Krenule su pripreme za sezonu roštiljanja pa da vidimo kako su u protekloj godini komunicirali predstavnici ove skupine kategorija kroz kataloge i letke trgovaca.
U okviru analize kretanja u skupini kategorija “Meso, mesne prerađevine i suhomesnati proizvodi” pogledajmo koji su osnovni pokazatelji komunikacije predstavnika kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Parametri analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto oglasna vrijednost (GAV – Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na MAT period ožujak 2023. – veljača 2024. vs. ožujak 2022. – veljača 2023.
Pogledat ćemo na početku udjele vrsta mesnih prerađevina i svježeg mesa u bruto oglasnoj vrijednosti. Tako su u kategoriji mesnih prerađevina najveći udio ostvarile trajne kobasice od 21%, što je 1% više nego u prethodnoj godini, a slijede kobasice za kuhanje i pečenje s 14% u oba godišnja razdoblja. Isto tako stabilan udio od 11% imale su salame, dok je dimljeno meso ostvarilo blagih 1% pada i sada ima 10% udjela. Ostale kategorije zauzele su 44% udjela u GAV-u u oba godišnja razdoblja.
Kod svježeg mesa na vrhu su dvije izjednačene vrste, odnosno u prošloj godini su bile izjednačene na 28% udjela da bi piletina/puretina u zadnjih 12 mjeseci rasla za 2% i izdvojila se na vrhu s 30%, dok je svinjetina isto toliko izgubila te sada ima 26% udjela u GAV-u. Marinirano meso/roštilj imalo je 13% u obje promatrane godine, a junetina uz blagih 1% rasta sada ima 12%. Jednoznamenkaste udjele ostvarile su teletina od 9%, mljeveno meso od 6%, janjetina od 3% te ostalo meso od malih 1%.
MESNE PRERAĐEVINE
Na vrhu poretka vodećih proizvođača mesnih prerađevina prema GAV-u imamo dvoboj proizvođača PIK Vrbovec plus koji ima 16% (-1%) i Gavrilović koji je zadržao 15% udjela. Slijede Vindija sa 6% te četiri proizvođača koja imaju po 4% udjela – Pivac, Perutnina Ptuj, Podravka i Žito grupa, dok je Aia zauzela tek nešto manjih 3%. Ostali proizvođači kumulativno su ostvarili 22% udjela u oba godišnja perioda, dok je privatna robna marka imala blagi rast s 22% na 23% udjela u GAV-u.
Kada je riječ o prisutnosti proizvođača kod trgovaca onda vidimo kako je PIK Vrbovec plus najviše prisutan u katalozima Studenca gdje u ukupnoj promociji kategorije tog trgovca sudjeluje s 32% udjela u GAV-u, a potom po 26% udjela ostvaruje kod Konzuma i KTC-a. Gavrilović je također najviše prisutan kod Studenca s 33% udjela, a potom kod Tommyja s 28% i Spara s 22%. Vindija je najviših 9% ostvarila kod Studenca, Perutnina Ptuj 7% kod KTC-a, Podravka ima 15% kod KTC-a, a Žito grupa po 6% kod Kauflanda i Plodina. Ostali proizvođači kumulativno su najviše udjela u GAV-u ostvarili u Kauflandu s 34%, a privatna robna marka u Lidlu s čak 80%.
SVJEŽE MESO
Kod svježega mesa najveći udio zauzela je generička marka koja je rasla za 1% i s 48% drži gotovo polovicu udjela u GAV-u. Generička marka odnosi se na sve promocije gdje proizvođač nije poznat (sve promocije u letcima gdje piše samo “svinjski but, teleća koljenica i sl.” te se odnosi na veliki udio promocija gdje postoji proizvođač artikla, ali nije izričito naglašeno u letku; kupac može pitati na uslužnom pultu za informaciju o podrijetlu mesa, ali na letku nije navedeno). Od poznatih proizvođača na vrhu poretka nalazi se Vindija s 13% udjela, odnosno 2% manje nego u prethodnoj godini, a potom dolaze PIK Vrbovec plus sa 7%, Perutnina Ptuj sa 6%, Aia s 2% te Rigeta s 1%. Ostali proizvođači zauzeli su 4%, a privatna robna marka 18% udjela u GAV-u, uz blagih 2% rasta.
Generička marka najviše je zastupljena kod svinjskog mesa s 80% udjela u GAV-u, Vindija je najveći udio od 38% ostvarila kod piletine/kokoš u komadu, a PIK Vrbovec plus ima 30% udjela kod mljevenog mesa i 24% kod oblikovanog ili mariniranog mesa.
