Dionicama tvrtke trguje se na Zagrebačkoj burzi još od 2001. godine u kotaciji Redovito tržište. S obzirom na to da je slobodno za trgovanje samo 1,25% dionica, ne čudi da je riječ o vrlo nelikvidnoj dionici kojoj je zadnja tržišna cijena postignuta još 23. prosinca 2021., a to je 8,70 eura.

Jedan od ponosa gospodarstva na zadarskom području svakako je Maraska d.d. Čuveni liker od višnje maraske, koja dobro uspijeva uz hrvatsku obalu Jadrana, tada pod imenom rosolj, još su u XVI. stoljeću prvi pripravili i zapisali recepturu ljekarnici u zadarskome dominikanskom samostanu. Početkom XVIII. stoljeća organizirana je proizvodnja danas poznatih maraskina na tom području u nekoliko destilerija (Mola, Rota), a istaknula se ona Giuseppea (Josip) Carcenige (Calgeniga) koji je postupak usavršio i 1730. osnovao prvu tvornicu maraskina. Godine 1768. preuzeo ju je talijanski trgovac Francesco Drioli i preimenovao je u Tvornicu maraskina Francesco Drioli. Nakon Driolijeve smrti tvornicu je 1808. preuzeo njegov nećak Giuseppe Salghetti, uz obvezu da nastavi s radom pod dotadašnjim imenom.

Tvornicu je 26. rujna 1887. posjetio britanski princ od Walesa (poslije kralj George V.) i tom prigodom naručio veliku količinu maraskina koji je nazvao “kraljem svih likera”. Prisutnost Driolijeva maraskina na engleskom dvoru pridonijela je njegovoj popularnosti u Engleskoj, a tvornica je na prestižnim lokacijama u Londonu imala posebne opskrbne centre. Velika pošiljka maraskina pronađena je i u zalihama potonuloga luksuznog putničkog broda Titanica (1912.).
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Industrijska je proizvodnja likera nakon 2. svjetskog rata ponovno pokrenuta konsolidacijom triju najpoznatijih zadarskih tvornica likera (Tvornica maraskina Francesco Drioli, Romano Vlahov i Excelsior Girolamo Luxardo) te je potkraj 1946. osnovano poduzeće Maraska, tvornica likera, čokolade i bombona. Poduzeće je potkraj 1948. preimenovano u Destilerija i tvornica likera Maraskino (skraćeni naziv Maraskino – Zadar), a 1949. u Destilerija i tvornica likera Maraska.

Kemijska inženjerka Nevenka Benini, zaposlenica poduzeća, osmislila je nov način proizvodnje prirodnoga sirupa, prvoga na prostoru tadašnje Jugoslavije, prvo iz koncentrata naranči koje su se uvozile iz Izraela, a potom i iz višnje maraske koja se uzgajala u Ravnim kotarima (danas sirup Amarena). Poduzeće je likere i sirupe izvozilo diljem Europe i u Ameriku. Poduzeće je 1970-ih prerađivalo 5.000 t višnje maraske na godinu, a tijekom 1980-ih zapošljavalo je više od 500 radnika.

Početkom 1990-ih poduzeće je pretvoreno u dioničko društvo, a promijenilo je i nekoliko vlasnika. Godine 2006. izgrađen je suvremeni proizvodni pogon koji je omogućio visokokvalitetnu proizvodnju. Putem šest prodajnih i distribucijskih centara (Zadar, Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Dubrovnik) svoje proizvode prodaje na domaćem i inozemnom tržištu (BiH, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Austrija, Belgija, Danska, Nizozemska, Njemačka, Slovačka, Španjolska, Švicarska, SAD, Kanada, Čile, Argentina, Japan i Australija). Proizvodni se asortiman danas sastoji od: alkoholnih (tradicionalni hrvatski i premium likeri i rakije, domaća žestoka pića, voćni likeri, votka, džin, rum i koktel kolekcija) i bezalkoholnih pića (voćni sirupi, sokovi, nektari i mirna pića u tetrapak ambalaži, osvježavajuća negazirana bezalkoholna pića, Amarena, Joy i HoReCa sokovi i nektari u staklenoj ambalaži), te slastica (džemovi i Maraschino koktel višnje). (Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija).

U srpnju 2022. gotovo 99% dionica tvrtke preuzela je Stanić Beverages, tvrtka u vlasništvu Stanić Grupe. Tom transakcijom Stanić Beverages je kupio 45,3% dionica od Koestlina i 52,9% dionica koje je imala Saponia, članice Mepas Grupe. Riječ je o jednom od najvećih hrvatskih proizvođača bezalkoholnih pića te vlasniku dviju tvornica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa zajedničkim kapacitetom od 150 milijuna litara.
POSLOVANJE U 2022. I 2023.
U 2022. ukupni godišnji prihod tvrtke iznosio je 17,8 milijuna eura, što je za 3,06 milijuna eura više u odnosu na godinu ranije kada su ukupni godišnji prihodi iznosili 14,75 milijuna eura. Neto rezultat poslovanja u 2022. iznosio je 33 tisuće eura, a ostvarena neto marža iznosila je 0,19%. Broj zaposlenika povećan je na 146.
Uprava tvrtke je krajem travnja 2024. izvijestila javnost putem Zagrebačke burze kako “ulaže maksimalne napore u cilju poštivanja zakonskih rokova za objavu revidiranih financijskih izvještaja za 2023. godinu, međutim zbog organizacija redovnih aktivnosti i provođenja zakonske revizije objava podataka je otežana te nije izgledno da će zakonski rok objave financijskih izvještaja do 30. 4. 2024. biti ispunjen. Društvo očekuje da će u slučaju nemogućnosti izvršenja objave revidiranih financijskih izvještaja za 2023. godinu do propisanog roka, objaviti navedene revidirane financijske izvještaje najkasnije do 30. 6. 2024. godine”.
Poduzeće je 1970-ih prerađivalo 5.000 t višnje maraske na godinu, a tijekom 1980-ih zapošljavalo je više od 500 radnika
Na temelju dosad objavljenih podataka, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine Maraska d.d. ostvarila je poslovne prihode u iznosu od 18.201.834 eura i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine su gotovo na istoj razini (u 2022. je ostvareno 17.685.508 eura). Prihodi od prodaje proizvoda i usluga ostvareni su u visini 13.857.775 eura, dok su za isto razdoblje prethodne godine iznosili 13.551.084 eura. Ostvareni prihodi od prodaje na inozemnim tržištima u visini 4.072.932 eura u razdoblju 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. i nešto su viši od istog razdoblja prethodne godine (3.849.179 eura).

U istom razdoblju tvrtka je imala poslovne rashode u iznosu od 17.866.604 eura, dok su u istom razdoblju prethodne godine iznosili 17.466.680 eura. U 2023. godini ostvaren je gubitak od 3.319 eura, a u prethodnoj godini za isto razdoblje iskazana je dobit u iznosu 76.509 eura.

Dionicama tvrtke trguje se na Zagrebačkoj burzi još od 2001. godine u kotaciji Redovito tržište. S obzirom na to da je slobodno za trgovanje samo 1,25% dionica, ne čudi da je riječ o vrlo nelikvidnoj dionici kojoj je zadnja tržišna cijena postignuta još 23. prosinca 2021., a to je 8,70 eura. Uvrštena količina dionica je 1.427.405. Tvrtka ne isplaćuje dividendu.


























