Brendovi hrvatskih proizvođača na srpskom tržištu dobro kotiraju i velika je potražnja za njima. Najtraženiji proizvodi su mineralne vode, začini, sokovi, kašice…
Za razliku od hrvatskog tržišta, gdje su srpski proizvodi minimalno zastupljeni, srpske trgovine su već godinama preplavljene proizvodima iz Hrvatske. Na listi najtraženijih hrvatskih proizvoda u Srbiji su preživjeli hrvatski brendovi iz komunističkog doba, kao i srpski iz robnih grupa ulja, kave, konditora, koji su sada u hrvatskom vlasništvu.
Pored vode Jana, Cedevite i Vegete, koji su i u regiji broj jedan, u Srbiji dobro kotiraju i Eva sardine, Čokolino dječje kašice, PIK-ova pečenica, Krašove bajadere, Bronhi i Kiki bomboni, deterdžent za rublje Faks…
Proizvođači iz Srbije ističu da reciprocitet ne postoji u gotovo svim robnim grupama, počevši od mineralnih voda, do začina, kave, konditora… Nova članica EU, kako prenose srpski mediji, i dalje nije raspoložena za robu iz regije, ali zato napominju kako hrvatske tvrtke nemilice ulažu u marketing i plasman svojih proizvoda na srpskom tržištu.
“Velika je potražnja za vodom Jana, puno je uloženo u marketing, stvorena je potreba za tom vodom i u drugim trgovačkim lancima”, objašnjavaju iz trgovačkih kuća u Beogradu.
“Odolijevate neko vrijeme, ali kada počne svaki drugi kupac zapitkivati zašto nemamo određeni proizvod, kao u ovom slučaju vodu, prinuđeni ste, prije ili kasnije, nabaviti tu robu”, ističu trgovci. Nekada je “Vegeta” bila nenadmašna na srpskom tržištu, ali je sada ukupno gledano manja potražnja zbog visoke cijene.
Lidersku poziciju u pojedinim trgovačkim lancima u segmentu dječjih kašica drži Čokolino, kao i Cedevita s okusom naranče, a slijede riblje konzerve…
U okviru hrvatskih kompanija sada posluju i srpski Frikom, Dijamant, Grand Kafa, Štark, a odnedavno i Multivita. Kada se gleda tržišno udjel, bez premca je svakako Frikom sa sladoledima, ali i zamrznutim povrćem i morskom ribom. Gotovo više od 90 posto pozicija frižidera sa sladoledom na otvorenom u rukama je Frikoma. Slijedi ulje Dijamant, Grand Kafa, Smoki, Bananice… Kupovinom slovenskog Mercatora, Agrokor će putem svoje prodajne mreže u regiji i Srbiji plasirati još više robe.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Stipe Lovreta, kaže kako u uvjetima kada postoji oštra konkurencija u borbi za potrošače, prednost u svakom pogledu trebaju imati kvalitetni i cjenovno atraktivni proizvodi.
“Proizvođači u Srbiji tradicionalno nedovoljno pažnje posvećuju marketingu”, dodaje Lovreta.
“Rak-rana” srpskih proizvođača je nedostatak prave tržišne orijentacije. Danas tu postoje u osnovi dva krajnja primjera. S jedne strane, Srbija ima proizvode i dobre brendove, ali nemaju razvijene kanale marketinga. Najbolji primjer je proizvodnja maline po kojoj su po obujmu proizvodnje na jednom od prvih mjesta u svijetu, a po izvozu su na 15. mjestu. Jednostavno se vode logikom “napravili smo dobar proizvod, ali neka se netko drugi bavi prodajom i marketingom”.
Lovreta naglašava i problem s plasmanom vina. Srbija zaista ima vrlo dobre komparativne prednosti u proizvodnji vina, ali u ovom segmentu treba puno uložiti u marketing i prodaju. S druge strane, i kada imamo otvorene kanale marketinga i kada čak imamo i kvalitetan proizvod, cjenovno smo nekonkurentni. To je donedavno bio slučaj s plasiranjem flaširane vode na bugarsko tržište, zaključuje profesor. (Večernje novosti)
