Proizvodnja sirovog mlijeka u 2012. godini smanjena je za 15 posto, dok je u 2013. situacija postala još dramatičnija s padom proizvodnje od čak 30 posto
Cijene sirovog mlijeka u Hrvatskoj su obično bile iznad europskog prosjeka. Takva situacija se promijenila u 2012. godini s naglim padom otkupnih cijena koji je dosegao najnižu granicu u rujnu 2012. godine spustivši se na 2,1 kunu po kilogramu sirovog mlijeka standardne kvalitete. Ovaj pad cijena doveo je hrvatske cijene sirovog mlijeka u europski standard.
Naravno, seljaci nisu bili zadovoljni s tom situacijom i od tada konstantno prosvjeduju protiv politike Vlade. Cijene ovog proizvoda su u 2013. godini porasle, slijedeći taj trend s ostatkom EU te dosegnuvši tijekom ljeta iznos od 2,5 kune po kilogramu sirovog mlijeka, što otprilike iznosi 0,30 eura.
DRAMATIČAN PAD
Ako gledamo očekivanu prošlogodišnju stopu rasta u trenutnim uvjetima, čini se da je ona više – manje u skladu sa stopama tijekom promatranog razdoblja 2008. – 2013. Međutim, ako se gleda volumen prodaje, situacija nije dobra.
Očekuje se kako će pad kod mlijeka voditi i ukupnu učinkovitost sektora prema dolje. Situacija s domaćom proizvodnjom je još gora ako se zna da je proizvodnja sirovog mlijeka u 2012. smanjena za 15 posto, dok je u 2013. situacija postala još dramatičnija s padom proizvodnje od 30 posto pri čemu je broj proizvođača smanjen sa 17.366 na 14.784 u samo godinu dana.
Dodatni udarac došao je u obliku afere s aflatoksinom M1 čija je koncentracija u mlijeku bila veća od dopuštene. To je potaknulo najveću mljekaru u Hrvatskoj, Dukat, da odmah prestane kupovati mlijeko od 180 domaćih dobavljača te se osloni isključivo na mlijeko iz uvoza. Ova kratka epizoda, prije normaliziranja poslovanja u ožujku, pokazala je lokalnim isporučiteljima mlijeka da industrija može funkcionirati i bez njih.
Uloga države u mliječnoj industriji je ambivalentna. Naime, zbog ulaska u EU primorani su odustati od svojih uobičajenih intervencija u ovom sektoru, dok Ministarstvo poljoprivrede istodobno i dalje koristi dopuštene mjere kako bi pomoglo proizvođačima mlijeka koliko god je to moguće.
Primjerice, kada je mliječna industrija obustavila otkup sirovog mlijeka u prvim mjesecima 2013. godine, država je jamčila otkup svih količina po fiksnoj cijeni.
S druge strane, Ministarstvo financija je otkazalo nultu stopu PDV-a za mlijeko te je od siječnja 2013. uvedena nova porezna stopa od 5 posto. Uz to, važan trend na hrvatskom tržištu je i mlijeko koje se ne kupuje u konvencionalnoj maloprodaji.
Naime, nepakirano mlijeko predstavlja važan segment u potrošnji mlijeka jer se vjeruje da oko milijun hrvatskih građana, uglavnom onih koji žive u ruralnim područjima, koriste redovito ili povremeno nepakirano mlijeko koje nabavljaju u krugu obitelji ili od lokalnih proizvođača.
“MLIJEČNA” PERSPEKTIVA
Vrijednost prodaje ukupne kategorije proizvoda na bazi mlijeka mjerena maloprodajnim cijenama u prošloj je godini iznosila 6,33 milijarde kuna, što je blagi porast od 0,2 posto u odnosu na 2012. godinu. Za 2014. i 2015. predviđa se zadržavanje ove razine prodaje, bez značajnih oscilacija.
Ako pogledamo količinsku prodaju vidimo da kravlje mlijeko dominira s prodajom od 294,5 milijuna litara u 2013. godini, što je pad od 2,6 posto u odnosu na godinu ranije. Istodobno, kozjeg mlijeka proizvedeno je 1,2 milijuna litara ili 2,5 posto manje na godišnjoj razini.
Prosječan Hrvat lani je popio 67 litara mlijeka, gotovo dvije litre manje nego 2012. godine. Vodeći proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj su Lactalis, Vindija i Meggle sa svojim brendovima Dukat, z’ bregov i Meggle.
Budući da je Hrvatska sada članica EU, to će vjerojatno duboko utjecati na hrvatsku mliječnu industriju. Otkupna cijena će se regulirati tržišnim mehanizmima, a lokalni će se poljoprivrednici morati pomiriti s činjenicom da industrija nije dužna uzimati sirovo mlijeko od njih.
S druge strane, ukoliko se uspiju organizirati u klastere otvara im se čitavo novo tržište pri čemu mogu računati i na obećanu novčanu pomoć od 300 milijuna kuna europskog novca svake godine.
Mliječna industrija se već organizirala i oformila novu Udrugu otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk koja je i član europskog udruženja mljekara EDA.
Euromonitor International predviđa daljnje loše trendove u mliječnom sektoru za razdoblje od 2013. do 2018. s blagim padom vrijednosti, dok bi količinska prodaja trebala ostati više – manje na istoj razini.
Najveća prijetnja za rast vrijednosti je pritisak na snižavanje cijena s obzirom na to da je sada dostupno jeftinije mlijeko iz uvoza. Maloprodajni kanali u Hrvatskoj su stabilni i nema naznaka kako će se u tom smislu nešto promijeniti u promatranom razdoblju. Jedina iznimka od ovog pravila je brzi rast diskontera za koje se očekuje kako će im udio u prodaji doseći 15 posto do 2018. godine.
U budućnosti se očekuje kako će sve veću važnost dobiti aromatizirana i funkcionalna mlijeka, dok će prodaja kravljeg mlijeka ostati poprilično otporna čineći 44 posto vrijednosti od prodaje u 2018., isto kao i 2013. godine.
Trgovačke marke bi mogle preuzeti veće udjele od brendiranih proizvoda s obzirom na to da je cijena važan faktor pri odluci o kupovini. U svakom slučaju, tržište mlijeka i mliječnih proizvoda u Hrvatskoj je iznimno dinamično te se u idućih nekoliko godina može očekivati konsolidacija sektora koji još uvijek traži svoje mjesto na karti zajedničkog europskog tržišta.
Euromonitor International