Poticanje nastavka razvoja domaćeg ICT sektora jamac je nužne transformacije hrvatskog gospodarstva prema digitalnom i održivom. Strategija digitalne Hrvatske do 2032. godine predviđa rast udjela ICT industrije u hrvatskom BDP-u na 13 posto, čime bi postala jedna od tri ključne industrije za Hrvatsku.
Naša sada već tradicionalna tema “IT u maloprodaji” kroz sve protekle godine bila je svjedokom aktualnih zbivanja koje su imale za cilj detektirati utjecaje koje digitalna transformacija ima na sektor maloprodaje. Ovoga ćemo puta uvodno prikazati općenita kretanja u hrvatskom ICT sektoru koji su bazirani na odgovorima koje smo dobili od Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-ICT). Iako je to svima jasno, vrijedi ponoviti kako ICT industrija u Hrvatskoj već niz godina ostvaruje viši rast od ostatka gospodarstva i kontinuirano povećava svoj udio u BDP-u. Naime, trenutno ICT industrija ostvaruje 4,5 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, no potencijal te industrije je značajno veći. “Taj potencijal ICT industrije prepoznat je kroz Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. godine. Kao HUP-ICT Udruga već smo u startu pozdravili entuzijazam i ambicioznost Strategije, jer je upravo takav pristup poticanju nastavka razvoja domaćeg ICT sektora jamac nužne transformacije hrvatskog gospodarstva prema digitalnom i održivom. Strategija predviđa rast udjela ICT industrije u hrvatskom BDP-u na 13 posto, čime bi postala jedna od tri ključne industrije za Hrvatsku”, navode iz HUP-ICT-a.
AKCIJSKE MJERE
Kako bi se to i ostvarilo potrebno je definirati akcijske mjere koje bi, smatraju u HUP-u, trebale osigurati poticajno poslovno okruženje uz nužno porezno rasterećenje rada, digitalizaciju javne uprave, smanjenje parafiskalnih nameta te održavanje visoke razine digitalnih kompetencija. Sve bi to trebalo potaknuti razvoj same industrije prema proizvodima više dodane vrijednosti, odmicanjem od servisnih poslova prema stvaranju vlastitih digitalnih proizvoda jer u Hrvatskoj imamo brojne mogućnosti za poticanje razvoja, posebno u segmentima kao što su fintech, edutech, rješenja za održivi i pametni razvoj, VR/AR, gaming, smart city rješenja i slično.
ICT industrija ostvaruje 4,5 posto ukupnog BDP-a Hrvatske, no potencijal te industrije je značajno veći
“U HUP-ICT-u pokrećemo i vlastite inicijative usmjerene poticanju i ubrzanju digitalizacije, posebno malih i srednjih kompanija koje zaostaju u korištenju tehnologija koje povećavaju produktivnost. Stoga u HUP-ICT ove godine nastavljamo s organizacijom Digitalne (R)evolucije, najveće domaće poslovne konferencije za razmjenu znanja o uspješnim primjerima digitalizacije u poslovanju. Digitalna (R)evolucija će se održati 28. studenog u Mozaik event centru u Zagrebu i okupit će više od 700 poduzetnika iz svih sektora gospodarstva i dijelova Hrvatske. Pokazivanje konkretnih rješenja digitalizacije i razmjena iskustva na koji način digitalizacija može umanjiti ograničenja i potaknuti razvoj biznisa smatramo najboljim načinom za podizanje razine osviještenosti malih i srednjih kompanija o nužnosti ubrzanja digitalizacije”, poručuju iz HUP-a.
STRUČNA RADNA SNAGA
Nedostatak stručnjaka već je dugo jedan od najvećih izazova za razvoj ICT industrije. Ako razmišljamo o realizaciji cilja da sektor naraste tri do četiri puta do 2032. godine, trebat ćemo premašiti broj od 8 posto ICT profesionalaca u ukupnoj zaposlenosti, odnosno njih oko 110.000. Trenutno u Hrvatskoj imamo oko 63.400 ICT stručnjaka, a godišnje ih diplomira nešto manje od 1.800. Taj veliki raskorak jasno pokazuje da je nužno što prije poduzeti konkretne mjere kojima možemo smanjiti jaz i na taj način osigurati osnovni preduvjet nastavka razvoja sektora.
“Naime, osim zadržavanja postojećeg kadra i dodatnog ulaganja u obrazovanje domaćih stručnjaka nužno je raditi na privlačenju i imigraciji stručnjaka iz drugih zemalja, posebno izvan Europske unije. Trebamo razmotriti primjere drugih EU članica koje uspješno koriste financijske i porezne olakšice kako bi privukle visokoobrazovane ljude u svoje zemlje. Nizozemska je jedan od takvih primjera, koja pruža visokoobrazovanim osobama čak 30 posto poreznog popusta tijekom 10 godina od useljenja. Moramo biti svjesni da, premda očekujemo daljnje porezno rasterećenje rada od strane Vlade, Hrvatska trenutno nije osobito atraktivna destinacija po pitanju neto plaća”, navode iz HUP-ICT-a.
Trenutno u Hrvatskoj imamo oko 63.400 ICT stručnjaka, a do 2032. potrebno je povećati taj broj na oko 110.000
Slijedom toga, ova Udruga kontinuirano predlaže porezne izmjene koje će biti usmjerene zadržavanju visokokvalificiranih kadrova i uvjerenja su da proces izmjena poreza koji je započet treba planirati i za dugoročnije razdoblje. “Zbog svega toga uporni smo u naglašavanju potrebe promjene porezne politike da zadržimo najbolje u našem gospodarstvu i privučemo talente iz drugih zemalja posebno zato što je upravo nedostatak visokokvalificiranog kadra ogroman izazov s kojim se naše tržište rada bori”, upozoravaju iz HUP-ICT-a.
FOKUS NA ISKUSTVO KUPACA
U Hrvatskoj imamo pregršt primjera tvrtki koje su već desetljećima sinonim tehnološke izvrsnosti te koje svojim proizvodima i uslugama osiguravaju zadržavanje koraka s napredujućim tehnološkim razvojem. Tvrtka koja se u tom pogledu osobito dokazala u sektoru maloprodaje je zagrebački PIS. Direktor prodaje i marketinga u ovoj tvrtki, Tomislav Peras, ističe kako na vlastitom primjeru mogu potvrditi da tehničko-tehnološka opremljenost hrvatske maloprodaje posljednjih nekoliko godina bilježi značajan napredak. “Posebno primjećujemo povećanu potrebu za sofisticiranim IT rješenjima, koja doprinose boljem razumijevanju potrošačkih navika te lakše odgovaraju na mijenjajuće potrebe kupaca. Kao ključan pokretač ovakvog razvoja vidimo promjene u ponašanju samih kupaca. Ovdje ne mislimo samo na značajni porast popularnosti online trgovine u Hrvatskoj i svijetu, već i na promjene u načinu kupovine u fizičkim prodavaonicama. Sve veći broj kupaca odlučuje se na korištenje samonaplatnih blagajni jer to donosi brojne prednosti, od kraćeg čekanja u redu za blagajnom do veće autonomije nad procesom kupovine. Uslijed toga, potreba za samonaplatnim blagajnama javlja se i u prodavaonicama manjeg formata, zbog čega nam je posebno drago da su naši klijenti pravovremeno odgovorili i na ovu potrebu”, poručuje Peras.
Tehničko-tehnološka opremljenost hrvatske maloprodaje posljednjih nekoliko godina bilježi značajan napredak
O tome što sve nude svojim partnerima u maloprodaji kaže da PIS nudi napredna softverska rješenja prilagođena potrebama maloprodaje. Uz razvoj ERP rješenja prilagođenog specifičnim potrebama svakog partnera, u posljednje vrijeme poseban naglasak u tvrtki stavljaju na mobilna rješenja. “Tu bih posebno istaknuo naše mobilno POS rješenje, ali i aplikaciju mobileBOOM, odnosno mobilni back-office. MobileBOOM tako predstavlja mobilni dodatak našem IPIS+ ERP-u, kreiranom kako bi omogućio pristup podatcima pozadinskog ureda bez obzira na to gdje se zaposlenici u prodavaonici nalaze u tom trenutku. Smanjujući opseg administrativnih poslova, mobileBOOM pruža prodavačima više vremena za rad s kupcima. Iako je aplikacija isključivo namijenjena zaposlenicima, na ovaj način njezine prednosti osjete i kupci”, objašnjava Peras.
Pored razvoja softverskih rješenja, stručnjaci PIS-a pružaju i tehničku podršku te poslovno savjetovanje, a implementiraju i hardverska rješenja svojih dugogodišnjih partnera.
Gledamo li u budućnost, u PIS-u smatraju kako će se, uz kontinuirani rast online prodaje, sve veći fokus stavljati na iskustvo kupaca u online i offline prodavaonicama, a poseban naglasak bit će na efikasnosti i brzini kupovine. “Ovdje očekujemo da će posebno doći do izražaja customizirana IT rješenja, koja omogućuju prilagodbu maloprodavača sve zahtjevnijim potrebama tržišta. Posebno će biti tražena rješenja za samostalnu kupovinu u različitim formama, što će dodatno ojačati ulogu IT rješenja u maloprodaji kao ključnog čimbenika za konkurentnost i uspješnost na tržištu”, smatra Tomislav Peras.
UŠTEDE KROZ TEHNOLOGIJU
I riječki RIS je već desetljećima, točno 30 godina, aktivni sudionik digitalne transformacije poslovnih procesa na domaćem tržištu. U tom vremenu sjećaju se kako je bilo razdoblja kada poduzetnici nisu bili svjesni zašto je bitno digitalizirati poslovne procese, no danas je, kažu u ovoj tvrtki, svijest o tome itekako razvijena. Kao konkretan primjer navode svoje inovativno Ensolva rješenje za nabavu. “Razvili smo je prije desetak godina jer smo shvatili da je nabava poslovni proces koji uopće nema digitalnu podršku. Po uzoru na renomirana svjetska rješenja razvili smo svoj softver i po izlasku na tržište suočili se s problemom – rijetki su imali znanja o e-aukcijama, e-sourcingu, e-tenderiranju”, prisjećaju se u RIS-u. Ipak, danas je već neko drugo vrijeme pa tvrtke točno znaju što im treba. Što se tiče aktualnog stanja maloprodaje u Hrvatskoj u pogledu tehničko-tehnološke opremljenosti, u ovoj tvrtki primjećuju značajan napredak u usvajanju digitalnih tehnologija u poslovanju trgovaca. “Mnogi maloprodajni subjekti koriste pametne POS sustave, e-trgovinu, mobilne aplikacije te sofisticirane sustave za upravljanje zalihama. Ovo je doprinijelo boljem razumijevanju potreba kupaca, optimizaciji zaliha i pružanju poboljšane usluge”, smatraju u RIS-u.
O konkretnim implementacijama navode kako se njihov softver Ensolva koristi u SPAR-u Hrvatska za provedbu različitih postupaka nabave, uključujući tenderiranje i e-aukcije. “Upotreba ovih dvaju rješenja klijentima donosi brojne prednosti, uključujući znatno ubrzanje i pojednostavljenje procesa nabave, smanjenje administrativnih troškova, povećanje transparentnosti i poticanje konkurencije među dobavljačima. Rezultat toga su značajne uštede u procesu nabave”, poručuju iz tvrtke.
Dakako, suradnja s klijentima ne završava samom implementacijom rješenja, već tvrtka osigurava i kontinuiranu podršku te prilagodbu rješenja prema specifičnim potrebama svakog partnera. RIS pritom nudi konzultantske usluge i obuku kako bi partneri ostvarili najbolje rezultate i unaprijedili svoje poslovanje.
U budućnosti u RIS-u očekuju da će IT rješenja ostati ključna za održavanje i unaprjeđenje ključnih poslovnih aktivnosti, a to vrijedi i za maloprodaju. Slijedom toga, u ovoj tvrtki smatraju kako će kontinuiranim rastom stupnja digitalizacije i promjenama u potrošačkim navikama informatička rješenja biti još važnija za osiguravanje konkurentnosti i pružanje boljeg iskustva kupcima. “S obzirom na ovaj pozitivan trend, očekujemo da će se maloprodaja u Hrvatskoj nastaviti tehnički i tehnološki opremati kako bi bila konkurentna na globalnom tržištu. Nadalje, IT rješenja će igrati ključnu ulogu u postizanju ovih ciljeva, a softveri poput Ensolve bit će od suštinskog značaja za optimizaciju nabave, smanjenje administrativnih troškova, povećanje transparentnosti i ostvarivanje ušteda”, poručuju iz ove IT tvrtke.
SMART TRGOVINA
Da tehnologija grabi golemim koracima naprijed pokazalo je i nedavno otvorenje Konzum SMART prodavaonice u Zagrebu kao prve trgovine bez blagajni u regiji. O kakvom se raritetu radi govori i podatak da je takvih prodavaonica u svijetu tek oko 200, a u Europi svega 15-ak. Iz Konzuma ističu kako je prodavaonica u potpunosti automatizirana, a tehnologija koja je korištena za ovaj koncept prodavaonice temelji se na umjetnoj inteligenciji, konkretno računalnom vidu za prepoznavanje, koji je implementiran u suradnji s američkom tvrtkom AiFi, vodećom na svijetu za tu vrstu tehnologije. “Kako bi bilo moguće pratiti i naplatiti samo one artikle koje je kupac iznio sa sobom iz prodavaonice, prostor je pokriven sa 150 kamera koje koriste četiri servera s jakim grafičkim karticama. Sukladno strogim odredbama GDPR-a kamere nisu fokusirane na kupce, već na same proizvode na policama. Doslovno kao kupnja u prolazu, sustav putem aplikacije zapravo funkcionira kao jedna vrsta digitalnog novčanika i omogućuje kupcima premium iskustvo kupnje”, objašnjavaju iz ovog trgovca.
Osim ove prodavaonice kao tehnološkog pionira u maloprodaji, Konzum puno ulaže i u modernizaciju maloprodajne mreže i otvorenja novih prodajnih mjesta pa je tako u 2023. godini kompanija uložila 25 milijuna eura u preuređenje 10 te otvaranje više od 20 potpuno novih prodavaonica.
IT rješenja ostat će i u budućnosti ključna za održavanje i unaprjeđenje ključnih poslovnih aktivnosti
“Uz širenje mreže, kompanija je trajno posvećena i uvođenju noviteta koji su, uz postojeće kupce, prilagođeni i potrošačima nove generacije, pa je tako plaćanje u Konzumu moguće i kriptovalutama te putem KEKS Pay aplikacije. Djelujući kao odgovoran poslovni subjekt i član zajednice, s ciljem da sjedini životni stil svojih kupaca, tehnološke trendove i potrebu za jačim ekološkim angažmanom, Konzum je u svibnju 2023. godine korisnicima MultiPlusCarda omogućio i izdavanje e-računa”, ističu u svom odgovoru iz Konzuma.
OPTIMIZACIJA PROCESA
Nakon općenitih makroekonomskih kretanja te dva primjera nuditelja usluga, za drugi primjer uspješne integracije novih tehnoloških rješenja u maloprodaji odlučili smo se upitati splitski Tommy. Iz odjela korporativnih komunikacija ove tvrtke ističu kako je modernizacija sustava i procesa trajna aktivnost i da su u području hardvera najviše investirali u mrežnu opremu unutar trgovina. “Investicija je provedena u tri dijela. U prvom dijelu smo mrežu unutar trgovina modernizirali logičkom segmentacijom mreže. U drugom dijelu smo, u slučaju ispada primarne veze u trgovini, osigurali automatski prebačaj mreže na backup vezu u trgovini. U trećem dijelu, koji je još uvijek aktivan, završavamo projekt implementacije bežične mreže u svim Tommy trgovinama. Bežičnu mrežu omogućavamo našim kupcima, ali i nama interno za optimizaciju rada Tommy internih poslovnih procesa”, navode iz tvrtke.
Izdvajaju pritom i inovaciju koja se odnosi na implementaciju više od 500 elektronskih cijena u hipermarketu Joker Split, a investirali su i u modernije samoposlužne vage u trgovinama te u uređaje preko kojih kupci mogu provjeriti cijene proizvoda i stanje svog loyalty računa.
“U području softvera najznačajnija je investicija kojom u cijelosti mijenjamo centralni ERP sustav – to je projekt koji je u tijeku, a koji se sastoji od kompletne zamjene sustava i reorganizacije internih procesa u područjima robno-materijalnog poslovanja, skladišnog poslovanja (WMS sustav) te potpunoj automatizaciji narudžbi od strane maloprodajnih objekata prema dobavljačima i našim centralnim skladištima. Ovaj projekt planiramo završiti tijekom 2023. godine”, najavljuju iz splitskog trgovca.
Kažu također da novi kanal prodaje Tommy webshop bilježi dobre rezultate uz kontinuirani rast, a ističu i “Scan&Go” Mobile, dodatak mobilnoj aplikaciji Tommy koja kupcima omogućuje da koriste svoje pametne telefone za skeniranje i samostalnu kupovinu koja je trenutno dostupna u sedam Tommy trgovina.
“Što se tiče podrške i suradnje s IT partnerima, načelno smo zadovoljni iako se u zadnje vrijeme i kod njih osjeti nedostatak kvalitetne radne snage pa tako u nekim područjima Tommy ima sporiji razvoj nego što bismo to željeli i očekivali. U tom dijelu pokušavamo kompenzirati internim resursima koliko je to moguće”, navode u svom odgovoru iz Tommyja.
Eto upravo u ovoj zadnjoj konstataciji leži sukus onoga što je i cilj svih članaka koje smo pisali o temi “IT u maloprodaji” koji kao svoj cilj uvijek imaju povezati IT i maloprodaju, a potencijala svakako ima. Činjenica je da nedostaje ljudi u oba sektora i da to već sada limitira stupanj razvoja, a u budućnosti može biti ključan ograničavajući faktor rasta i razvoja. Nadajmo se da će se to na vrijeme prepoznati i pronaći adekvatno rješenje.
