Hrvatska je napravila veliki iskorak još 2006. godine uvođenjem Sustava povratne naknade čime je postala prva država u jugoistočnoj Europi s depozit sustavom na pića, što nas je svrstalo uz bok državama poput Norveške, Švedske, Finske, Nizozemske i Njemačke i apsolutno je za svaku pohvalu. Zajedno s poslovnim i institucionalnim partnerima svoj je doprinos razvoju tržišta i podizanju standarda dala i tvrtka TOMRA pa tako danas ovaj sustav spada među bolje sustave u Europi i svijetu, ističe Jerko Mavra, direktor tvrtke TOMRA Systems.

Razgovarao: Goran Pavlović, goran@jatrgovac.hr

Svoju radnu i poslovnu karijeru Jerko Mavra započinje 1999. godine u obiteljskoj tvrtki ScanPOS koja je osnovana šest godina ranije te je bila zastupnik nekoliko renomiranih svjetskih kompanija kao što su TOMRA, Checkpoint, Avery Denison, METO, iRetail Check i dr. O svojim počecima Jerko ističe kako je u pravom smislu riječi krenuo od početka te je u ScanPOS-u od baznih poslova pa sve do onih najkompleksnijih operacija prošao sve elemente poslovanja i poslovnih procesa. Od 2000. godine zadužen je za Checkpoint EAS sustave za zaštitu artikala od krađe te ujedno postaje direktor prodaje u ScanPOS-u na kojoj poziciji ostaje sve do 2015. godine. Tvrtka ScanPOS postala je ovlašteni zastupnik i distributer TOMRA sustava od 2000. godine kada su krenuli s TOMRA RVS sustavima za automatizirani povrat kaucijske ambalaže jer tada u Hrvatskoj još nije bilo sustava povratne naknade.

“Prvi TOMRA sustav u Hrvatskoj instalirali smo u trgovinu Billa spomenute 2000. godine, a slijedili su Konzum, Kaufland, Spar, Lidl i drugi trgovci”, prisjeća se Jerko. Nekoliko je momenata koji su bili od osobite važnosti za razvoj ovog poslovnog segmenta pri čemu posebno mjesto zauzimaju 2006. godina kada se u Hrvatskoj uvodi Sustav povratne naknade te 2013. godina kada se prvi puta najavljuje daljnja automatizacija sustava povratne naknade uvođenjem obveznog označavanja svih pića barkodom i oznakom povratne naknade.

“S ovakvim razvojem tržišta TOMRA Systems ASA 2014. godine odlučuje otvoriti vlastitu tvrtku u Hrvatskoj, dok ScanPOS ostaje u vlasničkoj strukturi nove tvrtke TOMRA Systems d.o.o. Već iduće godine tvrtka kreće s radom, dok se meni pruža prilika i nudi mjesto izvršnog direktora, koje s ponosom i zadovoljstvom prihvaćam te krećem u nove poslovne izazove”, ističe Jerko u kratkom presjeku svoje dosadašnje poslovne karijere.

Iako je TOMRA brend koji je jako dobro poznat u svijetu te predstavlja benchmark u područjima u kojima djeluje, za početak razgovora možemo li predstaviti globalni portfelj tvrtke te glavne točke njezina povijesnog razvoja?
TOMRA je tvrtka koja je izumila potpuno automatizirani prihvat ambalaže te od tada kao pionir tehnologije vrlo uspješno definira i određuje standarde u tehnologiji i na tržištu. Povijesni razvoj vrlo je zanimljiv, a počinje kada su braća Planke 1972. u glavnom gradu Norveške Oslu napravili prvi potpuno automatizirani sustav za prihvat ambalaže. Tako je obitelj Planke 1. travnja 1972. službeno osnovala tvrtku TOMRA koja je već do kraja te godine na matičnom tržištu uspješno instalirala 29 strojeva. Uspjeh ove tehnologije ubrzo je počeo izazivati interes u inozemstvu pa je TOMRA 1973. godine sklopila nekoliko ugovora o distribuciji za tržišta u Europi i Sjedinjenim Državama.

Kada je 1977. godine uvedena tehnologija prepoznavanja boca to je označilo novu eru razvoja i rasta koja se temeljila na sustavu TOMRA SP kao prvom samoprogramirajućem RVS-u u svijetu koji je predstavljao benchmark industrije tijekom iduća dva desetljeća. Nova prekretnica s tehnološke strane dogodila se 1997. godine lansiranjem TOMRA T600 koji je bio prvi sustav s vodoravnim uvlačenjem ambalažnih jedinica te brojnim inovacijama kao što je optički sustav prepoznavanja spremnika, ugrađeni modem i napredni grafički zaslon.

Kao pionir ove tehnologije TOMRA još od ranih 1970-ih kreira trendove i postavlja standarde na globalnoj razini. Kako se tvrtka spremila za iskorak u 21. stoljeće?
Iz ovoga što sam dosad naveo jasno se može vidjeti kako je TOMRA od samih početaka svojim inovacijama utirala put razvoju cijelog poslovnog segmenta te je i u 21. stoljeću nastavila uvijek biti korak ispred svih. Tvrtka je 2000. godine shvatila da će trebati razviti sveobuhvatniju poslovnu platformu kako bi ispunila ciljeve rasta pa je provela i niz strateških akvizicija među kojima su najznačajnija preuzimanja tvrtki TiTech, Orwak Group, Commodas i Ultrasort.

Ipak, glavni događaj desetljeća bilo je uvođenje depozit sustava odnosno sustava povratne naknade u Njemačkoj. U 2006. godini TOMRA je na njemačko tržište isporučila oko 8.800 novih RVS sustava za automatizirani prihvat ambalaže i do dan danas Njemačka je ostala ključno tržište tvrtke.

Nakon predstavljanja TOMRA T600 sustava s vodoravnim prihvatom kod kojeg se boca rotira, TOMRA 2013. godine provodi novu revoluciju uvođenjem FLOW tehnologije koja je prvi put predstavljena na T9 modelu. Radi se o novom načinu prihvata i prepoznavanja boca bez rotiranja jer FLOW tehnologija omogućava 360 stupnjeva čitanje barkoda i prepoznavanje oblika ambalaže. Zahvaljujući tome, TOMRA T9 postaje najbrži sustav na svijetu koji zaprima 60 ambalažnih jedinica u minuti po čemu je bio daleko ispred konkurencije.
Rad na novim inovativnim rješenjima se nastavlja te je 2019. godine predstavljen TOMRA R1 sustav za grupnu predaju boca kroz veliki otvor tako što kupac jednostavno istrese vreću s ambalažom u otvor koju sustav potom sam zaprima, bez pojedinačnog umetanja boca u aparat. TOMRA R1 tako još jednom postaje najbrži aparat na svijetu koji zaprima čak 100 ambalažnih jedinica u minuti.

U kojim sve područjima TOMRA nudi svoja rješenja te kako ste globalno pozicionirani u svakom od tih segmenata?
TOMRA je podijeljena na dvije osnovne grupe – TOMRA Collection Solutions i TOMRA Sorting Solutions.

TOMRA Collection Solutions zadužena je za RVS (Reverse Vending Systems), sustave za automatizirani prihvat ambalaže i Material Recovery odnosno prikupljanje materijala. Poslovanje s prikupljanjem i oporabom materijala uključuje preuzimanje, prijevoz i obradu spremnika za piće u Sjevernoj Americi, kao i naknadno posredovanje obrađenog materijala oporabiteljima. U ovom trenutku TOMRA Oporaba materijala godišnje obrađuje više od 340.000 tona spremnika za piće.

TOMRA Sorting Solutions, pak, dijeli se na tri zasebne divizije. Food obuhvaća sortiranje hrane s više od 8.000 sustava instaliranih za klijente diljem svijeta kako bi optimizirali mogućnosti i smanjili otpad u preradi voća, orašastih plodova, povrća, proizvoda od krumpira, žitarica i sjemenki, suhog voća, mesa i plodova mora. Druga divizija je Recycling koja obuhvaća sortiranje prikupljenih materijala PET, Al/Fe i staklo, dok divizija Mining podrazumijeva sortiranje industrijskih minerala poput kalcita, vapnenca, magnezija, kvarca, ali i dragog kamenja poput dijamanata, smaragda i rubina te crnih metala poput željeza, mangana i kroma ili obojenih metala kao što su zlato, srebro, platina, nikl, bakar i volfram. TOMRA Sorting Solutions globalni je lider u sortiranju zasnovanom na senzorskoj tehnologiji u prehrambenoj, reciklažnoj, rudarskoj i drugim industrijama. S više od 110 godina kombiniranog sortiranja i industrijskog iskustva te s gotovo 14.000 sustava instaliranih u više od 80 zemalja, naša stručnost omogućuje da svojim kupcima isporučujemo vrhunske sustave za sortiranje i analitička rješenja visokih performansi.

Koliki je globalni udio tvrtke TOMRA kada je riječ o RVS tržištu?
TOMRA je neporecivi lider na polju RVS sustava za prihvat ambalaže s procijenjenim udjelom od 75 posto na globalnom tržištu. Dakle, slobodno možemo reći da sedam od deset proizvedenih i instaliranih RVS sustava na svijetu pripada TOMRA brendu.

Zadržimo se još malo kod globalne scene. Koliko ukupno strojeva imate instalirano diljem svijeta te na koliko tržišta poslujete?
TOMRA danas ima više od 80.000 RVS sustava instaliranih na više od 60 tržišta u svijetu. Znamo da kupci i dionici prepoznaju i cijene našu poziciju svjetskog stručnjaka u automatiziranom prihvatu ambalaže. Svake godine TOMRA olakšava prikupljanje i putem instaliranih sustava skupi više od 40 milijardi praznih limenki i boca za piće u svijetu, a plan je do 2025. godine to dodatno povećati na 50 milijardi komada prikupljene ambalaže.

S globalne scene idemo na hrvatsko tržište. Koliko dugo je TOMRA prisutna u Hrvatskoj te s kojim ste se izazovima suočavali na početku poslovanja?
Kao što sam u uvodnom dijelu rekao, TOMRA je u Hrvatskoj prisutna od 2000. godine kada ScanPOS kreće kao zastupnik i distributer TOMRA sustava za Hrvatsku, a od 2015. godine TOMRA nastupa kao zasebna tvrtka osnovana isključivo s ciljem prodaje i održavanja TOMRA RVS sustava za automatizirani prihvat ambalaže. Dakle, možemo reći da je TOMRA u Hrvatskoj prisutna već više od 20 godina. Ne bih rekao da je na početku poslovanja bilo nekih većih izazova. Tada smo krenuli s radom i instalacijom prvih TOMRA sustava te smo uz vrhunsku podršku iz Austrije i Norveške odmah započeli s instalacijama kod velikih trgovačkih lanaca poput Bille, Konzuma, Kauflanda te kasnije kod Spara, Lidla i ostalih.

Važno je pritom napomenuti kako je TOMRA na hrvatskom tržištu jedina prisutna direktno, dok konkurencija radi preko distributera kojima RVS nije core business, već jedna od djelatnosti kojima se bave. To nas u startu izdvaja po više parametara, a poglavito po iskustvu i vrhunskoj profesionalnoj podršci i usluzi. O tome najbolje govore same brojke jer TOMRA s instaliranih 400 sustava i aparata u Hrvatskoj drži čak 95 posto tržišta.

Koji su trgovci u tom pogledu najviše investirali? Među njima, osim međunarodnih i nacionalnih igrača, imamo i regionalne i male lokalne trgovce?
Da, međunarodni trgovci su dolaskom u Hrvatsku donijeli i visoke standarde tehnološke opremljenosti pa je TOMRA slijedom međunarodnih ugovora krenula s implementacijom svojih uređaja i u njihove hrvatske poslovnice. Neke sam već spomenuo, ali nije naodmet ponoviti kako su veliki internacionalni maloprodajni sustavi poput Lidla, Kauflanda, Spara i Eurospina ponajviše investirali u automatizirane sustave za prihvat ambalaže. Međutim, domaći trgovci jako dobro slijede taj primjer, a među njima posebno se izdvaja trgovački lanac Tommy koji je od svih nacionalnih trgovaca uspostavio najviši standard u automatiziranom prihvatu ambalaže. Isto tako, ostvarili smo vrhunsku suradnju i s ostalim hrvatskim trgovcima, a to su: Konzum, Boso, Studenac, NTL, KTC, Bure, Vrutak, Trgocentar, Ribola, Lorenco, Victa, Mali Palit, Žabac, Jolly, VIBM Dubrovnik i dr.

Koliko u prosjeku treba da se ostvari povrat investicije te koje sve benefite trgovci ostvaruju ulaganjem u moderne sustave automatiziranog prihvata ambalaže?
Teško je definirati prosjek jer povrat investicije najviše ovisi o broju, odnosno količini ambalaže koju trgovac prikuplja, kao i o visini investicije, ali možemo okvirno procijeniti kako treba proteći od godinu i pol do tri godine za povrat investicije.

Ono što je najveći benefit za trgovce je svakako pružanje vrhunske usluge kupcu kao i privlačenje većeg broja kupaca. Statistički je dokazano da kupci više vole vratiti ambalažu automatizirano pomoću TOMRA RVS sustava nego ručno. Isto tako automatizirani prihvat je i čišći, moderniji i ljepši, a u današnje vrijeme osobito se dokazao i s epidemiološke strane jer se radi o beskontaktnom povratu ambalaže. Ujedno, ovako organizirani sustav prihvata djeluje i na povećanje produktivnosti osoblja trgovine jer se djelatnici mogu fokusirati na druge poslovne zadatke i pružanje najbolje usluge svojim kupcima.

Ako biste uspoređivali period od prije pet godina i danas, kako biste ocijenili napredak hrvatske maloprodaje u tom pogledu?
Hrvatski trgovci razvili su svijest i uvelike prihvatili automatizaciju putem TOMRA sustava. Ostvarili smo zavidnu razinu suradnje s trgovcima u Hrvatskoj te smo zajedničkim snagama uspjeli razviti i uspostaviti nove standarde, kako opremanja trgovina TOMRA sustavima, tako i cijele logistike oko prihvata ambalaže iz Sustava povratne naknade. U zadnje vrijeme svjedočimo i nekim novim poslovnim okolnostima poput manjka radnje snage, a u isto vrijeme i rastuće potrebe za radnicima te povećanja plaća, što sve skupa baca novo svjetlo na investicije vezane uz implementaciju TOMRA automatiziranog prihvata ambalaže.

Ovo pogotovo vrijedi za trgovce koji bilježe rast posjećenosti, povrata ambalaže i rasta prometa tijekom turističke sezone kada izazovi s radnom snagom postaju još i veći. U takvim je uvjetima potrebno adekvatno odgovoriti na rast prometa i tu TOMRA RVS sustavi i tehnologija savršeno odrađuju taj dio posla.

Sve u svemu, mogu reći kako su TOMRA sustavi, tehnologija te naša usluga i podrška prihvaćeni jako dobro i da upravo zbog referenci najboljeg partnera za automatizirani prihvat ambalaže bilježimo i povećani interes novih trgovaca za implementaciju naših rješenja.

Treba istaknuti da smo iznašli i bolja rješenja za kupce i trgovce u uvjetima koje je diktirala pandemija. Naime, kada je krenulo zatvaranje i kada su neki stožeri Civilne zaštite zabranili ručni prihvat, mi smo u najkraćem roku, doslovno unutar jednoga dana, na svim sustavima instaliranim u Hrvatskoj implementirali beskontaktni povrat ambalaže gdje kupac predaje bocu TOMRA aparatu koji nakon 5 ili 10 sekundi od zadnje predane boce izbacuje papirnu potvrdu. Znači, nema potrebe da se dodiruje bilo kakva tipka na aparatu te kupac jedino rukom prima boce koje je donio od doma. Sve to smo iskomunicirali sa Stožerom Civilne zaštite, s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pa je nakon toga prihvat putem TOMRA aparata bio dopušten, što je vrlo važno jer je povrat ambalaže ključan dio opskrbnog lanca.

Spomenuli ste institucije koje reguliraju cijeli Sustav povratne naknade. Kako vidite zakonodavni okvir kojim se regulira ovo područje?
Hrvatska je napravila veliki iskorak još 2006. godine uvođenjem Sustava povratne naknade čime je postala prva država u jugoistočnoj Europi s depozit sustavom na pića, što nas je svrstalo uz bok državama poput Norveške, Švedske, Finske, Nizozemske i Njemačke i apsolutno je za svaku pohvalu. Nadogradnja Sustava odnosno obveza označavanja ambalaže barkodom i oznakom povratne naknade, sukladno izmjenama Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu iz 2015. godine, dala je veliki doprinos automatizaciji, kontroli i efikasnosti cijelog sustava. Sve u svemu zakonodavni je okvir jako dobar. Postoji nekoliko detalja na kojima se radi kako bi sustav postao još bolji i efikasniji, ali ono što je bitno jest da funkcionira i ostvaruje odlične rezultate te spada među bolje sustave u Europi i svijetu.

Kako će na poslovanje trgovaca i proizvođača utjecati uvođenje u Sustav povratne naknade pakiranja mlijeka i drugih mliječnih proizvoda?
Europska komisija postavila je visoke ciljeve u smislu kvota koje treba ispuniti po pitanju prikupljene ambalaže i oporabljene ambalaže po vrsti. Sustav povratne naknade ostvaruje daleko najbolje rezultate prikupljanja te kao takav stvara okvir pogodan za širenje vrsta ambalaže koje mogu ući u sustav.

Uvođenje mlijeka i mliječnih proizvoda povećat će ukupnu količinu ambalaže u sustavu koju će trebati prikupiti. Ovdje će trgovci koji imaju TOMRA sustave svakako profitirati jer smatram kako će kupci češće vraćati ambalažu od mlijeka i mliječnih proizvoda s obzirom na to da se radi o proizvodima koji se konzumiraju svakodnevno.
TOMRA sustavi bez problema će prihvatiti i tu ambalažu te ju na dostupan, brz, higijenski i efikasan način procesirati kao i svaku drugu.
Općenito smo uvjerenja kako će trgovci od uvođenja mlijeka u sustav profitirati jer će se kupci redovno vraćati u trgovine po nove mliječne proizvode, usput vratiti ambalažu putem stroja i iskoristiti povratnu naknadu za kupovinu novih proizvoda.

Da zaključimo s kružnim gospodarstvom koje više nije pitanje izbora, već nužnosti. Svijet se mora okrenuti u smjeru odgovornijeg odnosa spram resursa koje koristimo. Kako je po vašem mišljenju kružno gospodarstvo zaživjelo u Hrvatskoj?
Plastična boca postala je simbolom potrošačkog društva pa tako i simbolom plastičnog otpada i plastičnog zagađenja. U medijima se u zadnje vrijeme sve više spominju zabrinjavajuće brojke i podaci koji me svaki puta isponova zapanje. Primjerice, da se svake minute u svijetu proda milijun plastičnih boca vode ili pak da se u Hrvatskoj godišnje proda toliko plastičnih boca da se može prekriti otok Silba te da su mora i oceani već sada puni mikro plastike.

Nažalost, Earth Overshoot Day svake godine stiže sve ranije pa je tako kronološki gledano 1987. godine padao na 23. listopada, 1995. godine na 5. listopada, zatim se 2010. godine spustio na 8. kolovoza, a 2019. godine na 29. srpnja. Inače, Earth Overshoot Day predstavlja dan do kojega ljudi na Zemlji potroše sve prirodne resurse planirane za tu godinu.
Kada govorimo o kružnom gospodarstvu i održivom poslovanju te očuvanju resursa fokusiram se na problem plastike jer u tom području radim već 20 godina te smatram kako je upravo problem plastičnog otpada jedan od najvećih izazova u ostvarenju boljeg upravljanja resursima te stvaranja sigurnije i odgovornije budućnosti za generacije koje dolaze. Plastika je također ilustrativan primjer jer je riječ o materijalu koji se ne razgrađuje, već degradira u sve sitnije sastavne dijelove do razine mikročestica. Stoga je vrlo važno što više plastike prikupiti i reciklirati.

Slijedom toga želim istaknuti da je Sustav povratne naknade najbolji primjer kružnog gospodarstva u kojem svakodnevno i dugoročno sudjeluje veliki broj dionika kreirajući opskrbni lanac koji je ključan za održivost poslovanja u našoj zemlji. Sustav povratne naknade u Hrvatskoj bilježi vrlo visoke stope kako samoga prikupljanja, tako i oporabe prikupljenih materijala PET, Al/fe i stakla. Trendovi su pozitivni, ali na tome ne stajemo nego u tvrtki TOMRA nastavljamo i dalje raditi na unaprjeđenju naše razvojne strategije koja zajedno sa svim ostalim sudionicima u ovom segmentu gospodarstva stvara uvjete za bolje i zdravije sutra.