U posljednje tri godine potražnja za uslugama izdvajanja skladišta raste, pogotovo s približavanjem datuma ulaska u Europsku uniju.
Razlog je tomu, pretpostavljaju stručnjaci, što nedostaje modernih skladišnih prostora koje uvjetuju velike multinacionalne kompanije, ali i sve više međunarodnih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj koji se žele pozicionirati u regiji.
Eksternalizacija skladišta podrazumijeva da stručnjaci za logistiku kompletno vode skladište, čime se klijentima otvara prostor za prodaju i plasman vlastite robe na tržištu.
Ona uključuje sve usluge manipulacije robom – optimalno skladištenje, utovar i istovar, usluge kvalitativne i kvantitativne kontrole, sortiranje i obradu oštećenih pošiljaka, izradu i lijepljenje deklaracija, umetanje uputa u pakiranja, prepakiravanje, glačanje i slično.
Osim takvih skladišnih poslova izdvajanje skladišta uključuje i vođenje robnog knjigovodstva, obavljanje inventura te dodatne poslove poput distribucije robe, špediterskih usluga i međunarodnog prijevoza. Dakle, svu logistiku potrebnu da se neki proizvod stručno uskladišti i dopremi krajnjem kupcu.
Usluge izdvajanja skladišta prije svega zanimljive su malim tvrtkama koje često nemaju vlastiti kadar sa specifičnim znanjima i iskustvom vođenja skladišnog poslovanja.
No namijenjene su i tvrtkama kojima bi ulaganje u specifičnu opremu, alate i informatička rješenja bilo prevelika investicija u odnosu na razinu poslovanja i tvrtkama koje žele povećati frekvenciju ili kvalitetu isporuka svojim klijentima bez angažiranja dodatnih vlastitih sredstava. Te se usluge preporučuju i rastućim tvrtkama koje u eksternalizaciji nalaze prednosti ekonomije te tvrtkama koje žele povećati operativnu fleksibilnost.
– Za svaku tvrtku ‘outsourcing’ znači fokusirati se na osnovno poslovanje, što na kraju treba pridonijeti boljem poslovnom rezultatu, a kvalitetno skladišno poslovanje i kvalitetna distribucija daju veliku konkurentsku prednost te isplativost nije upitna – kaže Suzana Rumbak Baretić, predavačica iz područja logistike na WIFI akademiji.
Zbog specifičnosti pružanja usluga na području logistike cijene tih usluga prilagođavaju se potrebama svakoga klijenta, ovisno o vrsti i količini robe, načinu skladištenja, posebnim zahtjevima i posebnostima robe.
– Kada govorimo o isplativosti sa stajališta pružatelja usluga izdvajanja poslovanja, treba uzeti u obzir da cijena treba zadovoljiti konkurentnost kupca kada primjenjuje eksternalizaciju, ali i da većom specijalizacijom i opremljenošæu modernom tehnologijom davatelj ‘outsourcinga’ može proizvesti jeftinije usluge od kupca – rekla je Marina Berislavić, voditeljica zagrebačke poslovnice Lagermaxa AED Croatia.
Drugim riječima, koristeći se većim skladišnim prostorima, boljom sinergijom ljudskih potencijala i sredstava za rad te stručnošću iskusnih timova i konstantnim praćenjem najnovijih logistčkih dostignuća postiže se bolja učinkovitost. Tako se dobivaju usluge koje ne omogućuju velike marže, ali u sinergiji s ostalim logističkim uslugama pružaju cjelovitu uslugu koja se na kraju može naplatiti.
Korist je eksternalizacije višestruka i ušteda može biti znatna, ovisno o vrsti robe i sezonskim kretanjima. Skladišni prostor i usluge obračunavaju se samo ako su se stvarno i rabili. Time se fiksni troškovi prostora, mehanizacije i djelatnika mijenjaju na varijabilne, čime se omogućavaju veća konkurentnost i fleksibilnost na tržištu.
‘Outsourcing’ se pokazao nezaobilaznom metodom svake ozbiljne tvrtke koja želi ostvariti što veću dobit uz što manje troškove. Također, tvrtke katkad ne mogu, zbog nedostatka resursa i stručnosti, same organizirati i obavljati logističke procese.
Sve su to situacije u kojima se odabire eksternalizacija. Uvjeti za nju nebitni su sa stajališta veličine posla. Tom uslugom koriste se tvrtke za skladištenje jedne palete proizvoda i one koje dnevno manipuliraju tisućama kubičnih metara robe.
Donošenju odluke o ulasku u izdvajanje poslovanja kao poslovnoj strategiji treba prethoditi analiza stanja organizacije, a od koristi mogu biti i tuđa iskustva. Prije ‘outsorcinga’ potrebno je postaviti i određena pravila kojih bi se trebalo držati pri provedbi (koji se procesi mogu prepustiti ‘outsourcing’ organizaciji, postavljanje komunikacijskih kanala, uvećavanje vrijednosti, čuvanje znanja, evaluacija resursa i sposobnosti).
– Kod eksternalizacije skladišta treba biti svjestan toga da se tako ne prebacuju problemi, već dio procesa na dobavljača – napominje Antonio Zrilić, član Uprave za strategiju i razvoj tvrtke Logiko.
Ako skladišni procesi nisu interno jasno definirani, pojavit će se dodatni problemi kad se briga o skladištu prepušta nekomu drugom. Izdvajanje poslovanja donosi pozitivne rezultate ako je odluka donesena na temelju kvalitetne analize i realnog sagledavanja stanja prije same aktivnosti.
U tom slučaju moguće je očekivati prednosti poput smanjenja troškova za procese koji nisu glavni procesi u tvrtki, veću konkurentnost, prenošenje dijela rizika na druge, lakšu prilagodbu promjenama, unaprjeđenje poslovnih procesa i povećanje profita.
Iako te prednosti treba iskoristiti, eksternalizacija skladišta ima i mane poput upitne kvalitete vanjskog pružatelja usluga, gubitka uvida u poslovni proces, sigurnosti podataka izvan tvrtke te otpora unutar tvrtke koje treba ublažiti ili eliminirati.
Otvaranjem tržišta otvaraju se i nove mogućnosti, i za tvrtke koje trebaju uslugu skladištenja i za one koje tu uslugu mogu pružiti. Postojeći kapaciteti vjerojatno neće biti dostatni za zadovoljenje potreba skladištenja, a velike investicije još su na svojevrsnom čekanju ili jednostavno nisu dio strateškog razvoja kompanije. Tu dolaze do izražaja mogućnosti eksternalizacije, a tvrtke koje se bave pružanjem tih usluga svjesne su toga i ozbiljno se pripremaju.
– Ulaskom u EU očekujemo da će klijenti koji imaju vlastito skladište smanjivati zalihe, a ‘outsourcing’ će se riješiti ‘crossdockingom’ koji podrazumijeva distribucijsko-logističku aktivnost radi brzog pretovara i usmjeravanja isporuke robe – smatra Barbara Bujačić-Husinec, direktorica Gebrüder Weiss Hrvatske.
Trendovi na tržištu pokazuju sve veći interes za izdvajanje logističkih usluga zbog manjka kvalitetnih smještajnih kapaciteta. Istodobno, u nedostatku investicija u stambenom i poslovnom segmentu investitori sve više ulažu u logističke kapacitete. Ulazak Hrvatske u EU usmjerava znatan broj tvrtki koje su se do sada bavile otpremništvom i transportom u segment pružanja usluga skladištenja.
Uz to sve je više velikih igrača iz Europe i svijeta koji se zanimaju za dolazak u Hrvatsku. Sve to pokazuje da će na logističko tržištu sljedećih nekoliko godina biti vrlo zanimljivo. (Lider)
