Masovna proizvodnja lakih gospodarskih vozila započela je 1986. godine kada se u Indiji javljaju tri modela: Tata Motors serija 407, Ashok Leyland model Cargo 749 Tipper te Swaraj Mazda s modelom Premium
Trgovina kao robno-novčana razmjena jedna je od najstarijih ljudskih djelatnosti. Od najranijih doba trgovina je predstavljala sponu među ljudima, narodima i kulturama te svojom centrifugalnom silom okupljala ljude imajući tako ne samo materijalno-gospodarske, već i socijalne i civilizacijske učinke.
Od iskonskih marketplacea nastali su gradovi, formirale se države, pa sve do danas kada možemo reći kako je cijeli svijet jedno globalno robnorazmjensko selo.
Svim vremenima i dobima, unatoč svim njihovim specifičnostima i kasnijim dostignućima tehnike i tehnologije, zajedničko je jedno – robu treba dopremiti do mjesta na kojem se obavlja proces trgovine.
Nekada su to činili konji, mazge ili deve, dok se danas štošta promijenilo pa imamo različite ergele trgovcima i distributerima nezamjenjivih lakih dostavnih vozila koja im život znače.
Da vidimo kakva je ponuda tih modernih zaprega na tržištu Hrvatske i koje su to specifične karakteristike po kojima se pojedini modeli izdvajaju od drugih.
Laka gospodarska vozila
Prvo pravo dostavno vozilo bio je model Screen Side američkog proizvođača Dodge Brothersa koji je predstavljen 1918. godine, a zapravo se radilo o preuređenom sanitetskom vozilu iz Prvog svjetskog rata.
Do prve masovne proizvodnje lakih gospodarskih vozila moralo se pričekati sve do 1986. godine kada se u Indiji javljaju tri modela: Tata Motors serija 407, Ashok Leyland model Cargo 749 Tipper te Swaraj Mazda s modelom Premium.
Od tada pa do danas svjedočimo pravom boomu kako novih proizvođača, tako i novih modela, vrsta i namjena.
Laka gospodarska vozila ili Light commercial vehicles (LCV) u nomenklaturi su poznata kao kategorija N1, što je službeni termin kojim se u Europskoj uniji označavaju teretna gospodarska vozila maksimalne nosivosti do 3,5 tone.
Europska direktiva 70/156/EEC definira da se vozilo smatra teretnim (N1) ako broj mjesta za sjedenje, osim vozačevog, nije veći od šest, a preostala nosivost (ona koja otpada na teret) ne bi smjela biti manja od mase putnika (ne računajući vozača).
Navedeni kriteriji vrijede samo za ona vozila koja imaju jedinstven putnički i teretni prostor, a ne i za vozila koja imaju posebno konstruiranu kabinu potpuno neovisnu o teretnom prostoru.
Laka gospodarska vozila u nas se često naziva i komercijalnim vozilima te ih se može podijeliti u nekoliko kategorija i potkategorija koje se razlikuju po dimenzijama, karoserijskim oblicima, nosivosti i tehničkim karakteristikama te namjeni robe koju je potrebno transportirati.
Mi ćemo ih ovdje uvjetno svrstati u tri kategorije koje su najprimjerenije za djelatnost trgovine i distribucije pri čemu je zajednička karakteristika da je za upravljanje ovim vozilima potrebna vozačka dozvola B kategorije.
Mikro dostavljači
Minijaturna dostavna vozila nastala su na temelju zajedničkog projekta Fiata i grupacije PSA iz 2007. godine čime je kreirana nova klasa dostavnih vozila.
Rezultat te suradnje su modeli koji dijele šasiju i brojne druge karakteristike: Fiat Fiorino, Citroen Nemo i Peugeot Bipper, a kasnije je svog “konja za trku” razvio i Renault u formi Kangoo Express Compacta i Clio Servisera.
U ovu kategoriju ubrajamo vozila koja su zasnovana na klasičnim osobnim automobilima te su kao takva idealna za dostave u gradskim središtima.
Iako ta vozila karakteriziraju male dimenzije – duljina do 4 m i visina do 2 m te ukupna masa do 2 tone, ona se odlikuju i odličnim transportnim sposobnostima. Predstavnici ove kategorije imaju obujam teretnog prostora oko 3 m3 te mogu prevoziti i do 610 kg tereta.
Dostavna vozila
Riječ je o kategoriji dostavnih vozila koja se najčešće može vidjeti na našim cestama čija je ukupna masa vozila do 2,5 tone i duljina oko 4,5 m. Cijelu kategoriju odlikuje raznovrsnost proizvođača i modela.
Nosivost i obujam teretnog prostora kod ovih vozila prilično varira: od 520 kg (Opel Combo) do 1000 kg (Fiat Doblo Cargo), odnosno 1,9 m3 (Škoda Praktik) do 6 m3 (Renault Kangoo Express Maxi).
Najzastupljeniji na našem tržištu su europski proizvođači – Volkswagen, Citroën, Renault, Opel, Peugeot, Fiat, Iveco i Mercedes, a od neeuropskih proizvođača – Nissan i Ford.
Sveprisutni kombi
U ovu kategoriju ubrajamo vozila koja su u uvriježenoj komunikaciji poznata kao kombi vozila. Njihova ukupna masa ne prelazi 3,5 tone, a duljina vozila je oko 5 m.
Kao što im i samo ime kaže, kombi vozila odlikuje multifunkcionalnost pa se, osim za potrebe prijevoza robe, jednako često koriste i za prijevoz putnika.
Da se radi o iznimno atraktivnoj kategoriji dokazuje i prisutnost velikog broja proizvođača s različitim, a opet sličnim modelima.
Nosivost i obujam teretnog prostora kod ovih vozila prilično varira: od 520 kg (Opel Combo) do 1000 kg (Fiat Doblo Cargo), odnosno 5 m3 (npr. Citroën Jumpy) do 9,3 m3 (VW Transporter T5).
Najzastupljeniji na našem tržištu su europski proizvođači: Mercedes, Renault,Volkswagen, Fiat, Opel, Citroën i Peugeot, a od neeuropskih proizvođača – Toyota, Hyundai i Kia.
Rubna kategorija
Ovdje govorimo o gradskim kamionima kod kojih se neki modeli više ne mogu ubrajati u N1 kategoriju jer ukupna masa vozila može biti i do 7 tona (Iveco Daily).
Izuzmemo li najveću verziju Ivecovog gradskog kamiona, ukupna masa vozila u ovoj kategoriji kreće se od 2600 kg (Ford Transit) do 5000 kg (Mercedes Benz Sprinter, VW Crafter).
Osim što je postavio novu granicu ukupne mase vozila uopće za ovu kategoriju, najveća izvedba Iveco Dailyja pomaknula je i granicu nosivosti te je postavila na 4140 kg.
Velika varijabilnost modela i njihove nosivosti čine cijelu ovu kategoriju vozila rubnom jer, primjerice, Volkswagenov Crafter ima nosivost od 601 kg do 3050 kg. Ipak, prosječna nosivost se kreće oko 2500 kg.
Iako usporediv gotovo kod svih proizvođača, nudi se i širok raspon obujma teretnog prostora koji se kreće od oko 5 m3 (Ford Transit), dok većina modela nudi i do 17 m3 zapremine.
Najzastupljeniji na našem tržištu su europski proizvođači – Iveco (Daily), Citroën (Jumper), Peugeot (Boxer), Fiat (Ducato), Volkswagen (Crafter), Mercedes (Sprinter), Renault (Master) i Opel (Movano), a od neeuropskih proizvođača tu je Ford sa svojim modelom Transit.
Recesija učinila svoje
Prema podacima agencije Promocija Plus, u 2010. godini ukupno je registrirano 2825 lakih gospodarskih vozila, što je u odnosu na 4847 vozila registriranih u 2009. pad veći od 40 posto. Ipak, ohrabruju kretanja u drugoj polovici 2010. kada je registrirano 1527 LCV-a, što je za gotovo 12 posto više nego u prvom polugodištu kada su zabilježene 1364 nove registracije. Europski proizvođači drže prvih osam pozicija i zauzimaju gotovo 87 posto tržišta, pri čemu na vodeću trojku (VW, Citroën, Renault) otpada više od polovice ukupne prodaje kategorije.
