Domaći potrošači osim u tradicionalnim hrvatskim jakim alkoholnim pićima – lozi, travarici, pelinkovcu ili maraschinu – znaju uživati i u poznatim svjetskim perjanicama kao što su u posljednje vrijeme sve popularniji gin ili pak klasicima kao što je viski.

Tradicija uživanja u alkoholnim pićima kod nas, jednako tako i u svijetu, izuzetno je duga i isprepletena s poviješću čovječanstva, a malo koja država nema neko svoje prepoznatljivo alkoholno piće. U tradiciju i običaje jednako su tako ukorijenjena i razna jaka alkoholna pića poput rakije, ruma, pelinkovca, maraschina i mnogih drugih, a sam proces njihova nastanka, popis sastojaka i njihovi omjeri često su obavijeni velom tajni.

Prema Pravilniku o jakim alkoholnim pićima Ministarstva poljoprivrede iz 2009. godine, jaka alkoholna pića su ona koja imaju posebna senzorska svojstva, sadrže minimalno 15 posto vol. alkohola, a proizvode se ili izravno destilacijom, s ili bez dodavanja aroma, prirodno prevrelih sirovina poljoprivrednog podrijetla, maceracijom ili sličnom preradom bilja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ili pak dodavanjem aroma, šećera ili drugih sladila odnosno drugih poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla. Mogu nastati i miješanjem jakog alkoholnog pića s jednim ili više drugih jakih alkoholnih pića odnosno s etilnim alkoholom ili destilatima poljoprivrednog podrijetla.

Koliko su ona posebna po svom nastanku znakovito nas je upozorila dr.sc. Jasna Mrvčić, profesorica zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta. Iako se kao nositeljica kolegija “Proizvodnja jakih alkoholnih pića” godinama bavi upravo tehnologijom njihove izrade, do sada je uspjela saznati tek tri od ukupno 24 biljna sastojka domaćeg legendarnog pića u kojem uživaju generacije, ali njihov je omjer i njoj i dalje posve nepoznat. Ista je situacija i s posljednjih nekoliko godina izuzetno popularnim ginom kojem različiti proizvođači dodaju različite biljke u promjenjivim omjerima.

Ovaj ćemo svojevrsni uvid u osnovne karakteristike jakih alkoholnih pića stoga posvetiti pregledu glavnih domaćih uzdanica te priču o njima ispričati kroz prizmu nekolicine proizvođača, odnosno trgovca i distributera.

SPECIFIČNOSTI PROIZVOĐAČA
Kako netko uvijek mora biti prvi, ovoga puta odluka je pala na biljni liker pelinkovac koji se, stoji u spomenutom Pravilniku o jakim alkoholnim pićima, dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla maceratima aromatskog bilja u kojima po sastavu i količini dominira biljka pelin (Absinthy herba). Ona proizvodu daje prepoznatljiva i karakteristična senzorska svojstva – neznatno gorak okus i osebujan miris po biljci pelin po kojoj liker i nosi ime. S obzirom na tradiciju proizvodnje, svaki proizvođač ima svoje specifičnosti u sastavu macerata, količini dodanog šećera i alkoholnoj jakosti tako da je to liker čija je alkoholna jakost od 27-31 posto volumena alkohola, a količina dodanog šećera od 100-170 grama po litri.

Postupak spravljanja likera počinje potapanjem odabrane smjese aromatskog bilja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla kroz određeno vrijeme. Dio tako dobivenog macerata destilira se i miješa s preostalim maceratom uz dodatak dozvoljenih prehrambenih aditiva. Taj pripravak se, nakon određenog vremena koje je potrebno da se homogenizira, upotrebljava za proizvodnju pelinkovca.

Po Pelinkovcu je, među ostalima, čuvena zagrebačka tvrtka Badel 1862 čiji su proizvodi nositelji više od 30 međunarodnih priznanja za izvrsnost. “Iznimno smo ponosni što sve naše proizvode proizvodimo sami, a naš asortiman čine mnogobrojni brendovi kojima smo zastupljeni u svim značajnim kategorijama na tržištu. Ipak, glavninu poslovanja čine Pelinkovac Gorki i Orange, a na njih smo i najviše marketinški orijentirani. Zatim je tu naša zvijezda u usponu Antique Pelinkovac čiji je najjači adut WOM marketing odnosno marketing od usta do usta. Vigor vodka i Sax gin predvodnici su u svojim kategorijama, a Sax Pink je također zauzeo svoje mjesto na tržištu odmah nakon lansiranja”, navodi Matko Radovčić, senior brend manager tvrtke. Napominje također kako je već desetljećima jedan od najprodavanijih proizvoda u Adria regiji njihov Prima Brand te kako nude i široku paletu rakija i likera s naglaskom na Šljivovicu, a upravo kreće i distribucija nove, redizajnirane Williams rakije.

Osim nje, krajem prošle godine i tijekom ove, lansirali su i Badel Prima Brand Black, Šljivovicu Premium selection i Sax Ginger gin. “Ulagali smo i u nova pakiranja i volumene proizvoda i tu bih izdvojio Pelinkovac Gorki i Orange pljosku koje potrošači sada mogu naći u pakiranju od 0,2 L, a novo zbirno pakiranje dobili su i naši najprodavaniji minići – Pelinkovac 0,1 L”, ističe Radovčić.

SVJETSKI PUTNIK
Među domaćim je potrošačima popularan i Pelinkovac zadarske Maraske koja se odnedavno nalazi u sastavu Stanić Grupe. “Maraska je nastala na stoljetnoj tradiciji proizvodnje biljnih i voćnih likera pa oni i danas čine najvažniji i najprepoznatljiviji dio portfelja. Svakako je najpoznatiji Maraschino, naš svjetski putnik koji se konzumirao na svim europskim kraljevskim dvorima kao i na Titanicu. Od ostalih likera i rakija kvalitetom i popularnošću među potrošačima ističu se, osim Pelinkovca, Orahovac, Amarena, Vlahovac, Cherry brandy, a među turistima su također popularni Kruškovac i rakije Šljivovica, Medica i Viljamovka”, navodi Sandra Drača, članica Uprave Stanić Grupe.

Ovdje valja podsjetiti kako je upravo maraschino jedno od karakteristično hrvatskih jakih alkoholnih pića. On se, kaže mjerodavni Pravilnik, dobiva aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla s destilatom macerata višnje maraske i/ili njezinih dijelova (kore, grančice, lista, ploda) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla. Riječ je o bezbojnom likeru karakterističnih senzorskih osobina koje mu daje destilat dobiven od dalmatinske višnje maraske, poznate po osebujnom okusu, mirisu i boji, koji su rezultat podneblja i klimatskih uvjeta Dalmacije. Aromatičnost dodanog destilata dostatna je da u potpunosti bez drugih aromatskih dodataka odredi osebujnost ovog likera.

Uz spomenutu liniju tradicionalnih proizvoda, Maraska u ponudi ima i internacionalna pića koja su najčešće osnova za miksana pića i koktele, a liniju sačinjavaju Cosmopolitan vodka, The Empire gin i St. Simons bijeli rum. Posebno ističu gin The Rebel s daškom Dalmacije uz klasične mediteranske note masline i lavande. U Maraski također spremaju novitete kao što su novi Pelinkovac smanjene gorčine, organoleptički prilagođen konzumentima kontinentalne Hrvatske te Orahovac s čokoladom.

Listu jakih alkoholnih pića podrijetlom iz Hrvatske nastavljamo s lozom koja se definira kao jako alkoholno piće koje pripada kategoriji rakija od voća, a dobivena je destilacijom prevrelog grožđanog masulja na 60-75 posto vol. alkohola. Loza je tradicionalno bezbojno alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentiranog grožđanog masulja tako da se po osebujnim senzorskim karakteristikama i detektiranim analitičkim parametrima ovo alkoholno piće razlikuje od alkoholnih pića od vinskog destilata.

Nadalje, na našem je podneblju popularna stara šljivovica koja je jako alkoholno piće koje pripada kategoriji rakija od voća, a dobivena je isključivo destilacijom prevrelog masulja šljive destiliranog na 60-75 posto vol. alkohola tako da ima miris i okus destilirane sirovine. Stara šljivovica je tradicionalno alkoholno piće proizvedeno kao voćna rakija od šljive (Prunus domestica L) koja ima dugogodišnju tradiciju uzgoja na našim područjima i daje destilat vrlo specifičnog i prepoznatljivog karaktera oplemenjenog odležavanjem u drvenim bačvama izrađenim od slavonske hrastovine. Za proizvodnju stare šljivovice koristi se šljiva koja daje rakiju s izraženim aromatskim karakteristikama. Plodovi šljive kod prerade otkoštičavaju se i muljaju, nakon čega masulj fermentira. Destilat odležava u bačvama od slavonske hrastovine minimalno 12 mjeseci pri čemu se oplemenjuje aromatskim sastojcima od drveta i dobiva, ovisno o dužini odležavanja, karakterističnu aromu i boju.

Slijedi slavonska šljivovica koja pak pripada kategoriji rakija od voća, a proizvedena je jednostrukom destilacijom prevrelih plodova šljive, specifičnog mirisa i okusa mladog destilata. Slavonska šljivovica je tradicionalno alkoholno piće proizvedeno kao voćna rakija od autohtonih sorti šljiva koje imaju dugogodišnju tradiciju uzgoja na ovim područjima, a daju destilat vrlo specifičnog i prepoznatljivog karaktera oplemenjenog odležavanjem najmanje 18 mjeseci u drvenim bačvama izrađenim od slavonske hrastovine.

Za Hrvatsku je karakteristična još i travarica, a dobiva se aromatiziranjem vinskog destilata i/ili loze i/ili rakije od grožđanog koma i/ili voćne rakije aromatskim biljem ili njihovim maceratima.

INOZEMNE PERJANICE
Međutim, potvrđuju nam to i naši sugovornici, Hrvati osim u tradicionalnim domaćim jakim pićima znaju uživati i u poznatim svjetskim perjanicama. “Hrvati se vole opustiti i dobro zabaviti i pri tome konzumirati kvalitetna pića, dobro su educirani o proizvodima i znaju što žele. Jedno od najpopularnijih pića na tržištu u kategoriji viskija je najprodavaniji irski viski na svijetu – Jameson Irish Whiskey koji je trenutačni potpuni hit viski među potrošačima, što se potvrđuje i odličnim prodajnim rezultatima”, naglašava Alan Bubanović, marketing manager tvrtke Pernod Ricard Croatia.

Dodaje kako je portfelj proizvoda ove tvrtke, podružnice jednog od vodećih globalnih proizvođača jakih alkoholnih pića Pernod Ricard, najširi na hrvatskom tržištu u smislu pokrivenosti kategorija jakih alkoholnih pića. “U asortimanu imamo svjetski poznate marke jakih alkoholnih pića iz svih alkoholnih kategorija: Chivas Regal, najprodavaniji luksuzni scotch viski na svijetu, Ballantine’s, najprodavaniji scotch viski u Europi, Jameson Irish Whiskey, najprodavaniji irski viski na svijetu, Beefeater gin, najnagrađivaniji London Dry gin, Martell konjak iz više od 300 godina stare cognac kuće, Havana Club rum, originalni kubanski rum iz kojeg je nastao najpoznatiji koktel na svijetu Mojito, zatim ekskluzivne Perrier-Jouët i Mumm šampanjce te mnoge druge zanimljive svjetske brendove pića”, navodi Bubanović.

Dodaje kako njegova tvrtka svoju strategiju razvoja, kako globalno, tako i lokalno, temelji na stalnom praćenju tržišta i trendova kako bi za svoje kupce osigurala najbolji miks postojećih proizvoda i zanimljivih noviteta. “Što se tiče noviteta u bližoj budućnosti, mogu reći da veliki naglasak planiramo staviti na kategoriju tamnih, luksuznih rumova jer vidimo veliki potencijal u tom segmentu”, zaključuje Bubanović.

SVE NA JEDNOM MJESTU
Sve ove vrste jakih alkoholnih pića, kao i mnoge druge, kupci mogu pronaći u trgovinama lanca Vrutak. “Asortimanski segment pića izuzetno je značajan u našem poslovanju i čini više od 60 posto našeg ukupnog godišnjeg prihoda. Pri tome mislim na sva pića, dakle vino, pivo, jaka alkoholna pića, sokove i vode. U ovoj godini do kraja listopada prihod od jakih alkoholnih pića zauzeo je udio od 18,62 posto ukupnog prihoda pri čemu se 4,53 posto odnosi na domaća, a 14,09 posto na inozemna jaka alkoholna pića”, navodi Martin Matić, član uprave tvrtke.

Ovaj trgovac u ponudi ima čak 1.255 etiketa (ne brendova!) jakih alkoholnih pića od čega je 409 domaćih i 846 inozemnih. Njihove su uzdanice primjerice Gold of Mauritius solera 8, Bocatheva rum, Vivir tequile, Boulard calvadosi i slične poslastice.

U prošloj godini, u odnosu na 2019. od prodaje jakih alkoholnih pića ostvarili su 15 posto bolji financijski rezultat, dok je količinski prodaja porasla devet posto. “U 2021. godini trend rasta prodaje nastavio se još jačim tempom, pa je tako indeks za prvih 10 mjeseci 2021. godine 123 za domaća jaka alkoholna pića, a 125 za inozemna, odnosno zbirno 124,58”, ističe Matić naglašavajući kako je upravo prodaja jakih alkoholnih pića rasla i više u odnosu na ukupni prihod Vrutka koji je do sada u ovoj godini skočio 12 posto.

Porast prodaje Vrutka sigurno se ima djelomično zahvaliti i sveprisutnoj pandemiji koja je djelomično promijenila navike potrošača koji sada u jakim alkoholnim pićima više uživaju kod kuće. Potvrđuju to i naši sugovornici iz proizvodnje odnosno distribucije.

“Kao i većina proizvođača pića tijekom prošle i ove godine osjetili smo prebacivanje značajnih volumena s HoReCa kanala na retail. Uspješno smo se nosili s izazovima i ostvarili odlične rezultate što je na kraju rezultiralo i povećanjem udjela na domaćem tržištu pića”, otkriva Matko Radovčić iz Badela 1862 dodajući kako je zatvaranje HoReCa kanala najviše utjecalo na strane brendove koji se po prirodi više konzumiraju u on trade kanalu (ugostiteljstvo op.a.). Zabilježili su, međutim, povećanu aktivnost potrošača na svim digitalnim kanalima kao i sve veću zastupljenost servisa za online kupovinu.

Kompaniji Pernod Ricard Croatia HoReCa segment je pak jako važan zbog izgradnje imidža najjačih brendova kroz zanimljive koncepte, događanja i vidljivost na terenu. “Potrošači uz konzumaciju naših proizvoda stvaraju lijepa iskustva i uspomene koje vežu uz proizvod koji su u nekoj prigodi konzumirali, a sve to nam je pandemija djelomično uskratila i prisilila nas da se orijentiramo na druge aktivnosti relevantne za potrošače”, pojašnjava Alen Bubanović. Primijetili su također rast trenda konzumacije u kućanstvu, kroz kućna druženja s prijateljima i najbližima što je donijelo spomenuti procvat maloprodaje.

Sve u svemu, iskustvo gotovo dvogodišnje pandemije pokazalo je kako nas ni bitno promijenjene okolnosti ne mogu spriječiti da uživamo u starim navikama i aromatičnim jakim alkoholnim pićima. A uostalom zašto i bi jer dobre običaje treba čuvati!