Daljnji razvoj logističke industrije u Hrvatskoj možemo očekivati u smjeru smanjenja broja pružatelja logističkih usluga. Vodeći ljudi u industriji smatraju da će se kroz narednih nekoliko godina izdvojiti nekoliko, trenutačno većih logističara, koji će dodatno proširiti svoje poslovanje, ali i preuzeti poslovanje od manjih logističara
Logistička industrija u Hrvatskoj polako se ali sigurno razvija prema onome što je trenutačno trend u razvijenijim zemljama EU, a to se prvenstveno očituje kroz pružanje usluge outsorcinga logističkog dijela poslovanja. Upravo se outsourcing pokazao nezaobilaznom metodom upravljanja procesima i troškovima svake ozbiljne tvrtke koja želi realizirati veću dobit te se takva odluka donosi na temelju kvalitetne analize i realnog sagledavanja stanja vlastitog poslovanja, čime se osiguravaju mnoge prednosti, odnosno veća konkurentnost, unapređenje poslovnih procesa i povećanje profita.
Upravo granični geografski položaj unutar EU Hrvatskoj daje prednost pred ostalim članicama pa sve više velikih kompanija odabire upravo našu zemlju kao polazišnu točku za distribuciju svojih proizvoda prema ostalim zemljama jugoistočne Europe.
Uz to, globalizacija tržišta i rast trgovine prehrambenih proizvoda pred proizvođače i trgovce postavlja sve kompleksniji zadatak.
Trgovački lanci i proizvođači prepoznali su značaj logističkih troškova u ukupnim troškovima tvrtke te priliku za ostvarivanjem uštede. Stoga trgovački lanci centraliziraju logističke operacije čime se proizvođačima u postojećem voznom parku otvaraju slobodni kapaciteti vozila i nude distributivne usluge. To bi bio kratak prolog aktualnih trendova u području logističkog poslovanja koji proizilaze iz odgovora koje smo dobili od djelatnih tvrtki iz ovog sektora.
TEŠKOĆE DOMAĆIH TVRTKI
U gospodarskom udruženju koje zastupa interese logistike ne vide previše ohrabrujućih pokazatelja kada je riječ o aktualnom trenutku sektora. Nikolina Brnjac, zamjenica predsjednika Zajednice za intermodalni transport i logistiku pri HGK, tako ističe kako se stanje hrvatske logističke industrije može sagledati iz dvije perspektive: jedna je ona domaćeg kapitala, a drugu čine kompanije u stranom vlasništvu.
Hrvatskim je poduzećima otvaranjem granica omogućen ulazak u utakmicu gdje su veliki logistički igrači na domaćem terenu. U HGK navode kako su logističke tvrtke s EU pedigreom otvaranjem granica ubrzale protok roba, čime je položaj domaćih logističara postao nezahvalan.
“Zbog toga je došlo do gubitka čak 5.000 radnih mjesta u logističkim kompanijama, kako domaćim, tako i stranim. Generalno, logističari su doživjeli veliki udar na prihode, a da država nije ponudila nikakve pakete mjera zbrinjavanja kadrova ili subvencija za otpremnine”, upozorava Brnjac. Uz to, pozicija hrvatskih logističara i prijevoznika dodatno je otežana jer ostale EU zemlje imaju bitno manje namete, a primjerice Slovenija čak subvencionira dio troškova vozara. Pozitivan efekt pristupanja EU je definitivno ubrzan protok roba.
Otvaranje granica posebno se odrazio na promet u paketnoj distribuciji gdje je rok dostave skraćen za vrijeme provedeno na graničnim prijelazima te za carinske formalnosti, što je obično iznosilo 1-2 dana.
Cestovni prijevoznici su pritom dobili priliku ubrzati obrt zbog otvaranja granica te konkurirati na europskom tržištu nakon ukidanja dozvola za međunarodni prijevoz. Međutim, istovremeno se i Hrvatska otvorila za strane prijevoznike kojima je omogućena kabotaža pa stoga cestovni prijevoznici imaju pozitive efekte, ali i potencijalnu opasnost od konkurencije iz EU.
INFRASTRUKTURNI NEDOSTACI
Hrvatska je prema indeksu logističke učinkovitosti (LPI), koji izrađuje Svjetska banka, prošlu godinu završila na 55. mjestu među 160 država u svijetu. U odnosu na izvješće iz 2012. godine, Hrvatska se spustila za 13 mjesta. Osobito je značajno što se u ovoj globalnoj analizi promatraju čimbenici poput učinkovitosti carine, kvalitete infrastrukture i vremena isporuka, što su sve preduvjeti za uspješno poslovanje logističke industrije.
Neki odgovori na ovakvo stanje mogu biti razvidni ako se samo ovlaš pogledaju neki osnovni pokazatelji poslovanja Luke Koper i Luke Rijeka.
Naime, premda se ne razlikuju bitno u maritimnim uvjetima, slovenska luka ostvaruje peterostruko veći promet u odnosu na hrvatskog konkurenta pri čemu svi prethodno navedeni čimbenici pridonose ovolikoj razlici.
Dok se u Luci Koper obavlja carinjenje robe dok je još na brodu (pre clearance customs), iz HGK ističu kako je u Rijeci i Postupak 42 tabu tema (postupak uvoznoga carinjenja dobara u slučajevima kada se zahtijeva postupak puštanja dobara u slobodni promet uz primjenu oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost s obzirom na to da su dobra namijenjena poreznom obvezniku u drugoj državi članici EU ili ih porezni obveznik premješta za svoje potrebe).
Osim toga, Hrvatska je godinama ulagala isključivo u cestovnu infrastrukturu, dok je željeznička zapostavljena, što je rezultiralo i padom željezničkog prometa. “Brzina vožnje (transit time) i pouzdanost usluge uz cijenu osnovni su kriteriji kod preferencije pojedinog prijevoznog puta. Fokusiranost isključivo na cestovni prijevoz, nefleksibilnost Rijeke, krutost carinskog sustava i nepostojanje ozbiljne željezničke povezanosti između većih gradova glavni su razlozi nazadovanja hrvatske logističke industrije”, navodi Brnjac.
I dok je većina skladišta u Hrvatskoj u rukama proizvođača i trgovaca, trend u Europi je da se logistika izdvaja i daje specijaliziranim kompanijama. Tako je u svijetu 70 posto logističkih operacija outsourcano logističkim specijalistima, a kod nas samo 30 do 40 posto.
Brnjac je uvjerena kako to ne znači da pravi razvoj logističkih kompanija u nas tek slijedi: “U Hrvatskoj su distributeri postali logističari (Alca, AWT, Orbico). Lidl i Kaufland su također izgradili vlastite logističke centre. Skladišna poslovanja su time dodatno tržišno ograničena za logističare, a veći dio proizvođača i trgovaca za distribuciju ugovara direktno vozare preskačući logističare, a dio ih ima i vlastite vozne jedinice. Općenito gledano, poslovanje logističara je u kontinuiranom padu, prvenstveno zbog cijena, pa je efekt eventualno povećanih količina roba u iskazanoj dobiti nerijetko kontraproduktivan”, zaključuje Brnjac.
Nešto drukčije viđenje daje Zvonimir Galović, stručnjak za opskrbni lanac, koji u svojoj ocjeni trenutnog stanja hrvatske logističke industrije ističe kako je direktna posljedica članstva Hrvatske u Europskoj uniji značajno pojednostavljenje prometa roba, što se prvenstveno odnosi na to što se više ne gubi vrijeme na papirologiju, smanjuje se administracija i troškovi, promet je ubrzan te je povećana produktivnost transporta. Indirektne posljedice, po njemu, uključuju promjene u načinu trgovanja npr. internet trgovina, porast izvoza, veći promet prehrambenih proizvoda i drugo.
“Položaj Hrvatske kao ‘zadnje stanice u EU’ prema jugoistoku pogodovao je logističkim poduzećima s lokacijom u našoj zemlji. O današnjoj i budućoj mogućnosti sudjelovanja hrvatske logističke industrije na zajedničkom EU tržištu da ne govorim. Sveukupno gledano, ovi su trendovi izvrsna prilika za ovu branšu gospodarstva”, ističe Galović dodajući kako Hrvatska ipak ne prati brzi rast nekih drugih zemalja, a kao najveće prilike vidi u neiskorištenom potencijalu željezničkog, pomorskog te zračnog teretnog prometa.
On dodaje kako za napredak cijelog logističkog sektora nedostaje vizije koja bi trebala valorizirati našu lokaciju, a za privlačenje ulaganja najveću prepreku predstavlja visoka cijena zemljišta za provedbu investicija.
Prema njegovim riječima, rješenje je davanje državnog zemljišta u dugogodišnje koncesije po konkurentnim cijenama pa bi ta ulaganja privukla kontejnerski, željeznički i zračni promet.
ISKUSTVO NAJVEĆE KOMPANIJE
Koliko je dobro organizirana logistika važna sastavnica uspješnog poslovanja znaju i u Agrokor koncernu, kao najvećoj kompaniji u Adria regiji.
“Za poslovni uspjeh Agrokora od iznimne je važnosti jaka i kvalitetna vlastita logistika kao jedna od ključnih komparativnih prednosti koncerna. Agrokor je u zadnjih nekoliko godina investirao u nova logistička skladišta, teretna vozila, softver za upravljanje skladištima i transportom i ostale logističke kapacitete, a najvažnija investicija koncerna u ovom dijelu poslovanja je logističko-distributivni centar u Dugopolju. Kod Konzuma to je i proširenje skladišnih kapaciteta u sklopu logističko-distributivnog centra u Zagrebu, rekonstrukcija skladišta svježe hrane u Zagrebu, izgradnja pakirnica ribe po regionalnim centrima, nabava novih teretnih vozila EU6 norme te investicije u nabavu softvera za upravljanje skladištem i transportom”, navode na naš upit iz Agrokora.
U maloprodajnom segmentu važno je naglasiti kako je Konzumova logistika podijeljena na nekoliko organizacijskih cjelina koje uključuju: operacije, naručivanje, planiranje i sustave podrške zadužene za unapređenje logističkih procesa.
Glavni distributivni centri Konzuma nalaze se u Zagrebu i Dugopolju kroz koje se opskrbljuje cijela maloprodajna mreža.
Uz to, postoje još i cross-dock (pretovarni) centri u Osijeku, Poreču, Rijeci, Zadru i Dubrovniku koji opskrbljuju prodavaonice u njihovom okruženju s robom koja dolazi iz Zagreba ili Splita. Ukupno Konzum u cijeloj Hrvatskoj ima skladišne kapacitete od 130.000 četvornih metara, zapošljava više od 1.300 ljudi u logistici i raspolaže sa 150 teretnih vozila.
Kada je riječ o integraciji Mercatora u sastav Agrokora, još lani prigodom realizacije transakcije u stručnim se krugovima navodilo kako bi se na taj način ostvarila sinergija i to velikim dijelom kroz smanjenje logističkih troškova. Na nedavnom predstavljanju ljestvice 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi koje je objavila tvrtka Deloitte, gdje je Agrokor s 4,6 milijardi eura prihoda zauzeo 22. mjesto, održan je okrugli stol na kojem je sudjelovao i Zdravko Marić, izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala u Agrokoru. On je posebnu pažnju posvetio sinergijskim potencijalima nastalim preuzimanjem Mercatora istaknuvši kako se ovim otvaraju mogućnosti za uštede u nabavi, marketingu te distribuciji s obzirom da su i hrvatska i slovenska kompanija poslovale na tri ista tržišta.
Neupitno je da takvi sinergijski učinci postoje i da će se objedinjavanjem logistike, među ostalim poslovnim potezima, značajno povećati pozitivni učinci na ukupno poslovanje Agrokor koncerna koji će iduće godine, s potpunim uključivanjem rezultata Mercatora, generirati oko 7 milijardi eura prihoda i time ući među prvih deset kompanija u cijeloj srednjoj Europi.
DISTRIBUTIVNI ASPEKT
Za maloprodajne tvrtke logistika je od posebne važnosti, a to pokazuju i velika ulaganja koja su realizirana u proteklim godinama. Kaufland je tako ranije ove godine u Jastrebarskom otvorio logistički centar na 64.500 četvornih metara, vrijedan 75 milijuna eura, koji je zaposlio 300 ljudi.
“Za nas je iznimno važno da naše poslovnice svakodnevno dobivaju dnevno svježe proizvode pa je stoga logistika iznimno važan dio procesa od kupnje do prodaje. Naš logistički centar u Jastrebarskom ima volumen isporuke oko 350.000 paleta godišnje i opskrbljuje više od 30 naših poslovnica u Hrvatskoj”, ističe Dubravko Kušec, glasnogovornik Kauflanda.
Trgovački lanac Lidl svoje poslovanje u Hrvatskoj servisira iz dva logističko distributivna centra – Jastrebarsko i Perušić. Logističko distributivni centar Jastrebarsko opskrbljuje čak 50 Lidlovih trgovina, dok se iz logističko-distributivnog centra Perušić obavlja opskrba trgovina u Istri, Primorju, Lici i Dalmaciji. Da je riječ o velikim investicijama govori i podatak da je Lidl samo u LDC Perušić uložio 180 milijuna kuna.
O stanju u logističkom sektoru upitali smo i Branka Roglića, vlasnika i predsjednika Nadzornog odbora Orbico grupe, jedne od najvećih distributerskih tvrtki u Europi. On je rekao kako je Hrvatska logistički vrlo zahtjevna zemlja zbog svog zemljopisnog oblika pa su i troškovi logistike time viši nego u zemljama okruženja.
“Prednosti Hrvatske u odnosu na konkurentske zemlje su geografski položaj te luke Ploče, Split, Šibenik, Zadar i Rijeka koje se nalaze u srcu Europe. Potrebno je hitno izgraditi drugi kolosijek Rijeka – Zagreb kako bi se povećala protočnost roba i konkurentnost luke Rijeka na tržištu EU. Osim toga, očekujem daljnji razvoj cestovnog prometa uvođenjem vinjeta u HAC, što će pojeftiniti troškove logistike”, rekao nam je Roglić.
Inače, Orbico grupa se trenutno sastoji od 18 tvrtki koje posluju u 17 zemalja, i to u zemaljama bivše Jugoslavije te Albaniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Moldovi, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji, Njemačkoj i Poljskoj.
Grupa se bavi distribucijom proizvoda poznatih međunarodnih kompanija kao što su Procter & Gamble, Philip Morris, Shell, Johnson Wax, Mattel, Kellogg’s i drugi, a svojim partnerima, odnosno principalima, nude različite usluge prema državama u kojima Orbico posluje poput distribucije, marketinga, merchandisinga, logistike i slično.
Zadnjih godina Orbico grupa je značajno proširila svoje poslovanje putem akvizicija u Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj i drugim zemljama čime se snažno pozicionirala kao vodeća kompanija u ovom sektoru na prostoru srednje i istočne Europe. “Ulazak Hrvatske u Europsku uniju imao je pozitivan utjecaj na naše poslovanje. Orbico je i ranije radio u zemljama EU: Slovenija, Bugarska, Mađarska, Austrija i Njemačka, tako da nam pridruživanje Hrvatske EU nije bila novost”, zaključuje Roglić.
VELIKA ULAGANJA
Da logistički sektor ima potencijala zorno govore i investicije koje su realizirane krajem rujna i početkom listopada. Prvo je tvrtka Lagermax AED Croatia otvorila novi logičko-distributivni centar u općini Luka nadomak Zagreba u čiju je izgradnju i opremanje uložila 90 milijuna kuna.
Do sada je ovaj austrijski koncern u Hrvatsku investirao gotovo 320 milijuna kuna i to u logističke centre u Luki, Industrijskoj zoni Kukuljanovo i Gospodarskoj zoni Kukuzovac, a planira se i gradnja cross-dock platforme u Industrijskoj zoni Nemetin. Osim logističkih usluga koje pruža tvrtkama iz autoindustrije, Lagermax je u sektoru robe široke potrošnje logistički partner renomiranim tvrtkama kao što su Coca-Cola HBC Hrvatska, Lidl Hrvatska, Labud, Fliba i drugi.
Dino Mišar, direktor Lagermaxa AED Croatia, navodi kako su u tvrtki usmjereni na razvoj novih usluga koje na logističkom tržištu nisu dovoljno zastupljene ili razvijene. Jedna od takvih usluga je organizacija transporta na području zemalja regije u roku od 24 sata te dostavu iz i za ostatak Europske unije u roku 48 sati. “Kratkoročno gledajući, ulazak Hrvatske u EU negativno se odrazio na naše poslovanje i to prvenstveno kroz gubitak značajnog dijela prihoda inače ostvarenog kroz usluge carinskog posredovanja i s time povezanih poslova. Međutim, razvojem novih i unapređenjem postojećih usluga gotovo smo, ako ne i u potpunosti, nadomjestili taj gubitak”, kaže Mišar.
Inače, tvrtka Lagermax poznata je po velikim outsourcing projektima u kojima su joj mnogobrojne kompanije prepustile upravljanje dijelom poslovanja koji se odnosi na logističke procese kako bi se njihov kadar za to vrijeme mogao posvetiti prodaji i plasmanu vlastite robe i usluga na tržištu.
Mišar ističe: “Daljnji razvoj logističke industrije u Hrvatskoj također možemo očekivati u smjeru smanjenja broja pružatelja logističkih usluga. Smatramo da će se kroz narednih nekoliko godina izdvojiti nekoliko, trenutačno većih logističara, koji će dodatno proširiti svoje poslovanje, ali i preuzeti poslovanje od manjih logističara koji neće biti u mogućnosti pratiti sve veće zahtjeve tržišta.” Budući da je Lagermax AED Croatia dio međunarodnog koncerna, u tome vide svoju veliku prednost jer se često velike internacionalne korporacije, otvaranjem poslovnica na novim tržištima, odlučuju za logističara koji je zadovoljio neophodnu kvalitetu pružanja usluga u zemljama gdje odranije posluju.
“Upravo te velike korporacije realizirale su poslovnu suradnju s Lagermaxom u Hrvatskoj, na preporuku naših poslovnica na području Europe, što je utjecalo na znatno povećanje prihoda prilikom organizacije međunarodnih transporta, i to najviše na području jugoistočne Europe”, kaže direktor Lagermaxa AED Croatia.
Još veći iznos, ukupno 150 milijuna kuna, u otvorenje logističko-distributivnog centra u poslovnoj zoni Dragošićka u Rugvici kod Zagreba uložila je RALU Logistika. RALU Logistika pruža integriranu logističku uslugu u hladnom lancu. Integrirana usluga podrazumijeva put “od tvornice do police”, što uključuje međunarodni i domaći transport te sve postojeće oblike skladišnog poslovanja (skladištenje paleta, komisioniranje, etiketiranje, deklariranje, kopakiranje i ostale dodatne usluge). Glavni partneri tvrtke su trgovački lanci te prehrambena i farmaceutska industrija.
Izgradnjom novog centra koji u prvoj fazi ima 10.000 paletnih mjesta te 3.000 četvornih metara cross-dock zone u temperaturno kontroliranim uvjetima (-25°C do +25°C) tvrtka je stvorila pretpostavke da u jednom dijelu regije (Hrvatska, Slovenija i dijelovi Bosne i Hercegovine) u potpunosti razvije operativno-logističko poslovanje, a cilj za 2016. je i razvoj slične infrastrukture u Srbiji. RALU Logistika u Hrvatskoj, osim centralnog skladišta u Rugvici, ima i regionalne cross-dock centre u Slavonskom Brodu, Rijeci i Splitu preko kojih distribuira robu na području čitave države.
U tvrtki ističu kako im je ulazak Hrvatske u Europsku uniju omogućio slobodnije i lakše uključivanje u tranzitne tijekove Europe. “Danas već vidimo kako je interes stranih proizvođača za ulazak na hrvatsko tržište sve veći, a osnovni zahtjev uspješnog poslovanja upravo je kvalitetno logističko rješenje. S druge strane, naš novi logističko-distributivni centar izgrađen je i predviđen za skladištenje, ali i za protok velikog broja paleta u kratkom vremenu, što je osobito zanimljivo trgovačkih lancima za organiziranje svoje cross-dock platforme u infrastrukturi RALU Logistike. Tržište će u segmentu smrznute hrane i robe pod temperaturnim režimom sigurno rasti jer je Hrvatska trenutno značajno ispod europskog prosjeka”, navode iz ove tvrtke.
PREDNOSTI OUTSOURCINGA
Tvrtka Gebrüder Weiss na hrvatskom tržištu nudi organizaciju prijevoza od malog paketa pa sve do prijevoza kompletnim kamionom, skladišnu logistiku, usluge carinskog posredovanja te razna individualna logistička rješenja prilagođena zahtjevima i potrebama klijenata.
Prokurist tvrtke Alma Suhić ističe kako je ulazak Hrvatske u Europsku uniju na Gebrüder Weiss imao i pozitivne i negativne utjecaje, ali u konačnici kaže kako su izvukli najbolje iz toga.
Prilagodili su poslovne procese što je omogućilo brži protok vozila i robe, jer nije bilo zastoja i carinskih procedura na granicama, pa je tvrtka uspjela ostvariti nove poslove i pridobiti nove klijente i tako nadoknaditi odljev poslovnih prihoda od carinskog posredovanja.
“Logistika je segment poslovanja kod koje optimizacijom procesa isporuke robe od dobavljača do krajnjeg korisnika dolazi do značajnih ušteda u svakoj tvrtki. To se sve više prepoznaje, ali još uvijek nedovoljno. Stoga je Hrvatska tržište koje se još razvija u pogledu korištenja logističkih usluga jer još uvijek postoje tvrtke koje smatraju da je neophodno imati vlastite skladišne kapacitete i kamione te ne prepoznaju prednosti outsourcinga takvih usluga. U logističkoj industriji je vrlo važno na vrijeme prepoznati trendove te prilagoditi postojeće usluge nadolazećim vremenima i promjenama koje one donose. Kao dobar primjer možemo spomenuti razvoj internet prodaje koji je unatrag par godina pred logističare postavio nove zahtjeve u procesu dostave i distribucije robe do krajnjeg korisnika, najviše privatnih osoba”, ističe Suhić. Ona pritom dodaje kako u ovom trenutku na hrvatskom tržištu postoje mnogobrojne logističke tvrtke koje mogu zadovoljiti logističke potrebe klijenata iako se samo nekolicina profilirala u vodeće logističare sa širim portfeljom usluga.
Među najvažnijim predstavnicima logističkog tržišta u Hrvatskoj je i Grupa Kuehne + Nagel, jedna od vodećih svjetskih logističkih kompanija. Kuehne + Nagel Hrvatska osnovana je 1992. godine sa sjedištem u Svetoj Nedelji, u okolici Zagreba, gdje se nalazi suvremeno visokoregalno skladište, a posluje još na Zračnoj luci Rijeka te u Luci Rijeka.
“Naša baza korisnika usluga sastoji se od domaćih, ali i međunarodnih te globalnih klijenata kojima smo davali podršku prilikom ulaska na domaće hrvatsko tržište. Imamo klijente iz različitih segmenata industrije, kao što su roba široke potrošnje, maloprodaja, visoka tehnologija, farmaceutska industrija te industrijska roba. Kako globalno, tako smo i u Hrvatskoj tržišni lider u pomorskim transportima i jedan od važnijih ponuđača cestovnog i zračnog prijevoza te skladištenja i nacionalne distribucije robe”, ističu iz tvrtke. Kuehne + Nagel također nudi ugovornu logistiku, kompletan outsourcing logistike i zaposlenika gdje njihovi zaposlenici upravljaju skladišno-logističkim procesima direktno kod klijenata.
Odgovor na rastući trend korištenja internet trgovine je pokretanje KN FreightNet-a – nove integrirane web aplikacije Kuehne + Nagela za on-line izradu ponuda, online naručivanja transporta i praćenje pošiljke u zračnom prijevozu, a planovi za daljnji razvoj online rješenja na pomorski i cestovni prijevoz već su u tijeku. O aktualnoj situaciji u Hrvatskoj komentiraju kako tržište karakterizira gospodarska kriza, velika platna nedisciplina i konstantni pritisak za postizanjem visoke kvalitete niskim cijenama.
To je, kako kažu, dovelo do pojave i onih logističara koji nude usluge ispod granice vlastitih troškova pa su ovakve tvrtke jako nestabilne i nepouzdane te dodaju kako je tijekom gospodarske krize segment logistike preuzeo važnu ulogu u prevladavanju smanjene tržišne potražnje, ohrabrujući tvrtke da uzmu u razmatranje promjenu procesa i predaju logističkih aktivnosti stručnjaku.
Na širem, europskom tržištu, jedan od najizraženijih trendova je rast potražnje za rješenjima u e-trgovini, logistici i lancu opskrbe. Online trgovina daje imperative logistici da postane kvalitetnija – brža, fleksibilnija, s implementiranim učinkovitijim informatičkim rješenjima. Postavljanje najučinkovitijeg oblika opskrbe u online trgovini predstavlja nove izazove koji povratno pozitivno utječu na efikasnost logističkog sustava.
“U Hrvatskoj online trgovina još nije toliko raširena i razvijena, ali je ulaskom u EU vidljiv porast tog sektora. Segment logistike koji obuhvaća pozadinsko skladište – od prognoziranja potražnje, skladištenja, upravljanje skladištem do suvremenih IT rješenja, upravljanja inventarom i komisioniranja – još se nije pokazao potrebit u tolikoj mjeri. Velike platforme gdje se preko interneta naručuje roba i dalje imaju velika centralna skladišta u Europi. U tom segmentu se razvoj očekuje kad se hrvatske tvrtke preko internet trgovine usmjere na svjetska tržišta”, navode iz Kuehne + Nagela te dodaju kako domaćim tvrtkama u tom segmentu mogu ponuditi adekvatna rješenja s obzirom na to da u nekim zemljama već surađuju s globalnim divom u online prodaji Amazonom.
ONLINE TRŽNICA
Razvoj informacijskih tehnologija umnogome je olakšao funkcioniranje logistike, a dobrim će dijelom određivati i budući razvoj ove djelatnosti. To su odavno shvatili u njemačkoj tvrtki TimoCom koja putem svoje internetske platforme u formi svojevrsne online tržnice uspješno povezuje ponudu i potražnju.
Osnovnu djelatnost tvrtke predstavlja burza tereta i utovarnih prostora TC Truck&Cargo koja je tržišni lider na području europskih transportnih burzi.
Na TimoComovoj burzi tereta nude se sve vrste pošiljki, a detaljno se mogu navesti veličina, vrsta i težina, mjesto odlaska i dolaska te dodatni propisi. Ovu platformu ne koriste samo špediteri i pružatelji transportnih usluga, već i poduzeća za proizvodnju i trgovanje pa se može reći kako su u tom smislu IT, logistika, industrija i trgovina međusobno umreženi. Preko TimoCom sustava više od 100.000 korisnika (33.000 tvrtki) dnevno nudi do 450.000 ponuda tereta i utovarnih prostora.
“Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji bio je primjer pozitivnog utjecaja na burzu – time se otvorilo više mogućnosti za prijevoznike, a interes za tvrtku TimoCom je sukladno tome porastao. Broj naših klijenata u Hrvatskoj je blizu 1.000”, kažu nam u TimoComu. Preko burze TC Truck&Cargo u 2014. godini ukupno je postavljeno 58,9 milijuna ponuda tereta i utovarnih prostora (više od 516 milijuna tona tereta), što odgovara povećanju od 7,6 posto naspram 2013. godine ili za 4,1 milijuna ponuda. Za 2015. godinu u tvrtki očekuju sličan porast te dodaju kako su poslovnu 2014. uspješno zaključili s ukupnim prometom od 54 milijuna eura pridobivši oko 7.000 novih klijenata diljem Europe.
“Burza tereta s niskom paušalnom mjesečnom naknadom pomaže optimizirati iskorištenost kapaciteta i izbjeći skupe prazne vožnje, od čega i okoliš ima koristi. Klijenti u oblasti proizvodnje i trgovine za svoju robu jednostavno pronalaze odgovarajuće prijevoznike u cijeloj Europi. Otpremnici i dispečeri imaju koristi tako da preko burze brzo dospijevaju do slobodnog utovarnog prostora pouzdanih poduzeća ili međunarodnih tereta za svoja vozila. Kao nadopuna aktualnom programu, TC Truck&Cargo nudi mnoge dodatne i pametne funkcije koje olakšavaju dnevni rad za pisaćim stolom, ali i mobilno, preko aplikacije Transportni barometar”, pojašnjavaju iz tvrtke te ističu kako im je Hrvatska, uz ostatak bivše Jugoslavije, jedno od najuspješnijih tržišta.
“Od pokretanja tvrtke 1997. godine privukli smo velik broj klijenata koji je nakon pristupanja Hrvatske u EU još porastao. Jedan od razloga rasta je što naši klijenti na raspolaganju uvijek imaju konzultante koji pričaju hrvatski, iako je sjedište tvrtke u Njemačkoj. Naravno, više puta godišnje smo i na licu mjesta jer nam je osobni kontakt s klijentima i partnerima iznimno važan”, kažu u TimoComu.
Goran Pavlović
goran@jatrgovac.hr
