Jedan od najjačih aduta vladajućih u uvjeravanju pučanstva da nam ide bolje je uzlet izvoza.
Premda službeni podaci potvrđuju da je robni izvoz raste dvoznamenkastim stopama, kritičari Vladine ekonomske politike osporavaju i ovo dostignuće, upozoravajući da je veliki dio statističkog rasta izvoza ustvari preprodaja robe uvezene iz drugih zemalja.
Na statističku anomaliju u praćenju izvoza upozorila je u emisiji Nedjeljom u 2 i HDZ-ova zastupnica u Europarlamentu Ivana Maletić. Kao glavni argument u osporavanju statističkih podataka o izvozu navela je nesrazmjer između rasta industrijske proizvodnje i rasta izvoza.
“U 2015. prema kalendarski prilagođenim i desezoniranim podacima, industrijska proizvodnja je u minusu, točnije, u prvom kvartalu je pala 0,3 posto, a u drugom 0,7 posto, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku izvoz bilježi blagi rast, u prvom kvartalu 0,3 posto, a u drugom kvartalu 2,4 posto, pri čemu ti podaci nisu desezonirani”, pojasnila je Maletić. S druge strane, podaci govore da je izvoz u prvih šest mjeseci porastao 12,2 posto.
Nelogičnost izvozne statistike ilustrirala je i podatkom da je izvoz farmaceutskih proizvoda u drugom kvartalu porastao 28 posto, a proizvodnja farmaceutskih proizvoda istovremeno je pala 0,2 posto.
Prema Maletić, te diskrepancije mogu se objasniti jedino uključivanjem u izvoz i robe koja se ne proizvodi u Hrvatskoj.
Da nešto ne štima u praćenju izvoza smatra i Marina Tkalec, istraživačica s Ekonomskog instituta. Ona ističe da je izvoz počeo naglo rasti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, što se podudara i s promjenom metodologije njegova praćenja. Naime, ranije se na carini evidentirala svaka stavka prilikom kretanja robe, a od sredine 2013. prešlo se na anketno evidentiranje robne razmjene.
Iako nema pouzdanih istraživanja o strukturi izvoza, i Tkalec smatra da se dio pojačanog izvoza odnosi na robu u tranzitu odnosno proizvode koje Hrvatska uvozi iz trećih zemalja, a zatim plasira na tržište Europske unije.
Tako je Hrvatska, primjerice, postala izvoznik banana, automobila, riže i niza drugih roba koje se zasigurno ne proizvodi unutar naše zemlje.
Zato analitičari Ekonomskog instituta s oprezom pristupaju službenim podacima o izvozu, smatrajući da su indikatori o industrijskoj proizvodnji i tržištu rada relevantniji za ocjenu gospodarskih trendova. (tportal.hr)
