Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, ocijenio je da je akvakultura jedan od perspektivnih gospodarskih sektora
Iako je Hrvatska stabilizirala proizvodnju ribe, ponajviše zahvaljujući značajnim ulaganjima u nove tehnologije, problema u sektoru ribarstva još uvijek ima, a najveći izazov predstavljaju klimatske promjene i tržišni poremećaji, rečeno je na 15. Međunarodnoj konferenciji o akvakulturi, koja se do petka održava u Vukovaru.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ocijenio je da je akvakultura jedan od perspektivnih gospodarskih sektora sa značajnim izvozom, koji su pratile i snažne investicije.
“Ulagalo se posebice u nove tehnologije, inovacije i prerambene kapacitete. U zadnjih deset godina proizvodnja tune se stabilizirala na 3000 tona godišnje i kompletno se izvozi na japansko tržište. Što se tiče komarče i lubina, i više smo nego udvostručili proizvodnju tako da možemo reći da u marikulturi proizvodimo godišnje oko 23.000 tona, uz primarni izvoz komarče i lubina na tržišta Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke”, naveo je Kovačević.
Kada je riječ o slatkovodnoj akvakulturi, najzastupljenija je proizvodnja šarana, s više od 60 posto i pastrva s oko 12 posto ukupne proizvodnje.
“Šarana proizvodimo dovoljno, dok s domaćom pastrvom zadovoljavamo oko 50 posto domaćih potreba, a ostatak, negdje oko 500 tona uvozimo”, kazao je, dodajući kako je proizvodnja stabilizirana na godišnjih između 3,5 do 4 tisuće tona slatkovodne ribe.
Međutim, Kovačević je napomenuo da iako sektor proizvodnje ribe u Hrvatskoj bilježi dobre izvozne rezultate, dosta je problema, a treba ih gledati u kontekstu klimatskih promjena, zelene tranzicije i povećanja standarda dobrobiti životinja. Po njegovim riječima, u 2024. je došlo i do značajnog poskupljenja hrane za ribe, kao i cijene rada, a ni konkurencija ne spava – sve je veća, posebice iz sjeverne Afrike.
Hrvatska akvakultura izrazito raste
“Što se tiče bilance, ona je u ribarstvu još uvijek pozitivna jer izvozimo u vrijednosti oko 300, a uvozimo oko 296 milijuna eura. Međutim prošla godina je bila problematična s obzirom na poremećaj na tržištu tune u Japanu. Ove smo godine testirali američko tržište i tu tražimo alternativu japansko tržištu, ali to je novo tržište s novim izazovima, a neće nam koristiti niti sinoć uvedene carine”, kazao je Kovačević, napomenuvši kako je Hrvatska s 24 kilograma potrošnje ribe po glavi stanovnika konačno premašila prosjek EU. Mišljenja je kako je tomu zacijelo pridonijela i kampanja Ministarstva poljoprivrede i HGK na projektu “Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi”.
Po riječima državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Ivana Matijevića, samo u prošloj godini iz državnih potpora za akvakulturu izdvojeno 4,8 je milijuna eura. “S tim da imamo za razdoblje od 2021. do 2027. na raspologanju 382 milijuna eura od kojih je 62 milijuna eura osigurano za održive aktivnosti, tako da hrvatska akvakultura izrazito raste”, kazao je Matijević navodeći kako se to vidi i po pokazatelju da je u posljednjih deset godina u Hrvatskoj zabilježeno povećanje proizvodnje za 111 posto u proizvodima odnosno 180 posto u vrijednosti tih proizvoda.
Organizator konferencije je HGK u suradnji s Institutom Ruđer Bošković, Hrvatskim veterinarskim institutom, Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilištem u Dubrovniku, Sveučilištem u Zadru i Veleučilištem “Lavoslav Ružička” u Vukovaru. (Hina)
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
