Iz regulative – Elektronička trgovina

Prije izbijanja pandemije ukupno je 980.000 stanovnika u Hrvatskoj kupovalo putem interneta, a zadnji podaci govore da se udio online prodaje u ukupnom retailu udvostručio.

Elektronička trgovina (e-trgovina, e-commerce, electronic commerce) je trgovina koja obuhvaća sve trgovačke transakcije između individualnih, fizičkih osoba ili trgovačkih društava ili s njima izjednačenih subjekata, koje se provode elektroničkim mrežama.

Predmet elektroničke trgovine su:

  • usluge i stvari – intangible goods,
  • podaci ili informacije – data products,
  • roba u tradicionalnom smislu – tangible goods.

Budućnost e-trgovine:

Najveća europska tržišta e-trgovine su Njemačka, Velika Britanija i Francuska koje zajedno ostvaruju više od polovice potrošnje u Europi. Pet kategorija proizvoda koje potrošači najviše kupuju putem e-trgovine su: odjeća i obuća, elektronički uređaji, oprema za dom, knjige i audio knjige te kozmetika.

TKO SU ONLINE KUPCI
Tehnološku revoluciju predvode mlade generacije i to:

  • generacija Y rođena od 1977. – 1994., poznati kao Milenijalci
  • generacija Z rođena od 1995. – 2012., poznata i kao iGen.

Prema posljednjim istraživanjima generacija Milenijalaca će do 2030. činiti 75% ukupno radno sposobne populacije. Pripadnici iGen generacije su budući generatori prihoda u idućih 20-30 godina. Njihov životni stil i okruženje radikalnije je promijenjen u odnosu na generaciju Milenijalaca. Pripadnici te generacije imaju još lakši pristup informacijama, dinamičniji stil života, brzo usvajanje promjena, brzo troše. Prvi kontakt s proizvodima i uslugama Milenijalci i iGen ostvaruju putem interneta i to putem svih platformi i uređaja, a na sve upite žele odgovor odmah – putem chat usluge, društvenih mreža ili drugih komunikacijskih kanala, a sve to mora biti dostupno 24/7. Za sve njih je vezan pojam omnichannel – koncept svekanalnosti – svaki potrošač može komunicirati s prodavateljem preko kanala koji mu odgovara. Kompanije sve više prilagođavaju svoj pristup tim skupinama odnosno novom sustavu vrijednosti i promociji životnog stila.

E-TRGOVINA U RH
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 980.000 stanovnika u Hrvatskoj kupovalo je putem interneta (prije covida-19), a zadnji podaci govore da sve više kupaca kupuje online pa se udio online prodaje u ukupnom retailu udvostručio za vrijeme epidemije.

Na e-trgovinu u RH se primjenjuju:

  • Zakon o trgovini,
  • Zakon o elektroničkoj trgovini,
  • Zakon o zaštiti potrošača,
  • Zakon o trgovačkim društvima,
  • Zakon o obrtu,
  • Zakon o obveznim odnosima,
  • niz drugih zakona.

E-ugovor je ugovor koji je rezultat interakcije dviju ili više ugovornih strana koje ga zaključuju u elektronskom obliku. Najčešće se u elektroničkom obliku sklapaju ugovori o prodaji putem interneta određene robe ili pružanja usluge te ugovori koji se odnose na pretplatničke odnose s pružateljem telekomunikacijskih i sličnih usluga. Na sklapanje ugovora u elektroničkom obliku primarno se primjenjuje Zakon o elektroničkoj trgovini, a u pogledu svega ostalog što nije definirano tim zakonom, primjenjuju se odredbe Zakona o obveznim odnosima.

NAČINI SKLAPANJA E-UGOVORA

  • Putem e-maila i putem EDI (elektronička razmjena podataka između računala),
  • Klikom miša – elektroničko očitovanje volje putem interneta na web stranici – click wrap ugovor i browse wrap ugovor.

Kao i kod sklapanja “klasičnih” ugovora, kod sklapanja ugovora putem interneta potrebni su:

  • ponuda i
  • prihvat ponude.

Izložena roba ili reklamirana usluga na određenoj web stranici ne smatra se ponudom, već tek pozivom za stavljanje ponude, koji se može usporediti sa slanjem kataloga i oglasa putem pošte.

U slučaju da je na određenoj web stranici istaknut poziv za stavljanje ponude, ponudu zapravo dostavlja kupac te će ponuđeni kupcu odgovarati za štetu ako bez opravdanog razloga ne bi prihvatio ponudu kupca pod uvjetima koji su navedeni u pozivu za stavljanje ponude.

Faze sklapanja e-ugovora:

  1. Poziv za stavljanje ponude,
  2. Stavljanje ponude podnošenjem zahtjeva kupcu u elektroničkom obliku,
  3. Potvrda ponuđenog da je primio ponudu – obavezno kod potrošačkih ugovora,
  4. Izjava ponuđenog da prihvaća ponudu.

Ugovor u elektroničkom obliku je sklopljen onog trenutka kad ponuditelj primi elektroničku poruku koja sadrži izjavu ponuđenog da prihvaća ponudu.

ELEKTRONIČKI POTPIS E-UGOVORA
U slučaju kada se radi o ugovoru za čiju je valjanost nužan potpis, potrebno je da potpis udovoljava uvjetima propisanim za elektronički potpis.

Elektronički potpis može biti:

– Napredni elektronički potpis – elektronički potpis koji ispunjava zahtjeve:

Na nedvojben način je povezan s potpisnikom,

  • Omogućava identificiranje potpisnika,
  • Izrađen je korištenjem podataka za izradu elektroničkog potpisa koje potpisnik može, uz visoku razinu pouzdanja, koristiti pod svojom isključivom kontrolom,
  • Povezan je s njime potpisanim podacima na način da se može otkriti bilo koja naknadna izmjena podataka.

– Kvalificirani elektronički potpis – napredan elektronički potpis koji je izrađen pomoću kvalificiranih sredstava za izradu elektroničkog potpisa i temelji se na kvalificiranom certifikatu za elektroničke potpise – ima jednak pravni učinak kao i vlastoručni potpis.

NE MOŽE ELEKTRONIČKI
Ugovori za koje je propisana određena forma kao uvjet njihove valjanosti se ne mogu sklopiti u elektroničkom obliku, a primjeri za takve ugovore su:

  • Ugovori kojima se prenosi vlasništvo na nekretninama,
  • Imovinski, predbračni odnosno bračni ugovori i drugi ugovori koje uređuje Obiteljski zakon,
  • Ugovori o opterećenju i otuđenju imovine za koje je potrebno odobrenje zavoda za socijalni rad (ranije centar za socijalnu skrb),
  • Ugovori o ustupu i raspodjeli imovine za života,
  • Ugovori o doživotnom uzdržavanju, ugovori o dosmrtnom uzdržavanju,
  • Sporazumi u vezi s nasljeđivanjem, ugovori o odricanju od nasljedstva, ugovori o prijenosu nasljednog dijela prije diobe i drugi ugovori koje uređuje Zakon o nasljeđivanju,
  • Drugi ugovori za koje je posebnim zakonom propisano da se sastavljaju u obliku javnobilježničkog akta odnosno isprave.

E-trgovina i e-ugovor – Trgovac koji želi svoje usluge nuditi odnosno svoje proizvode prodavati putem e-trgovine mora biti registriran za obavljanje djelatnosti trgovine i informacijskog društva.

E-trgovina na malo – Trgovac koji obavlja e-trgovinu na malo, a nema već fizički otvorenu prodavaonicu mora posjedovati skladište i za isto mora pribaviti rješenje o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta.

E-trgovina na veliko – Ukoliko se radi o e-trgovini na veliko, a roba se ne zadržava kod trgovca, tada ne postoji obveza posjedovanja skladišta, kao niti u slučaju da se radi samo o posredovanju, u kojem slučaju je potrebno da trgovac ima zaključen ugovor o posredovanju.

INTERNET STRANICA ZA E-TRGOVINU
Web stranica mora na jasan i razumljiv način sadržavati sljedeće obavijesti za potrošača:

  • glavna obilježja robe/usluge,
  • podatke o trgovcu,
  • cijenu i ostale troškove, uvjete plaćanja, vrijeme isporuke robe ili pružanja usluge,
  • način rješavanja potrošačkih sporova od strane trgovca,
  • uvjete, rokove i postupke izvršavanja prava na jednostrani raskid ugovora i sve vezano za takav raskid,
  • odgovornost za materijalne nedostatke,
  • usluge/pomoć nakon prodaje i jamstva,
  • trajanje ugovora, otkaz, raskid, automatsko produljenje ugovora – minimalni rok u  kojem je potrošač vezan ugovorom,
  • polog ili financijsko osiguranje koje je potrošač dužan dati,
  • ako je riječ o digitalnom sadržaju – funkcionalnosti, interoperabilnost s računalnom ili drugom opremom,
  • pravila postupanja trgovca.

Ove obavijesti u slučaju prihvata od strane potrošača predstavljaju sastavni dio ugovora.

Prethodni članakDZS: Potrošnja u maloprodaji u Hrvatskoj u ožujku pala 1,3 posto
Sljedeći članakDenis Čigir – Prodigital