Nekontrolirani potrošački nagoni, emocionalna privrženost stvarima, strah od bacanja starih stvari te potreba za čuvanjem materijalnog samo zbog starih uspomena samo su neke komponente teme ovog osvrta. Ponekad se treba “riješiti” starih stvari da bi naš stan “prodisao”, čime onda vrlo često “prodiše” i naš um.

Gotovo pa i nema pojedinca koji barem jednom nije ostavio hrpu neopranog posuđa u sudoperu ili kojem ladice s odjećom barem jednom nisu bile neorganizirane. Nekima od nas se takvo nešto češće događa (priznajem, i meni osobno). A dolaskom toplijih dana u fokus nam lagano dolazi i pojam koji ima puno veće psihološko značenje nego što mislimo – proljetno čišćenje.

Živimo u materijalističkom svijetu te se često vodimo mišlju da trebamo imati što više stvari kako bismo bili sretniji. To je pogrešno iz dva razloga. Prvi je da nam materijalne stvari pružaju (životnu) sreću samo do određene razine, nakon čega prestaju imati značajan utjecaj. Drugi je da više stvari objektivno vodi do više nereda, jer postaje sve teže “upravljati” tim stvarima i kvalitetno ih organizirati.

Nekontrolirani potrošački nagoni, emocionalna privrženost stvarima, strah od bacanja starih stvari te potreba za čuvanjem materijalnog samo zbog starih uspomena samo su neke komponente teme ovog našeg osvrta. “Bacanje” starih stvari može biti bolno jer nas de facto tjera da zaboravimo na prošlost (koja je dio nas). Međutim, to je ponekad najbolja stvar koju možemo napraviti. Ponekad se treba “riješiti” starih stvari da bi naš stan “prodisao”, čime onda vrlo često “prodiše” i naš um.

ŠTO JE NERED?
Nered nisu samo nagomilane i neorganizirane fizičke stvari. Ustvari, u praksi jesu. Međutim, neredom često možemo smatrati i onaj “mentalni i emocionalni” nered koji ostaje “začepljen” u nama, stvarajući nam stres i napetost, a koji nastaje upravo zbog tih nagomilanih i neorganiziranih stvari.

Nered nas može sprječavati u tome da neometano obavljamo svoje privatne i poslovne obveze te da općenito uvedemo nekog reda u naš život. Kada potratimo barem i malo svog dragocjenog vremena tražeći gdje smo ostavili ključeve od stana ili onu bijelu košulju koju smo kupili prošlog mjeseca, a super ide uz sako koji smo planirali obući danas – život nam postaje bespotrebno stresan i “nabijen” negativom. Teži i ozbiljniji oblici skupljanja stvari nazivaju se hoardingom. Hoarderi su ljudi koji u svojim stanovima, uredima, vikendicama i ostavama čuvaju bilo koju vrstu stvari koje posjeduju do razine na kojoj to čuvanje postaje razarajuće za njihove živote i odnose s njihovim ukućanima.

Neredom možemo smatrati bilo koju stvar koja:

  • Nema više svoje mjesto,
  • Prestala je služiti svojoj svrsi,
  • Pokvarena je,
  • Neuredna je,
  • Neorganizirana je ili na neki način kaotična,
  • Stagnira u bilo kojem obliku,
  • Stvara nam problem za baviti se njome.

ŠTO KAŽE ZNANOST?
Neka od najpoznatijih psihologijskih istraživanja dokazala su usku povezanost između nereda, stresa i anksioznosti:

  • Istraživači kompanije Clorox ispitali su uzorak od 2.000 ljudi i otkrili da svaki sat tjedno koji uložimo u čišćenje našeg stana povećava razinu naše sreće za 53%.
  • Na Sveučilištu u Indiani u SAD-u dokazano je da ljudi s čišćim stanovima generalno žive sretnije živote od onih s manje čistim stanovima.
  • Sama fizička aktivnost povezana uz čišćenje može smanjiti našu razinu stresa, anksioznosti i depresivnosti.
  • Studija o kortizolu (hormonu stresa) na Sveučilištu u Kaliforniji otkrila je da je taj hormon mnogostruko više prisutan kod pojedinaca koji su svoj stambeni prostor opisali kao “neuredan”.
  • Istraživanje provedeno na Institutu za neuroznanost na Princetonu dokazalo je da neuredni prostori ljude koje borave u njima čine više rasijanima, manje produktivnima i podložnijima stresu.

Ali to nije sve! Neuredni stanovi mogu voditi i do “neurednih” socijalnih odnosa. Naime, tolerancija na nered često varira od jednog člana kućanstva do drugog – hrpa neispeglane odjeće sina može činiti posve indiferentnim, dok njegovu majku može voditi do ludila. Stvar se dodatno komplicira kada se u istom kućanstvu nađe onaj koji ima potrebu redovito se “rješavati” stvari i onaj koji ih marljivo skuplja poput hrčka. Sve navedeno često rezultira prepirkama, konfliktima i bespotrebnim stresom.

PAR SAVJETA ZA PROLJETNO ČIŠĆENJE
“Pročešljajte” svaku sobu u svom stanu i bacite svaki komad starog papira, kozmetike, hrane čiji je rok trajanja istekao ili gadget koji je pokvaren.

  • Razmislite o tome da prodate ili donirate odjeću koja vam više ne pristaje, obuću koju više ne nosite, i komade namještaja koji vam zauzimaju previše prostora. Neko pravilo kojim se možete voditi jest da se “riješite” svega onoga što niste koristili više od godinu dana.
  • Napravite sezonsku podjelu svoje garderobe – to će vam uvelike olakšati odabir komada odjeće za pojedini dan, dok one komade koje nećete koristiti tijekom sezone stavite, primjerice, u kutije ispod kreveta, poviše ormara ili u ostavu.
  • Pogledajte imate li duplikate ili više komada istih stvari (npr. istog posuđa koje ne koristite) te razmotrite ideju da ih se riješite.
  • Svaki dan počistite – barem malo! Izdvojite pet do maksimalno 10 minuta na dan, kako biste s vremenom stekli snažniju i dugotrajniju naviku čišćenja i pospremanja.