Uz mjesečni pad od 0,6%, indeks potrošačkih cijena za prosinac na godišnjoj razini niži je za 0,7%. Kao i prethodnih mjeseci, prigušena inflacija posljedica je zamjeno nižih cijena energije i skromnijeg rasta cijena usluga uslijed bitno smanjene potražnje. S druge strane, kao i u prethodnom dijelu godine, podrška rastu cijena prije svega dolazi od cijena hrane, koje u ukupnoj košarici potrošačkih dobara sudjeluju s gotovo 24%. One su uz mjesečni pad od 0,7% na godišnjoj razini više za 1,8%%, objavili su analitičari Raiffeisen banke.

S objavom podataka za prosinac zaokružena je statistika potrošačkih cijena za 2020. u kojoj je došlo do usporavanja godišnjeg rasta potrošačkih cijena, s 0,8% u 2019. na 0,1% u 2020. Poticaj za takva kretanja došao je i sa strane ponude i sa strane potražnje, a kao posljedica pandemije COVID-19 započete u ožujku 2020.

Naime, smanjenje cijena energije tijekom 2020. (po prosječnoj stopi -5,3%), poglavito naftnih derivata (gotovo 30%), jasno je tijekom prošle godine zrcalio snažan pad cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržištima. Posljedično smanjeni su inflatorni pritisci na onim dobrima i uslugama u čijoj se proizvodnji oni upotrebljavaju.

S druge strane pandemija, ograničenja putovanja i epidemiološke mjere smanjili su potražnju za uslugama i ublažili rast cijena usluga. Uz navedeno porast neizvjesnosti odgodio je potrošnju trajnih (luksuznih) dobara utječući tako na promjene u potrošnji i navikama potrošača s povećanom potražnjom za proizvodima potrošačke košarice koji predstavljaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba (hrane). Cijene hrana, koja čini gotovo četvrtinu indeksa košarice potrošačkih dobara, je tijekom 2020. godine porasla gotovo 2%. Rast cijena prehrane bio je prisutan tijekom prve polovice godine zbog učinka baznog razdoblja, gomilanja zalihe i prekida u lancima opskrbe nakon čega se situacija normalizirala, a rat cijena hrane usporio.

“S oporavkom gospodarstva 2021. očekujemo povratak umjerenog rasta cijena. Energija bi trebala biti pod utjecajem polaganog rasta cijena sirove nafte, dok bi povratak putovanja trebao potaknuti rast cijena usluga povezanih s turizmom. S druge strane, rast cijene hrane će usporiti, dijelom pod utjecajem globalnog okruženja i normalizacija lanca opskrbe. Dakle, prosječna stopa inflacije zadržat će se tako ispod 1%. Temeljna inflacija, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda, energije ni administrativne cijene, unatoč blagom ubrzanju trebala bi si se i dalje kretati oko 1% odnosno oko svog dugoročnog prosjeka. Umjereni rast inflacije tako će i dalje podržavati sadašnji akomodabilni smjer monetarne politike, pri čemu je za razliku od mnogih europskih država glavno sidro monetarne politike stabilnost tečaja. S obzirom na strateški cilj prihvaćanja eura u najbržem mogućem roku, a i povijesno gledano, stabilnost tečaja ostat će neupitan fokus središnje banke”, smatraju analitičari Raiffeisen banke.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!