Svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca
Glavni cilj logistike, a time i skladišta, je da postane nevidljivo i da pritom pruži podršku svim ostalim procesima poduzeća.
Na okruglom stolu jedne od prethodnih SCM konferencija jedan je sudionik zapitao prisutne znaju li tko radi logistiku McDonald’sa te jesu li ikada vidjeli kamion koji vozi hamburgere do restorana. Nitko ih zapravo nije vidio. Ipak, logistika McDonald’sa je proglašena drugom najboljom logistikom na svijetu za 2016. godinu – E to je logistika!
U jednom intervjuu od prije nekoliko godina napomenuo sam da se skladište smatra mjestom troška u poduzeću, što je pogrešno – skladište može postati generator prihoda, profita i pozitivnog cash-flowa ako je efikasno, protočno i dobro organizirano.
Isto tako, menadžeri koji upravljaju logistikom imaju najlošiji položaj u poduzeću, slabo se ulaže u njih i zapravo su nisko na društvenoj ljestvici, a oni upravljaju s ogromnom vrijednošću imovine u poduzeću. Mnoga poduzeća počnu ulagati u skladište tek kada pretrpe značajne troškove gubitka prodaje i štete koja nastane na njihovom brendu.
TROŠKOVNA EFIKASNOST
Loše vođeno skladište sklono je greškama, manjkovima i oštećenjima, lošoj razini usluge, visokim troškovima i slabijoj produktivnosti. To je često rezultat inercije – jednom kada se uspostave, procesi u skladištu i način rada više se ne propituju niti mijenjaju, čak i kada su se zahtjevi i uvjeti drastično promijenili.
Upravljanje skladištem ne mora biti vaša osnovna djelatnost, ali to je obično kritični dio poslovanja kako bi se mogli natjecati i konkurirati ostalim igračima na tržištu (koji je na glasu da isporučuje ono što obeća, gdje obeća, na vrijeme i onako kako kupci zahtijevaju).
Često je teško optimizirati ili poboljšati rad skladišta i istovremeno smanjiti njegove troškove. Mnoge tvrtke nemaju ni raspoloživog osoblja niti stručnost da se posvete kontinuiranom poboljšanju poslovanja. Oni ne znaju i ne mogu provesti najbolje prakse, postupke i tehnologije kako bi se postigla značajna poboljšanja unutar skladišnih i distribucijskih operacija.
Ako su potrebna značajna kapitalna ulaganja kako bi se aktualizirala ta poboljšanja, to postaje daljnja prepreka provedbi. Posebno je teško za manje tvrtke da rastu i balansiraju svoje poslovanje između izvedbe i troškovne održivosti.
Povijesno gledano, programi poboljšanja performansi usmjereni su na određenu komponentu, obraćajući pažnju na jedan proces ili sustav u određeno vrijeme. Međutim, puno bolje rezultate daje holističko rješenje koje značajno poboljšava poslovanje te neutralizira odnosno smanjuje troškove i donosi rezultate brzo, u 6-12 mjeseci!
U tom smislu važnu zadaću imaju menadžeri logistike i lanca opskrbe jer oni trebaju i mogu postići veću profitabilnost lanca opskrbe i distribucije, ostvariti veću pozitivnu razliku između prihoda ostvarenih prodajom proizvoda ili usluga i ukupnih troškova u logističkom lancu.
Troškovna efikasnost lanca opskrbe i/ili logistike, prema Renatu Radačiću, jednom od naših vodećih stručnjaka u logistici, svakako je jedna od karika u lancu koja ima direktan utjecaj na ukupnu profitabilnost kompanije.
Radačić napominje da se prije svega morate usporediti kako troškovno stojite u odnosu na konkurenciju kako bi znali koliko ste dobri ili loši po pitanju troškovne efikasnosti prema nekoj jedinici mjere (kg, L) ili koji vam je udio troška lanca opskrbe ili logistike u neto prihodima.
Morate imati razvijen “performance management” i jasno definirane KPI-eve koje ćete dnevno/tjedno/mjesečno analizirati jer samo ono što se mjeri može se i unaprjeđivati.
LJUDI SU KLJUČ USPJEHA
Jedan od najbitnijih ključeva uspješnog i efikasnog lanca opskrbe ili logistike prema Radačiću su ljudi – koji moraju biti iskusni i educirani za ono što rade i koji se stalno pitaju: Kako “sutra” možemo napraviti nešto bolje nego “danas”? Što možemo unaprijediti? Kako smanjiti trošak? Kako unaprijediti kvalitetu usluge?
Već sam napomenuo da su ti ljudi važni jer upravljaju ogromnom imovinom i imaju utjecaj na to hoće li ta imovina generirati vrijednost za vaše poduzeće ili trošak.
Postoji niz istraživanja čiji rezultati upućuju na činjenicu da kvaliteta skladišnog poslovanja i kvaliteta ljudi idu ruku pod ruku. Naravno, kako biste zadržali kvalitetne ljude, oni moraju biti zadovoljni, a vaši ljudi će biti zadovoljni ako postoje pravila koja im odgovaraju i ako su ona logična i stabilna.
Međutim, u zadnje vrijeme se počelo događati ne samo da su poduzeća počela shvaćati kako su im ljudi jedan od glavnih pokretača u logistici, već i da kvalitetnih ljudi nedostaje. Na prošlogodišnjoj SCM konferenciji bilo je o tome govora, ali zbog iznimne važnosti ovog pitanja na ovogodišnjoj SCM konferenciji, koja se održava 18. svibnja u Zagrebu, toj ćemo temi posvetiti cijeli jedan panel.
PROCESI I MJERENJE
Sljedeći element efikasne logistike su uređeni procesi – jedini način kako ustaliti pravila je definirati procese i procedure u skladištu, ali i šire u logistici, distribuciji i lancu opskrbe. Treba koristiti najbolje prakse procesa te definirati planove provedbe sustava za povećanje točnosti i smanjenja viškova na skladištu.
Prema Radačiću, procesi moraju biti “mapirani” kako ne bi došlo do uskih grla, da se točno zna tko je vlasnik nekog procesa za koji odgovara od početka do kraja i da su usklađeni s procesima drugih odjela.
Kada jednom postavite optimalne procese onda ih je potrebno mjeriti. Da bi skladišni procesi bili u funkciji postizanja glavnih strateških ciljeva cijelog sustava (poduzeća) treba definirati mjere poboljšanja procesa i učinkovitosti kako bi mogli s njima i upravljati jer kao što je rekao Peter Drucker: “Ono što mjeriš s tim možeš i upravljati.”
Osim internih aktivnosti, Radačić ne zaboravlja da je važno i eksterno surađivati s partnerima (kupcima i dobavljačima) s ciljem optimizacije procesa i pronalaženja dodatnih ušteda, ali i pronalaženja načina kako izbjeći “out of stock” na polici kupca, a ne samo razgovarati o visini rabata.
Pojavom out of stock (OOS) situacije gube svi, i kupac i trgovac i proizvođač ili pružatelj logističke usluge, a izgubljena prodaja teško se ili nikada ne može nadoknaditi i potrebno je usko surađivati s ciljem smanjenja OOS situacija, pri čemu se i Vendor Managed Inventory softverom može utjecati na smanjenje OOS-a.
RETAILERI I E-TAILERI
Danas nema segmenta poslovanja koji nije “inficiran” tehnologijom. Tvrtke se desetljećima oslanjaju na sustave upravljanja skladištima (Warehouse Management Systems – WMS). Na to su se nadovezivale aplikacije za optimizaciju transportnih ruta prema poznatim veleprodajnim i maloprodajnim lokacijama. No, e-trgovina je redefinirala pravila igre, promijenila je način razmišljanja u organizaciji skladišnih procesa i dovela do planiranja “u hodu”.
Jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, Agrokor, projektom Abrakadabra je pokazala svoju usmjerenost na online kanale prodaje. Mislim da je to budućnost i da je Agrokor odnosno Konzum dobar primjer kompanije koje je shvatila da se ne može jednako tretirati logistiku za isporuku u retail i u e-tail kanalu.
Oni su pokušali s isporukom online narudžbi iz postojećih dućana, ali su ubrzo shvatili da to nije efikasno jer postojeće trgovine nisu ni predviđene da mogu izvršiti zahtjeve online kupaca.
Ta svijest od strane Konzuma je rezultirala projektom Abrakadabra koji u svojem modelu ima potpuno odvojenu logistiku s posebnim distributivnim centrom koji smo predstavili na prošlogodišnjoj konferenciji.
Logistički gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrbljivala realne dućane (retaileri) radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se obavljao kamionima. Narudžbe koje danas dolaze on-line preko web-trgovina (e-taileri) i direktno opskrbljuju potrošače, isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima.
OUTSOURCING PROFESIONALCIMA
Sljedeće što se treba analizirati je postoji li neki dio poslovanja koji se isplati outsourcati s ciljem smanjenja troškova i/ili dizanja razine kvalitete usluge?
Inače, trend outsourcinga logističkih operacija je sve zastupljeniji i to ne samo u maloprodajnom sektoru. Naime, poduzeća se okreću onome što znaju najbolje raditi, a to su njihove temeljne kompetencije.
Dodatni razlog za outsourcing jesu i troškovi. Većina tvrtki skladište trpi kao nužno zlo, a ako se prema njemu tako odnosi onda im se tako i vraća kroz troškove. Postoje zato i profesionalci koji znaju to raditi pa je logično da se logističke operacije prepuste njima.
Svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca. Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao kod zakona o spojenim posudama.
Ako smanjite troškove logistike to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca, to znači da morate uložiti u logistiku.
Kod klijenata kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja i da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi nije moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar tvrtke i nema održivog rasta.
