Paštete danas ističu brojne benefite, od manje masnoće, prisustva određenih vitamina poput kalcija ili vitamina A, do posebne brige i pašteta za djecu
Od kada znam za sebe bila je dio naših prehrambenih života, pri ruci kod kuće da ju namažeš na kruh kada je glad prevelika, a dobra volja za spravljanjem nečega “konkretnog“ premala, uvijek prikladna za utažiti glad, dugi period dio naših školskih dana i velikih odmora, a na izletima i godišnjim odmorima kao da je poprimala neku drugu dimenziju i postajala još slađa.
Osobno, svako toliko bih se zabrinuto upitala što je zapravo dio nje, paštete, no već u sljedećem trenutku nastavljala bih ju slasno jesti. Cijela priča oko paštete postala je još dramatičnija kasnije, kada su se pojavili i razno-razni vicevi na temu kako je nastala, poput onoga da bi se meso koje je valjalo odstranilo, a ono što se nije moglo upotrijebiti bacalo, i onda se našla neka pametna glava i rekla: “ljudi, PA ŠTETA je to baciti”, i tako je kao nastala pašteta.
Po mišljenju nekih, ovo govori sve o namirnici o kakvoj se radi, no realnost je ipak malo drugačija.
Danas je meni i kao potrošaču, a posebno kao osobi profesionalno više uključenoj u područje FMCG-a, pa tako i kategorije pašteta, jasno da je pašteta ipak nešto drugo, da se proizvođači više nego ikada trude što i kako ponuditi potrošaču.
Paštete danas ističu brojne benefite, od manje masnoće, prisustva određenih vitamina poput kalcija ili vitamina A, do posebne brige u osmišljavanju pašteta za djecu.
Svakako valja spomenuti i praćenje trendova, gdje je jedan od aktualnih koji sve više dobiva na značaju svakako i certifikat halal kvalitete (Halal standard počiva na preventivnoj proaktivnoj metodi, kompatibilan je sa drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom – ISO, HACCP i drugi), ili lansiranje tzv. posnih pašteta.
TRENDY PAŠTETA
O praćenju trendova i inovacijama možemo pričati i kada je riječ o samom pakiranju. Trenutno je forma paštete limena konzerva iako postoje pokušaji da se ta forma mijenja.
Najprije se zamjećuje odmak od standardne limenke prema tvrdom aluminiju što je uveo PIK Vrbovec na nekima od svojih pašteta, a zatim još i dalje prema smjeru Rio Mare pakiranja u tubi, te sasvim drugačijih oblika poput onih Poli Pate-a koja se i svojom pozicijom u trgovinama pokušala odmaknuti od police prema hladnjaku kako bi možda i perceptivno utjecala na potrošača.
Valja naglasiti kako forma pašteta u inozemstvu sve više ide u smjeru delikatese, segmentu koji je kod nas tek slabije razvijen. Već se vidi i kod nekih brendova, poput Argete, određena “koketiranja“ s tim segmentom, poput pašteta od lososa te divljači.
Kvalitativni uvid u neka manje razvijena i socijalno osjetljivija tržišta, poput Kosova, uče nas kako je tamo primarno nahraniti velike obitelji iz dana u dan.
Cjenovno najpristupačniji način su velike količine kruha jer bitno je da se ne osjeća glad. Uloga paštete u cijeloj toj priči jest “ona relativno jeftina namirnica koja tom kruhu daje okus“.
Neki su proizvođači na tim saznanjima postavili temelje svojeg uspjeha, poput recimo Argete Droga Kolinske koja sve govori svojim sloganom: “Dobra strana kruha“.
KLASIKA NAJTRAŽENIJA
Analiziramo li tržište pašteta regionalno u zemljama bivše Jugoslavije, jasna je primarna podjela tržišta na tradicionalno prisutna dva “mesna“ brenda, Gavrilović i Carnex, zatim snažnu prisutnost Argete kada je riječ o segmentu bijelog mesa od peradi te podjednako ribljih pašteta koje tek uzimaju zamah.
Neoplanta u posljednje vrijeme želi nešto više napraviti re-brandingom u Patelinu, inovativnim pakiranjima te zanimljivim i na konzumiranje poticajnim oglasima, koristeći slikovnu komunikaciju čistog bijelog mesa koje se koristi kao glavni sastojak njihovih pašteta te daje garanciju potrošaču.
Inovativnost koju je pokazala Neoplanta u pakiranju, još nešto ranije pokušala je iskoristiti i Perutnina Ptuj, sa svojim Poli Paté, gdje je uspjeh željela temeljiti na legitimnosti koju ima iz područja proizvodnje i prerade peradi, inovativnim proizvodom, kao i pakiranjem te snažnom komunikacijom. Ipak, niti u Sloveniji niti u regiji ne može se (još) govoriti o značajnijem uspjehu.
Tržište pašteta u Hrvatskoj, s obzirom na razvijenost i trendove prisutne na drugim tržištima regije, još uvijek se može nazvati dosta tradicionalnim. Tržištem dominiraju klasične / svinjske paštete s Gavrilovićem na čelu kao tržišnim liderom. Premda pokušava uspjeti i s ponudom pašteta od peradi, srž njegova poslovanja i dalje su klasične paštete, poput čajne, po kojima je nadaleko poznat.
GLAVNI IGRAČI
Prema PGM podacima za 2010. Gavrilović je i dalje tržišni lider, dok Podravka, nekoć daleko snažnija, polagano gubi na račun dva brenda, Argete i Pikete PIK Vrbovca. Po snazi brenda, PIK Vrbovec dijeli drugu poziciju na tržištu pašteta s Argetom, osnažujući svoju poziciju u klasičnim i goveđima paštetama, nastavljajući tako dosljedno smjer razvoja svojega poslovanja i ostajući vjeran crvenom mesu na svim razinama proizvodnje.
Premda je Argeta Atlantic grupe od svojih davnih početaka bila usmjerena na bijelo meso peradi, tek u posljednjih dvadesetak godina vidljivo osnažuje svoju poziciju, čak najmanje na tržištu Hrvatske, a daleko više na ostalim tržištima regije, posebno BiH, Makedonije i Kosova, gdje je Argeta mnogo više od samog tržišnog lidera.
Primarno usmjerena na bijelo meso i benefite koje ono nudi (laganije, manje masnoće), svoj portfolio širi dalje i posebnim ponudama Argeta Halal, pašteta kreirana za arapsko tržište, ali i šire zahvaćajući dijelom i segmentu crvenog mesa, govedine i limitirane edicije paštete od divljači, ostajući tako svojom ponudom i dalje prilagođena prehrambenim usmjerenjima karakterističnim za istočnija tržišta, i dalje od regije koju čine zemlje proizašle iz bivše Jugoslavije.
Govoreći o paštetama od peradi na hrvatskom tržištu nikako ne smijemo zanemariti Podravku i Vindiju.
Izuzmemo li Argetu i daleko skuplji Rio Mare, koji već čini kategoriju za sebe, potkategorija ribljih pašteta tek je u povojima, a posebice imamo li u vidu bogatstvo koje Hrvatska ima u Jadranskom moru i nekako logično usmjerenje u taj segment pašteta.
Slovenski Delamaris, od ranije prisutan na tržištu sa svojom Turističnom paštetom, ponovno se lagano budi, dok Mirela Mirne Rovinj praktički ne prelazi dalje od 10% dobivenih na razini iskustva (prema podacima PGM za 2010., analizom piramide snage brenda).
Negdje na sredini te ljestvice top brandova prisutnih u kategoriji pašteta smjestila se i Eva (Podravka) sa svojim tuna namazom, koji vrlo logično proizlazi iz dugogodišnje srži Evina poslovanja – ribe u konzervi.
PROFIL POTROŠAČA
Prebacimo sada malo fokus sa same kategorije na potrošača. Možda je najzanimljivije analizirati tko čini većinu potrošača kategorije s obzirom na neke pokazatelje koji upućuju na recesijske utjecaje.
Prema provedenim istraživanjima među korisnicima pašteta trenutno (PGM podaci za 2010.) nalazimo nešto veći udio onih koji se osjećaju “pogođeni“ recesijom.
Govoreći o ukupnom opsegu FMCG potrošnje, provjerili smo je li tu došlo do kakvih promjena. Većina potrošača kategorije pašteta izjavljuje kako sada sigurno troše manje nego ranije. A kada ih se upita o njihovom financijskom statusu, većina opet izjavljuje kako je slabiji nego prije šest mjeseci.
Ono što možemo očekivati u kategoriji pašteta u budućnosti određena su zanimljiva dešavanja. Razloga i smjerova razvoja ima nekoliko.
Kriza, koju smo upravo spomenuli, s jedne strane jača relevantnost kategorije za nisko-cjenovne potrošače. U sredini ima puno igrača koji imaju legitimnost u nekim od bliskih kategorija ili čak već razrađene brendove, a sigurno će po tom pitanju biti još pokušaja da se nešto novo napravi.
Mogućnosti ima još puno i kod inovacija kada je riječ o pakiranjima proizvoda. Važno je napomenuti da dosadašnji pokušaji uglavnom nisu uspjeli.
Paštete, a u ovom kontekstu je možda bolje reći Pate-i, imaju još puno mogućnosti širenja izvan mainstream segmenta, što će najvjerojatnije obradovati one nešto dubljega džepa.
MIRNA HORVAT