Više od godinu dana nakon uvođenja ekonomskih sankcija EU protiv Rusije, direktni ekonomski učinci politike uzajamnih blokada nisu jasno mjerljivi.
Jedina izvjesnost je da zabrana izvoza, koja uključuje, između ostalog, naoružanje i opremu za sektor nafte i plina, ne predstavlja najveći problem – ni za EU, ni za Rusiju, piše bečki Standard.
Udio robe pogođene embargom u ukupnom volumenu trgovanja je relativno nizak.
Veću težinu nose novčane kazne za pet najvećih ruskih banaka, sve u većinskom državnom vlasništvu, koje su odsječene od jeftinih europskih i američkih kredita. To inhibira investicijsku aktivnost, koja djeluje na Rusiju kao krizno pojačalo. Već više od dvije godine, ekonomija je u recesiji, rublja i cijene nafte padaju. Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će se ove godine ruska ekonomija smanjiti za 3,4 posto.
Prema Johnu Pollaku, voditelj Odjela političkih nauka na Institutu za napredne studije (IHS), kaže da je Rusija ukupno teže pogođena recipročnim mjerama nego zemlje EU. Učinkovite su kazne, uglavnom, u LNG tehnologiji, gdje Rusija ovisi o zapadnom know-how. “Svi druge tehnološki proizvodi koji su podložni zabrani izvoza, zamjenjivi su”, kaže Pollak. Za Europu opterećenje je to što je ovisna o ruskom plinu u srednjoročnom periodu. Između ostalog, zato je uspjeh sankcija od početka upitan.
Austrijska ekonomija, međutim, trpi direktne posljedice. Austrijski izvoz u Rusiju pao je u prvom tromjesečju 2015. u odnosu na prošlu godinu za oko 37 posto. Prosječan pad u EU bio je 34 posto. Najviše su pogođeni trgovina, poslovne usluge, građevinarstvo, inženjering i turizam. Ruskih gosta bilo je manje za 30 posto.
Prema Dietmaru Fellneru, austrijskom predsjedniku u Moskvi, vrijednost ugovora austrijskih tvrtki koje posluju u Rusiji smanjila se za 30 posto.
Prema WIFO studiji ruska recesija, s jedne strane, te sankcija i protumjere s druge, mogle bi koštati zemlje EU plus Švicarsku ukupno 2,7 milijuna radnih mjesta dugoročno. Samo u Austriji upitno je 40.000 radnih mjesta. To bi bio najgori mogući scenarij, naglašava ekonomist Wifo-a Oliver Fritz. (indikator.ba)
