Ulaskom u EU, hrvatskoj se mliječnoj industriji otvaraju vrata novih tržišta, ali je za uspješan nastup potrebna intenzivna edukacija i mnogo ulaganja. Također, praksa uspješnih mljekarskih zemalja u EU je pokazala kako je za visoku konkurentnost nužno udruživanje i konsolidacija proizvođača, kaže Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk
Trenutno naše članstvo broji više od 30 mljekara u Hrvatskoj i to kroz Udrugu hrvatske male mljekare te Meggle Hrvatska i Dukat, koji zajedno drže više od 60% udjela u otkupu sirovog mlijeka u Hrvatskoj, ističe Maras.
Kada je osnovana Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk te koji su osnovni ciljevi djelovanja?
CroMilk je osnovan početkom 2013. godine, a udruga je s radom započela u travnju, kada je postala i službenom članicom Europskog udruženja mliječne industrije (EDA).
Naš rad usmjeren je na osmišljavanje i implementaciju projekata u svrhu podizanja konkurentnosti domaćeg mliječnog sektora te općenito na podizanju svjesnosti o važnosti uravnotežene prehrane u odraslih, ali i djece.
Naime, Vrlo je zabrinjavajući podatak kako je Hrvatska među top zemljama u pretilosti, posebno djece, i to će biti jedan od zadataka CroMilka: pomoći u podizanju svjesnosti o važnosti poštivanja nutricionističke piramide. Mlijeko i mliječni proizvodi tu imaju značajnu ulogu.
Također, snažno ćemo se usmjeriti i na kontinuiranu edukaciju proizvođača kako bismo i njima pomogli da podignu svoju konkurentnost.
Tko su sve članice Udruge i očekujete li pridruženje novih članova u nadolazećem periodu?
Trenutno naše članstvo broji više od 30 mljekara u Hrvatskoj i to kroz Udrugu hrvatske male mljekare te Meggle Hrvatska i Dukat, koji zajedno drže više od 60% udjela u otkupu sirovog mlijeka u Hrvatskoj.
Razgovaramo i s ostalim otkupljivačima i prerađivačima mlijeka i očekujem kako će nam se i ostali pridružiti vrlo brzo. Želimo okupiti mliječnu industriju na jednom mjestu, jer svi imamo isti, zajednički interes, a to je opstanak domaće proizvodnje. Svatko tko to želi i razumije, bit će član CroMilka.
Kako vidite poziciju domaćeg mliječnog sektora sada kada je Hrvatska članica Europske unije? Što su benefiti koje ovaj sektor može iskoristiti, a što su potencijalne opasnosti?
Domaće tvrtke, prerađivači i otkupljivači mlijeka u Hrvatskoj su ulazak u Europsku uniju, i moguće prijetnje koje on donosi, prepoznale na vrijeme te su bile u stalnoj komunikaciji s Europskim udruženjem mliječne industrije.
Praksa u zemljama EU je pokazala kako je vrlo važno imati u zemlji udrugu koja će predstavljati i zastupati interese isključivo mliječne industrije i biti usmjerena na rad na projektima.
U tom kontekstu ćemo svakako pokušati umanjiti potencijalne negativne okolnosti koje proizlaze iz ulaska naše zemlje u EU i naglašavati te raditi na onima koje donose vrijednost.
Pristupanje EU će kratkoročno imati negativne efekte. Trenutno se izvoz kreće iz Hrvatske prema zemljama CEFTA-e i veliki je izazov okrenuti taj smjer od istoka prema zapadu.
Naime, ulaskom u EU, Hrvatska je izašla iz CEFTA-e, što podrazumijeva carinska opterećenja izvoznih operacija iz Hrvatske prema zemljama članicama tog sporazuma, koje su ujedno i najveća izvozna tržišta. S druge strane, ojačat će europska konkurencija na hrvatskom tržištu – ukidanje carinskih zaštita uvjetovat će bolju poziciju europskih proizvoda i brandova.
Iako hrvatsko pristupanje EU nosi određene rizike, dugoročna perspektiva i mogućnosti su pozitivne. Već sada se radi na unapređenju poslovanja te oni koji se bave proizvodnjom mlijeka imaju bolje rezultate u vidu kvalitete i količina isporučenog mlijeka.
U Hrvatskoj je, naime, više od 95 posto otkupljenog mlijeka prve klase. Mliječna će se industrija otvoriti prema novim tržištima, što može dovesti i do izvoza sirovine, ali i krajnjih proizvoda.
Povlačenje veće količine namjenskih sredstava iz fondova Europske unije prilika je koju domaći poljoprivredni i prehrambeni sektor nikako ne smiju propustiti.
Na koji način toj konsolidaciji sektora može pridonijeti Udruga CroMilk?
Za početak, vrijeme je da se dionici domaćeg mljekarskog sektora usmjere na zaštitu domaćih interesa na ogromnom EU tržištu. Danas si više ne možemo u našim hrvatskim okvirima dopustiti interne prepirke, jer se ulaskom u EU susrećemo s izuzetno organiziranom konkurencijom protiv koje je borba na tržištu teška.
Domaći mljekarski sektor, a tu mislim i na proizvođače i na industriju, moraju raditi zajedno na podizanju kvalitete i konkurentnosti domaćeg proizvoda i biti spremni na svakodnevnu, pozitivnu suradnju.
Osmišljavat ćemo projekte kojima možemo stočarima izravno dovesti novac iz EU fondova kroz razne projekte i pomoći im u cijelom tom procesu. Njihovo osnaživanje ujedno znači i rast proizvodnje mlijeka, a samim time i otkupa u Hrvatskoj.
Može li hrvatsko mlijeko biti konkurentno na europskom tržištu? Koje mjere je potrebno poduzeti kako bi se unaprijedila konkurentnost sektora?
Govorimo li o mlijeku kao sirovini, odnosno o svježem, sirovom mlijeku, ono je danas relativno nekonkurentno jer ga nema dovoljno niti za hrvatske potrebe, a proizvodnja pada. Kvaliteta mlijeka je vrlo visoka, no pitanje je u kojem će se smjeru kretati cijene mlijeka. To će pokazati tržište.
Govorimo li o krajnjem proizvodu, mlijeku i mliječnim proizvodima, oni su već danas prisutni na policama u zemljama Europske unije, a da bi dostigle pravu prepoznatljivost i povjerenje kod EU kupaca, proći će još neko vrijeme i mnogo ulaganja.
Konkurentnost se prije svega postiže unapređivanjem poslovanja i edukacijom. CroMilk će se jednim dijelom svog rada usmjeriti na edukaciju farmera, proizvođača i to je ispravan put ka podizanju konkurentnosti.
Također, praksa uspješnih mljekarskih zemalja u EU je pokazala kako je za visoku konkurentnost nužno udruživanje i konsolidacija proizvođača, a nadam se kako su toga svjesni i hrvatski proizvođači.
CroMilk je članica Europskog udruženja mliječne industrije. Možete li nam nešto reći o značaju tog članstva te o situaciji mliječne industrije u EU?
Kako EDA intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata EU tijela, svi članovi ovog udruženja imaju priliku prije donošenja određenih odluka ili zakona dati svoje mišljenje i sudjelovati u raspravama.
To je izuzetno važno jer se veliki broj odluka i zakona, posebno u sektoru poljoprivrede, implementiraju svojim prihvaćanjem i na hrvatsku poljoprivredu. Velika je stvar da ovim putem možemo sudjelovati u takvim procesima, zajedno s institucijama Republike Hrvatske i izravno utjecati na njihove odluke koje će imati učinka i na našu svakodnevicu.
Mliječna industrija je u EU jedna od najvažnijih grana gospodarstva. U Njemačkoj je, primjerice, mliječni sektor snažan generator stvaranja radnih mjesta te se u njemu generira oko 10 posto svih radnih mjesta u industriji hrane i pića.
Pad proizvodnje mlijeka koji je prisutan u Hrvatskoj, na žalost, javlja se i u ostatku Europe, no lokalnim projektima i edukacijama na razini zemalja članica proizvođači dobivaju kvalitetno znanje, a krajnji korisnici – potrošači, svjesnost o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani, ali i domaćeg proizvoda. Upravo je to jedna od ključnih uloga CroMilka u Hrvatskoj.
Možemo li s uvođenjem europskih standarda očekivati i viši stupanj sigurnosti hrane mliječnog podrijetla kako bi se prevenirale afere poput krize s aflatoksinom koja je potresla mliječni sektor iz temelja?
Sigurnost hrane mliječnog podrijetla u našoj je zemlji na visokoj razini. Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima, kao i Referentni laboratorij za mlijeko i mliječne proizvode pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu, rade svoj posao odlično i Hrvatska je danas među zemljama s najvišim standardima kontrole kvalitete mlijeka.
Kriza s aflatoksinom obilježila je prvi kvartal ove godine i negativno se odrazila na cjelokupni mljekarski sektor. Posljedice trpi cijela mljekarska industrija, zapravo cijeli lanac, od proizvođača do same trgovine. Svi su zabilježili pad prodaje i negativne rezultate za prvi kvartal. No to je zaista izuzetak i incident koji je bio uvjetovan i vremenskim prilikama i teško je bilo na njega utjecati.
Uostalom, veliki broj europskih zemalja je prošlo sličnu situaciju i još uvijek se s njom bori. Ono što je važno jest da se odreagiralo odmah te da je sama industrija poduzela korake u zaštiti potrošača.
Mljekare su u Hrvatskoj, iako to nije zakonski propisano, odmah uvele vlastitu kontrolu na aflatoksin i druge rezidue redovnom dinamikom te se ništa više ne prepušta slučaju.