Problem nekonkurentnosti u Hrvatskoj započinje već u štali, odnosno u primarnom sektoru proizvodnje mlijeka u kojem naši farmeri posluju u znatno težim uvjetima u odnosu na europske kolege, a nastavlja se na polici jer trgovački lanci sve više mlijeka dobavljaju iz uvoza
Nakon grubo obrađenog drva, koje s vrijednošću od 1,5 milijardi kuna i udjelom od 16,2% zauzima prvu poziciju, te žitarica koje su na drugom mjestu s 15,7% i vrijednošću od 1,48 milijardi kuna, sirovo kravlje mlijeko u strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2013. godini zauzima visoku treću poziciju s iznosom od 1,18 milijardi kuna i udjelom od 12,5%.
U proizvodnji mlijeka trenutno je zaposleno 22 tisuće ljudi, a u mliječnoj industriji još deset tisuća – više nego dovoljan argument da se i po ovim općim brojkama zaključi kako je proizvodnja mlijeka jedna od strateških grana hrvatske poljoprivrede.
Ipak, godine zanemarivanja planskog razvoja učinili su ovu proizvodnju nekonkurentnom, usitnjenom pa donekle čak i nazadnom. Za potvrdu te konstatacije dovoljno je navesti podatak da u Hrvatskoj 43 posto farmi ima manje od deset krava.
Prema podacima Jedinstvenog registra goveda Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), Hrvatska je lani imala 180.946 krava na ukupno 6.126 farmi diljem zemlje. No, trend smanjenja broja krava nastavljen je i lani te je njihov broj u odnosu na 2012. godinu manji za oko 11.000, a pogledamo li kumulativ u zadnjih pet godina izgubili smo četvrtinu krava jer je pad njihovog broja u tom periodu dosegao čak 27 posto.
PAD ISPORUKE MLIJEKA
Manje krava, manja isporuka mlijeka. Prošle je godine tako ukupno isporučeno 503,8 milijuna kilograma mlijeka, što je za 16,6 posto ili 100 milijuna kilograma manje nego 2012. godine.
Problem nekonkurentnosti u Hrvatskoj započinje već u primarnom sektoru proizvodnje mlijeka u kojem naši farmeri posluju u znatno težim uvjetima u odnosu na kolege farmere u Sloveniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj ili Italiji, iz čijih zemalja i potječe najveći uvoz gotovih proizvoda na police domaćih trgovina. Tako hrvatski farmer plaća PDV na repromaterijal 25 posto, dok farmer u Sloveniji plaća 10 posto, u Njemačkoj 7 posto, Italiji 4 posto, u Poljskoj 5 posto.
Zbog ovakvog stanja iz krugova primarne proizvodnje u posljednje se vrijeme mogu čuti pesimistični glasovi koji upozoravaju da bi hrvatsko mlijeko moglo u potpunosti nestati s polica domaćih trgovina.
To je ipak pretjerana konstatacija, no ipak, osvrnemo li se samo godinu unatrag, prošlogodišnja je afera s aflatoksinom do kraja ogolila tešku poziciju domaćih proizvođača jer se i praktično pokazalo kako hrvatska mliječna industrija sirovinu može nabaviti iz drugih zemalja, a svi konkurentski nedostaci postaju još i više razvidni otkako je Hrvatska ušla u članstvo Europske unije kada su se domaći proizvođači mlijeka našli u svojevrsnom vakuumu.
Naime, subvencioniranje proizvodnje više nije u domeni nacionalne države, a sami mljekari nisu bili pripremljeni za povlačenje sredstava iz EU. Za sve ove probleme proizvođači okrivljuju državu navodeći kako su se poticaji dosad koristili nenamjenski i bez kontrole te da je izostala adekvatna razvojna podrška proizvođačima koji su trebali postati solventni kako bi se mogli javiti za novac iz europskih fondova.
Program ruralnog razvoja još uvijek nije odobren od strane Europske komisije pa 333 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) hrvatski farmeri mogu očekivati tek od 2015. godine.
UZROCI PADA
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako je pad proizvodnje tijekom 2013. godine nastao kao posljedica krize mliječnog sektora u Europskoj uniji koja traje još od 2009. godine.
Ipak, u zadnje vrijeme bilježi se stabilnije stanje mliječnog sektora kao i mjesečni rast isporučene količine mlijeka po isporučitelju, a prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije udio mlijeka I. razreda za siječanj 2014. iznosio je 97,3%, što dodatno pojačava konkurentnost proizvođača.
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), prosječna mjesečna otkupna cijena sirovog mlijeka realne vrijednosti u siječnju 2014. godine iznosila je 37,21 eura za 100 kg, dok je EU prosjek istodobno iznosio 40,03 eura za 100 kg.
Cijene mlijeka su stabilne i bilježe rast u posljednjih pet mjeseci, no padom standarda i kupovne moći građana došlo je do pritiska na prerađivačku industriju te posljedično na proizvođače i otkupnu cijenu mlijeka. Sustav određivanja cijene mlijeka na razini Republike Hrvatske je ukinut, podsjećaju iz ministarstva, te je određivanje cijene mlijeka postala stvar pregovora i dogovora između proizvođača i otkupljivača.
Osim toga, došlo je do promjena sustava potpora i promjena u sustavu određivanja cijena. Veliki dio proizvođača je kreditno prezadužen, a zbog prethodno navedenih razloga prihodi su smanjeni. Na ovakvo stanje negativan učinak imale su i nepovoljne klimatske prilike što je utjecalo na poskupljenje stočne hrane odnosno inputa čime je izravno poskupjela proizvodnja.
“Naš cilj je povećanje proizvodnje mlijeka kroz podupiranje proizvođača znanjem i savjetovanjem (program cjeloživotnog učenja), zatim kroz provedbu ‘Mliječnog paketa’, poticanje marketinga mlijeka i mliječnih proizvoda, osiguranje povoljnih kreditnih linija namijenjenih poljoprivrednicima, stavljanje u funkciju neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta te mogućnosti aktiviranja postojećih kapaciteta proizvodnje mlijeka”, ističu iz resornog ministarstva.
Osvrnemo li se na uvoz vidimo da je u prvih deset mjeseci 2013. godine uvezeno ukupno 150.860 tona mlijeka i mliječnih proizvoda, što je 35,3 posto više nego u istom periodu godine ranije. Pritom iz ministarstva komentiraju kako je vidljiv porast uvoza mlijeka u 2013. u odnosu na 2012. godinu, no i da ipak nije došlo do znatnog porasta uvoza mlijeka od samog ulaska Hrvatske u EU.
Uz to navode kako povišena razina aflatoksina u mlijeku određenog broja goveda, zabilježena tijekom prošle godine, nije znatnije utjecala na ukupno stanje mliječnog sektora u Hrvatskoj. Mlijeko na tržištu pojačano se kontrolira na aflatoksin kako bi se izbjeglo ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, no potrošači trebaju znati da mlijeko koje piju od polja do stola prolazi višestruke kontrole i da je ono kvalitetno i sigurno za konzumaciju, kažu u ministarstvu.
TRENDOVI PROIZVODNJE
Hrvatska proizvodnja mlijeka, ne samo danas već i zadnjih deset godina je po razini kvalitete na europskom nivou. Hrvatski proizvođači mlijeka su 2002. godine proizvodili oko 380 milijuna kilograma mlijeka, a od 2009. godine ta je proizvodnja gotovo udvostručena na 675 milijuna kilograma.
Razlog ovom povećanju bio je dobar operativni program financiranja gdje je država omogućavala domaćim proizvođačima potrebna ulaganja koja su rezultirala povećanom proizvodnjom.
No, zadnjih godina se osjeti pad proizvodnje mlijeka jer je došlo do zaustavljanja financiranja, odnosno nije bilo financijske potpore niti od strane države niti iz EU. Prije nekoliko godina Hrvatska je nudila razne potpore ovom sektoru, no od 2012. godine su te investicije zaustavljene te su domaći proizvođači mogli dobiti potrebna sredstva samo iz IPARD programa.
Odgovori na natječaje na koje su se prijavili počeli su stizati tek nedavno, krajem ožujka 2014. godine, pa ostaje nada da će domaći farmeri dobiti toliko potrebna sredstva koja su nužna kako bi se zaustavili negativni trendovi u proizvodnji mlijeka.
“Domaća primarna proizvodnja mlijeka već dugo prati sve aktualne trendove na tržištu tako da ni po čemu ne zaostajemo za Europskom unijom. Po kravi proizvodimo jednako mlijeka kao i u zemljama EU pa bismo trebali moći normalno živjeti od ove proizvodnje, ali zbog raznih administrativnih poteškoća među kojima su najveće nemogućnost dobivanja sredstava iz europskih fondova, kratak rok otplate kredita (do 12 godina) i visina kamata, proizvodnja se u zadnje dvije godine smanjila za velikih 28 posto”, upozorava Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSUPM).
Inače, lani je u Hrvatskoj prosječna cijena otkupa mlijeka na godišnjoj razini povećana za 6,9 posto na 2,8 kuna po litri, ali su rasli i troškovi energenata i to za čak 137,9 posto te je uveden PDV od 5 posto na mlijeko. Istodobno, broj proizvođača mlijeka se smanjio za 15 posto, a pala je i potrošnja konzumnog mlijeka za 25,6 posto.
Ipak, struka očekuje kako će ove godine europski mljekarski sektor doživjeti oporavak, što se zbog povećanja proizvodnje reflektira i smanjenjem otkupne cijene mlijeka, a taj trend može se očekivati i u Hrvatskoj. Nadalje, očekuje se daljnji rast uvoza gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što će imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvodnji i mljekarskoj industriji.
Povrh toga, ukidanje mliječnih kvota od ožujka 2015. godine bit će izazov s kojim će se suočavati cjelokupni mljekarski sektor Europske unije, pa samim time i Hrvatske, a svoju bi šansu hrvatski proizvođači mogli naći u diversifikaciji proizvodnje s obzirom da s proizvedenim količinama ne mogu konkurirati europskim proizvođačima.
Irska, Velika Britanija, dio Francuske, Nizozemska, Belgija, Njemačka, Danska i dio Poljske postat će europski proizvođački centri mlijeka, a ostale zemlje među kojima i Hrvatska, bit će uvoznici mlijeka u prahu, smatraju pojedini stručnjaci.
Uz to, ukidanje kvota dovest će do troškovnog udara za proizvođače i zemlje koje se ne mogu prilagoditi pri čemu je više nego jasno da će oni koji neće moći izvoziti teško opstati na tržištu.
PODRŠKA INDUSTRIJE
Pet vodećih otkupljivača mlijeka u 2013. godini bili su Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska i Zdenka mliječni proizvodi. Njihov je tržišni udio iznosio 90 posto, a zajedno su otkupili 442 milijuna kilograma mlijeka.
U odnosu na prethodnu, 2012. godinu, vodećih pet otkupljivača svježeg sirovog mlijeka zabilježili su značajan pad otkupa od čak 16 posto, u prvom redu zbog pada proizvodnje mlijeka na domaćim farmama.
“Proizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama iz godine u godinu pada, a mjere kojima bi se ona povećala i dugoročno ustabilila ne postoje. Ovako drastičan pad otkupa mlijeka posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i prezaduženosti farmera, visokih ulaznih troškova u poljoprivredi i nedovršene zemljišne reforme. U isto vrijeme trgovački lanci su povećali uvoz gotovih proizvoda od ulaska naše zemlje u EU za gotovo četiri puta, što predstavlja dodatnu prijetnju za 30 tisuća zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru – za farmere i prerađivačku industriju”, upozorava Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk.
Ona pritom ističe kako mliječna industrija otkupljuje sve raspoložive količine mlijeka iz domaće proizvodnje, dok se ostatak sirovog mlijeka potreban za proizvodnju nabavlja iz uvoza.
“Na policama trgovina danas je mnogo veći izbor mliječnih proizvoda, a posebno sireva iz EU zemalja u odnosu na vrijeme prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ipak, maloprodajom i dalje dominiraju domaći brendovi kojima potrošači vjeruju. Spomenuti uvoz od strane trgovačkih lanaca nova je konkurencija domaćem mljekarskom sektoru, stoga je nužno istaknuti se inovacijama, renovacijama, kvalitetom i naravno cijenom”, ističu iz Dukata, najveće hrvatske mljekare.
U CroMilku rješenje problema mljekarskog sektora vide u podizanju konkurentnosti primarne proizvodnje i to kroz obnovu stočnog fonda i aktivaciju objekata koji nisu u funkciji, reprogramiranju HBOR-ovih kredita, povećanju likvidnosti kroz redovito isplaćivanje poticaja te rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje.
“Danas u Hrvatskoj imamo 35 tisuća praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura novaca iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta. Zbog toga je industrija iz vlastitih sredstava pokrenula mjeru subvencioniranja kupnje junica za svoje kooperante”, pojašnjava Maras dodajući kako je od rujna 2013. godine do početka travnja ovom mjerom subvencionirana kupnja 2.000 junica.
Država pak, s druge strane, smanjuje subvencije pa su one tako 2008. godine iznosile oko 526 milijuna eura, a za ovu godinu je predviđeno 273 milijuna eura u dva obroka. “Nije dovoljno da industrija ulaže napore u obnovu primarne proizvodnje i razvoj čitavog sektora, to mora činiti i Ministarstvo poljoprivrede i ostale institucije u lancu”, zaključuje Maras.
| KOMENTARI IZ INDUSTRIJE |
 DukatKratkoročni efekti ulaska Hrvatske u EU, u kontekstu domaće mliječne industrije, nisu dobri. Na tržištima CEFTA-e, koja su bila naša najveća izvozna tržišta, postali smo cjenovno slabije konkurentni. Tako su određene grupe mliječnih proizvoda poskupjele i do 40 posto čime je atraktivnost hrvatskih brendova na tim tržištima značajno smanjena. Istovremeno, na EU tržištima domaća mljekarska industrija danas može konkurirati kvalitetom, no ne količinama i cijenom. Ukidanjem carinskih opterećenja na uvoz iz EU zemalja, značajno raste uvoz gotovih mliječnih proizvoda i sireva, što dodatno otežava poziciju mljekarske industrije. Ipak, u Dukatu smo uspjeli konkretno iskoračiti na EU tržišta, posebno na tržišta Mađarske i Poljske, najviše zahvaljujući vlastitoj fleksibilnosti i podršci Lactalis grupe kojoj pripadamo. Domaći prerađivači mlijeka ne mogu konkurirati količinom, ali mogu kvalitetom, fleksibilnošću i specifičnim proizvodima. Na primjeru Dukata to su trajni mliječni deserti namijenjeni dalekim tržištima, u čiji smo razvoj specifične recepture i ambalaže uložili tri godine. Danas smo jedina mljekara u ovom dijelu Europe koja je izašla iz okvira europskog kontinenta i svoje proizvode plasiramo na tržišta Azije i Afrike, a otvaramo i tržišta Kine i Južne Amerike. Najveća izvozna tržišta Dukata u 2013. godini bila su Bosna i Hercegovina, Slovenija, Poljska i Mađarska. U Dukatu neprekidno reinvestiramo zadržanu dobit u unapređenje vlastita poslovanja. Primjer je KIM Mljekara Karlovac, koja je iz posrnule mljekare izrasla u danas najnapredniji proizvodni pogon za preradu mlijeka u ovom dijelu Europe. Razvoj, proizvodnja i izvoz trajnih mliječnih deserata na daleka tržišta rezultat je, između ostalog, i ulaganja vrijednog 7 milijuna kuna. Nadalje, akvizicijom Ljubljanskih mlekarni u 2013. godini dodatno smo ojačali našu poziciju na tržištima jugoistočne Europe i jače iskoračili na EU tržišta. Istovremeno smo orijentirani na renovacije i razvoj novih proizvoda. Alen Fontana, direktor |
 Mils Blago DalmacijeUlazak Hrvatske u EU nije negativno utjecao na poslovanje Mils Blago Dalmacije, no činjenica jest da iz mjeseca u mjesec na policama hrvatskih trgovina možemo naći sve više uvozne robe. Nadolazeća turistička sezona će biti pravi izazov i za nas, no uvjeren sam da ćemo spremno odgovoriti tom izazovu, upravo kvalitetom naših proizvoda kao i stalnim praćenjem zahtjeva i trendova na tržištu. Mils Blago Dalmacije je regionalno prisutna i većinu svojih proizvoda plasira na oko 1.000 prodajnih mjesta na području Dalmacije. Dio proizvodnje su robne marke vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj pa tako proizvodimo za Lidl, Kaufland i Konzum. Svojim visokokvalitetnim proizvodima pratimo potrebe sve zahtjevnijih kupca svjesnih važnosti zdrave i kvalitetne prehrane te se inovativnim i odgovornim radom trudimo stvarati nove vrijednosti. Tako smo nedavno, u suradnji s nogometnim klubom Hajduk pokrenuli novi brend – Hajdučku liniju mliječnih proizvoda. Sukladno tome Mils Blago Dalmacije d.o.o. planira ulaganje i u proizvodnju izvornih hrvatskih sireva, s kojima nam je cilj izaći na europsko tržište te otvoriti nove prostore. Vladimir Balent, direktor |
