Platna industrija obiluje zbivanjima. U fokusu svega je potrošač koji dobiva sigurnije i brže oblike plaćanja, a primjena novih tehnologija i legislativa mogla bi u konačnici imati pozitivnog utjecaja i na poslovanje maloprodajnih subjekata, ali i cjelokupnog nacionalnog gospodarstva
Uvodno, pogledajmo statističke pokazatelje kartičnog poslovanja u Hrvatskoj za zadnji obrađeni period. Prema podacima prikupljenim za stanje na kraju rujna 2014. godine, u Hrvatskoj je bilo 8,7 milijuna debitnih i kreditnih kartica.
Od ukupnog broja kartica, 88,4% su debitne i kreditne kartice banaka, a 11,6% su kartice dviju kartičnih kuća (MasterCard i Visa).
Od ukupno 1,9 milijuna kreditnih kartica, 45,3% su kreditne kartice banaka, a 54,7% kreditne kartice kartičnih kuća. Ukupna vrijednost transakcija koje su realizirane u zemlji i inozemstvu karticama izdanim od strane hrvatskih banaka i kartičnih kuća u prvih devet mjeseci 2014. godine bila je 89,5 milijardi kuna, što je za 4% više nego u istom razdoblju 2013. godine, dok je broj transakcija dosegao 244 milijuna i veći je za 7,1% u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Kartice se najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji (60,2% od ukupne vrijednosti transakcija), 35,2% su transakcije plaćanja u zemlji, a 4,6% su transakcije koje su realizirane u inozemstvu (3,3% su transakcije plaćanja u inozemstvu, a 1,3% su transakcije podizanja gotovine u inozemstvu).
Udio chip kartica u ukupnom broju kartica je 92,4% pri čemu je broj debitnih chip kartica 6,7 milijuna, a kreditnih 1,4 milijuna. Preostalo (661.512) su magnetne kartice.
Udio chip kartica među karticama koje izdaju banke je 97%, dok je u karticama izdanim od strane kartičnih kuća njihov udio 55%.
Na kraju rujna 2014. ukupan broj kartica je porastao za 1,6% u odnosu na kraj 2013. godine, što predstavlja znatno manji rast nego u prethodnom razdoblju, a posebice u godinama prije krize, do 2008. godine.
Blago je, za 3,5%, porastao i broj bankomata kojih je ukupno bilo 4.261, a to prati i broj EFT POS terminala kojih je bilo ukupno 101.166 ili 6% više nego lani, odnosno imamo 5.703 terminala više nego godinu dana ranije, što znači da se povećava i broj mjesta na kojima se može plaćati karticama, navode u komentaru iz Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK.
Kartica se sve više i češće koristi za plaćanja manjih iznosa na prodajnim mjestima. Naime, prosječna vrijednost po transakciji na EFT POS terminalima u prvih devet lanjskih mjeseci bila je 246 kuna, što je za osam kuna manje nego godinu dana ranije.
SVJETSKA PREMIJERA
Nakon statistike, okrenimo se tehnologiji. Razvoj tehnologije i tehnoloških rješenja omogućio je različite vidove korištenja kartica pa tako i kartičnog poslovanja u platnom prometu. Trendovi pokazuju da se u kartičnom poslovanju sve više koriste, pored standardnih pametnih chip kartica, i tehnologije beskontaktnog plaćanja koje su uvele i neke hrvatske banke.
“Međutim, kartično poslovanje se nalazi na prekretnici jer beskontaktnu tehnologiju sve jače promoviraju telekom operateri koji polako ali sigurno postaju servisi za platne transakcije. U tom smislu možemo očekivati jači zaokret u ovom smjeru i posljedično prelazak na beskontaktne tehnologije i mobilne platforme”, smatra Rusmir Agić, direktor tvrtke 1KLIK.
Pored toga, od novih trendova svakako treba spomenuti pojavu kriptovaluta i plaćanja virtualnim novcem (umjesto kartica), što je također oblikovalo i stvorilo određeni dio tržišta. Agić smatra kako će zakonske odredbe i propisi svake pojedine države determinirati brzinu i način korištenja kriptovaluta pa je zasad teško reći hoće li ovaj oblik plaćanja postati standard u svijetu transakcija, kao što to zasad nije postao ni Google sa svojim Walletom niti NFC tehnologija koja još uvijek traži svoj izlaz kao standardno rješenje na tržištu.
Ipak, čini se kako beskontaktna tehnologija sigurnim korakom grabi naprijed, sudeći po aktualnim kretanjima na tržištu te izjavama koje smo dobili od kartičarskih kuća koje djeluju na hrvatskom tržištu.
Najsvježija vijest iz ovog segmenta dolazi iz Grupe Privredne banke Zagreb (PBZ) koja je, u suradnji s American Expressom i Intesa Sanpaolo Cardom, sredinom travnja predstavila novu uslugu beskontaktnog mobilnog plaćanja – PBZ Wave2Pay.
To je prva usluga beskontaktnog mobilnog plaćanja na hrvatskom tržištu koja se zasniva na HCE tehnologiji za NFC mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ grupe. Usluga je dostupna za American Express kartice, čime je PBZ grupa postala prvi izdavatelj American Express kartica u svijetu koji je uveo HCE mobilno plaćanje za American Express kartice.
“To je prvi mobilni novčanik na našem tržištu koji našem korisniku pruža mogućnost da virtualizira sve svoje platne kartice unutar PBZ Wave2Pay mobilnog novčanika, te da sva svoja plaćanja obavlja putem mobitela bez potrebe nošenja klasičnog novčanika”, istaknuo je prilikom predstavljanja Mislav Blažić, predsjednik Uprave PBZ Carda.
SMANJENJE SIVE EKONOMIJE
Inače, beskontaktno plaćanje dostupno je u 66 zemalja diljem svijeta, na približno 1,3 milijuna prodajnih mjesta. Usluga je implementirana prema najvišim tehnološkim kriterijima kartičarskih kuća te pripadajućim najvišim sigurnosnim standardima.
Prema izvještajima Smart Card Alliancea do sada nisu zabilježeni slučajevi zlouporabe beskontaktnih platnih kartica uzrokovani uporabom beskontaktnog sučelja iako je, prema nekim podacima, u svijetu 2012. bilo više od 610 milijuna beskontaktnih platnih kartica.
“Tijekom 2014. na POS terminalima zemalja članica Erste Grupe (Austrija, Češka, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Srbija) zabilježeno je više od 123 milijuna beskontaktnih transakcija. I u Hrvatskoj se beskontaktna plaćanja sve učestalije koriste. Primjerice, klijenti Erste banke su tijekom 2014. na ovaj način Maestro karticama podmirili skoro 1,1 milijun kupnji iznosa do 100 kuna, što je skoro 10 puta više nego 2013.”, ističu iz Erste Card Cluba te dodaju kako se kartice sve češće koriste, ali uz manje iznose prosječne transakcije, te je i dalje prisutan trend rasta broja transakcija obročne prodaje.
Da je beskontaktno plaćanje jedan od glavnih trendova u Europi, pokazuju podaci posljednjeg kvartala u 2014. godini koji kažu da se broj beskontaktnih transakcija povećao za 174% u odnosu na prethodnu godinu, a broj transakcija po korisniku narastao za više od 20%.
“MasterCardovo istraživanje MasterIndex provedeno u Hrvatskoj u listopadu 2014. pokazalo je da je takva vrsta plaćanja sve više prepoznata i prihvaćena i da hrvatski korisnici kartica žele koristiti beskontaktnu tehnologiju, ne samo u trgovinama odjećom i obućom i supermarketima, već i na kiosku, u taksiju, kinu ili kazalištu, odnosno na prodajnim mjestima s nižim iznosima transakcija”, ističe Sanja Žigić, MasterCard Country Manager za Hrvatsku.
Nalazi spomenutog istraživanja pokazali su rast korištenja beskontaktnog plaćanja s 15% u svibnju prošle godine na 22% u listopadu, a povjerenje raste i kada je riječ o internet kupovini s obzirom na to da je 79% ispitanika izjavilo kako kupuje online, dok je blagi rast primjetan i kod mobilnih plaćanja koja koristi 12% građana.
Sve veći značaj beskontaktne tehnologije potvrđuju i u Visi. Inače, u Hrvatskoj ima više od 4 milijuna Visa kartica, što je za 8,1% više nego u 2013. godini.
Prema podacima Visa Europe, Hrvati su tijekom 2014. putem Visa kartica potrošili više od 4,9 milijardi eura.
“S obzirom na to da se navike mijenjaju te da hrvatski potrošači poprimaju sve više navika potrošača zapadne Europe koji koriste kartice puno više na mjestu prodaje te za online plaćanja, u sljedećim godinama možemo očekivati da će Hrvatsku sve više zahvaćati trend rasta e-trgovine i naprednih tehnologija plaćanja, a manje podizanje gotovine na bankomatima”, ističe Gorana Perišić Kranjčec, Visa country manager za Hrvatsku.
O suradnji s poslovnom zajednicom te ključnim promjenama koje su se u segmentu kartičnog plaćanja dogodile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ona naglašava kako je za Visu ključno partnerstvo s trgovcima te kako je vrijeme za prelazak s rasprave o naknadama na nešto konstruktivnije.
“Mijenja se regulativa o interchange naknadi, a Europska komisija procjenjuje kako ova regulativa pridonosi uštedi od oko 6 milijardi eura europskim trgovcima. U kompaniji Visa Europe ulažemo više od 200 milijuna eura godišnje u tehnologije plaćanja. Ako trgovci ulože samo dio svojih ušteda, zaista možemo raditi zajedno kako bismo ostvarili skok u unapređenju iskustva potrošača”, poručuje Perišić Kranjčec.
Po njenom mišljenju, platni sustavi igraju ključnu ulogu u gospodarstvu jer imaju direktan utjecaj na stanje i efikasnost ekonomije te navodi kako nedavne studije o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj pokazuju da će porast elektronskog plaćanja za 10% tijekom četiri uzastopne godine rezultirati smanjenjem sive ekonomije za 4 do 6%.
EU REŽE NAKNADE
Europski parlament sredinom ožujka je izglasao Dopunsko Izvješće o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica. Riječ je o Uredbi kojom će se znatno smanjiti naknada banaka za upotrebu kartica.
Uredba, između ostaloga, propisuje da međubankovna naknada koju pružatelj platnih usluga naplaćuje po pojedinoj platnoj transakciji ne smije biti viša od 0,2% vrijednosti transakcije potrošačkom debitnom karticom, odnosno ne smije biti viša od 0,3% od vrijednosti transakcije potrošačkom kreditnom karticom.
Ove odredbe Uredbe o visini međubankovnih naknada počinju se primjenjivati istovremeno za nacionalne i prekogranične platne transakcije na temelju platnih kartica u svim državama članicama EU šest mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe. Iz Hrvatske narodne banke pritom skreću pozornost da se odredbe Uredbi ne prenose u nacionalna zakonodavstva, već se izravno primjenjuju u svim državama članicama EU te danom stupanja na snagu postaju dijelom nacionalnog pravnog sustava.
Uredba propisuje maksimalni iznos naknade, ali države mogu staviti i niže naknade. Primjerice, Danska već sad ima naknade na kartičnu transakciju od 0,1%.
Kao zamjenska članica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta, zastupnica Biljana Borzan ističe kao najvažnije elemente one koji štite potrošače.
“U trgovini prosječni potrošač nije ni svjestan da mu je u cijenu proizvoda uračunata naknada za plaćanje kreditnim karticama. Ograničenje naknada će utjecati na 95% svih kartičnih plaćanja i značiti uštedu kupcima od nešto više od 730 milijuna eura godišnje. Također, očekuju se i niže cijene proizvoda jer su trgovci do sada troškove plaćanja karticama naplaćivali potrošačima”, objašnjava Borzan.
U slučaju nesuglasica, banka je obavezna u roku 15 dana pismeno odgovoriti potrošaču. Potrošaču će i kupovina na internetu biti sigurnija i jeftinija. S druge strane, procjenjuje se da će uštede za velike trgovačke lance biti do 3 milijarde eura godišnje ili do 6 milijardi eura ušteda na operativnim troškovima.
“Ovo je jako dobra vijest za hrvatske potrošače, pogotovo ukoliko uzmemo u obzir da u Hrvatskoj kartica ima dvostruko više nego stanovnika. Za razliku od Nijemaca koji plaćaju naknadu na kartične transakcije od 1,8%, ili Danaca koji plaćaju 0,1%, u Hrvatskoj troškovi kartične transakcije dosežu i do 5%. Konačni rezultat će biti veća zaštita potrošača, niže cijene robe i usluga te velike uštede i za potrošače i za trgovce”, uvjerena je Borzan.
PROBLEMI MALIH TRGOVACA
Upravo su mali trgovci posljednjih godina često isticali visoke bankarske naknade kao značajan problem u svom poslovanju.
Iz Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore o tome su nam rekli kako bankarske naknade za korištenje kreditnih kartica kupaca u prosjeku iznose od 3-6% vrijednosti transakcije, ovisno o bankama i o prometu koji trgovac ostvaruje putem kartica (npr. American Express 4-5%, Visa do 5%).
Bankarske naknade za korištenje debitnih kartica su 1,6 do 2%, ovisno o banci. Ti se odnosi reguliraju ugovorom i u pravilu je provizija manja ako je promet ostvaren karticama veći.
Kod malih trgovaca promet ostvaren karticama varira iz mjeseca u mjesec, no udio u prometu kartičnog poslovanja se kreće od 15-30% cjelokupnog prometa.
“Trgovcu je poslovanje s karticama veliko opterećenje, ponajprije zbog visoke provizije, a onda i radi dodatne obveze posebnog vođenja prometa po karticama. Zagrebačka banka, primjerice, za promet do 3.000 kuna naplaćuje 200 kuna za korištenja njihovih POS aparata”, navode iz Ceha trgovine te dodaju kako bi trgovci uvijek radije dali popust na gotovinsko plaćanje, nego da postotak zarade odlazi na plaćanje naknade za kartičnu transakciju.
Stoga trgovcima ponekad ne ostaje drugi izbor nego da iznos naknada za korištenje kartica uključuju u cijenu proizvoda, što je česta pojava, a koja ima za posljedicu daljnje slabljenje konkurentnosti male trgovine.
TISAK U FINANCIJAMA
U segment kartičnog poslovanja zakoračili su i neki trgovački lanci na našem tržištu, a najaktivniji u tome je svakako Tisak. Nakon što je 2013. godine u suradnji sa Zagrebačkom bankom uveo novu uslugu podizanja gotovine na svojim blagajnama pod nazivom Podigni novac, maloprodajni lanac kioska Tisak u svoju je ponudu početkom ove godine uveo Ekesh Visa prepaid kartice s kojima se može kupovati online i offline na svim mjestima koji primaju Visa kartice ili imaju mogućnost plaćanja putem PayPala.
Ovu međunarodnu čip karticu u protuvrijednosti 250, 500 i 1000 kn može se kupiti na svakom kiosku Tiska ili Tisak media centru. Prilikom predstavljanja ove usluge iz Tiska su poručili kako su nove kartice osobito pogodne za sve one koji nisu kreditno sposobni ili nemaju otvoren tekući račun.
Ekesh Visa kartice pritom nude sigurnu kupnju na internetu, osiguravaju anonimnost te se izdaju bez članarine i mjesečne naknade, a mogu se koristiti kao poklon kartice ili za vlastite potrebe.
Osim toga, Tisak je u ožujku pokrenuo MoneyGram uslugu prijenosa novca na 800 svojih prodajnih mjesta. MoneyGram je globalni servis za prijenos novca koji svoju uslugu nudi u više od 200 zemalja kroz mrežu od 345.000 mjesta, uključujući maloprodaju, međunarodne poštanske urede i banke.
“Odsad će svi hrvatski građani koji žive i rade u inozemstvu, zahvaljujući ovoj usluzi, moći poslati novac svojim najbližima u Hrvatskoj. Suradnja s MoneyGramom omogućava da našim korisnicima ponudimo usluge prijenosa novca u koje u potpunosti mogu imati povjerenja”, istaknuo je tom prigodom predsjednik Uprave Tiska Dražen Kocijan.
Platna industrija, kao što vidimo, obiluje zbivanjima. U fokusu svega je potrošač koji dobiva sigurnije i brže oblike plaćanja, a primjena novih tehnologija i legislativa mogla bi u konačnici imati pozitivnog utjecaja i na poslovanje maloprodajnih subjekata, ali i cjelokupnog nacionalnog gospodarstva.
