraznih bolesti na području svakog naselja edukacija je koja će bez nepotrebnog uznemiravanja ili širenja panike omogućiti najbolji način borbe protiv tih životinja”, napominju u HZJZ-u te ujedno navode kako je komarcima za razmnožavanje potrebna voda jer se njihove ličinke razvijaju iz jaja koje odrasle jedinke polažu u vodu. Bitno je napomenuti da se ženke hrane krvlju i tijekom dana, a ne samo noću te da se odrasle jedinke kreću u radijusu od oko 200 m od mjesta na kojem su se izlegle te da se komarci pojavljuju od početka travnja sve do kraja listopada.

Osim komaraca, stanovnici šuma i livada su i krpelji koji, iako daleko manje iritantni od komaraca, također mogu prenositi ozbiljne zarazne bolesti kao što su lajmska bolest (borelioza) i krpeljni meningoencefalitis.

Na ljudima insekticidi se često koriste u obliku sprejeva ili losiona koji se nanose na kožu kako bi se odbili insekti kao što su komarci, krpelji ili buhe

No, svjesni smo da ni uz pridržavanje svih ovih mjera napasnike često nije moguće izbjeći bez pomoći farmaceutskih pripravaka, a tu na scenu stupaju insekticidi i repelenti kao najpouzdaniji saveznici za bezbrižne ljetne dane i noći. Insekticidima se koristimo za kontrolu ili uništavanje insekata, dok repelente upotrebljavamo kada želimo insekte odbiti ili spriječiti njihov dodir s osobom ili površinom.

“Funkcija insekticida je da kontroliraju ili ubiju insekte koji se smatraju štetnima za ljudsko zdravlje, usjeve ili životinje, a oni se u kućanstvima i na ljudima primjenjuju na različite načine”, tumači Ana Prkačin, mag.pharm, voditeljica poslovnog razvoja domaće tvornice lijekova, dodataka prehrani i kozmetike Yasenka. Dodaje kako se u kućanstvima mogu koristiti sprejevi, prašci, granule, gelovi ili drugi oblici insekticida koji se nanose na površine ili mjesta gdje se insekti često pojavljuju. Na ljudima insekticidi se često koriste u obliku sprejeva ili losiona koji se nanose na kožu kako bi se odbili insekti kao što su komarci, krpelji ili buhe. Oni sadrže kemijsku aktivnu tvar s insekticidnim djelovanjem, a najčešće je riječ o piretroidima, organofosfatima, karbamatima, neonikotinoidima, fenilpirolidima i sličnom, pri čemu svaka aktivna tvar ima svoje specifično djelovanje i cilja određene skupine insekata.

MIRISNA BARIJERA
Repelenti su s druge strane tvari koje odbijaju insekte i sprječavaju njihov dodir s kožom ili odjećom. “Osobni repelenti su često dostupni u obliku sprejeva, losiona, krema, gelova ili impregnirane odjeće. Oni se primjenjuju direktno na kožu ili odjeću kako bi održali insekte poput komaraca, krpelja, muha ili buha udaljenima od osobe. Repelenti su učinkoviti jer emitiraju mirise ili tvari koje insekti ne vole, te ih odbijaju od prilaza osobi koja ih koristi”, objašnjava farmaceutkinja dodajući kako repelenti djeluju na različite načine kako bi odbili insekte. Neki od njih stvaraju mirisnu barijeru koja maskira privlačne mirise ljudi za insekte, dok drugi djeluju iritantno na osjetilne organe insekata uzrokujući nelagodu ili odbijajući ih od približavanja. Također, postoje repelenti koji djeluju na živčani sustav insekata ometajući njihove senzore ili pokrete. Kombinacija ovih mehanizama često se koristi kako bi se postigao najbolji repelentni učinak.

“Kod izbora repelenta treba pripaziti na sigurnost primjene, ograničenje korištenja kod djece, starijih osoba i trudnica. Aktivna tvar koju Svjetska zdravstvena organizacija ističe kao preporuku za korištenje je molekula ikaridina”, ističe magistra Prkačin navodeći kako ikaridin odbija sve insekte kao što su komarci, muhe, krpelji i drugi sprječavajući ih da se približe osobi. Smatra se sigurnim za uporabu na koži i manje toksičnim od nekih drugih repelenata kao što je često korišteni DEET. Odlikuje se minimalnom apsorpcijom budući da se kod ljudi ne apsorbira kroz kožu što znači da je rizik od sistemskih nuspojava niži. Ujedno ne izaziva iritacije na koži i ne oštećuje plastične i sintetičke predmete te je siguran za upotrebu kod djece starije od dvije godine, trudnica, starijih osoba, ali i kućnih ljubimaca. Prkačin ističe kako je upravo zbog toga molekula ikaridina bila izbor i kod razvoja Yasenka tropical spreja protiv komaraca, buha i krpelja.

PRVA POMOĆ
Rješenje protiv komaraca je i Nopik, repelent domaće tvrtke Elda koji je također DEET free. Na tržištu se nalazi u sprej bočicama od 30, 50 i 100 ml te u inovativnom pakiranju od 25 ml kao osobni dozator. “Sprej ne sadrži DEET, umjetna bojila i parfeme, prirodno je sredstvo ugodnog mirisa baziran na mješavini različitih vrsta eteričnih ulja koja štite kožu od uboda komaraca i pružaju joj dugotrajnu i učinkovitu zaštitu. Kako bi se osigurala dodatna hidratacija kože, za formulaciju je odabrana Aloe vera koja umiruje i njeguje kožu”, napominje Davorka Marenić, članica Uprave Elde, dodajući kako se Nopik sprej brzo upija i ne ostavlja masne tragove na koži potvrđujući ujedno kako su potrošači sve svjesniji te traže upravo DEET free repelente bazirane na mješavini različitih vrsta eteričnih ulja prirodnog porijekla.

Direktno na kožu ili odjeću primjenjuju se repelenti da bi održali insekte poput komaraca, krpelja, muha ili buha udaljenima od osobe

Ljeti dakle definitivno ne treba izbjegavati omiljene aktivnosti na otvorenom i ne uživati u njima samo zato što postoji prijetnja “letećih napasti”. Možda je dobro kloniti se šikara i mjesta s izrazito visokom travom, ali prije izlaska svakako treba nanijeti nekih od ponuđenih repelenata i tako sebe i svoje najmilije zaštititi od letećih i inih napasnika. Korisno je i odjenuti se pravilno odnosno odabrati tanju odjeću dugih rukava i nogavica te i na taj način odbiti napasne životinje.

Ako se ubod unatoč svim mjerama predostrožnosti dogodi, stručnjaci savjetuju da se izbjegava češanje ili trljanje jer ti postupci samo mogu nadražiti kožu i pogoršati svrbež i oticanje. Može se očistiti kožu sredstvom za čišćenje bez alkohola jer ju on može isušiti i dodatno pogoršati simptome. Odmah nakon čišćenja uputno je nanijeti neki umirujući gel, stick ili roll-on kako ne bi stvarala daljnja iritacija. Nije loše pokušati niti s nekim hladnim oblogom ili kockicom leda umotanom u papirnatu maramicu ili drugu tkaninu na mjestu uboda jer to također može pomoći u smanjenju upale i svrbeža. Za teže simptome svakako se treba javiti liječniku jer, iako kod velike većine ljudi ubodi insekata uzrokuju tek manje iritacije, treba imati na umu kako su neki ljudi alergični.