Iako je slabo poznata u našim krajevima, RFID tehnologija se odavno koristi te, općenito gledano, nije neka novina. No, stručnjaci naglašavaju kako je, unatoč slaboj trenutnoj primjeni, ovo i tehnologija budućnosti. Budući da se kod nas jako malo koristi, ponekad se čini da nas je vrijeme pregazilo i radi toga je nužno okrenuti se RFID-u, smatraju iz tvrtke Selmet d.o.o. koja se bavi identifikacijskim tehnologijama i komunikacijom.
U našoj regiji, osim iznimaka Italije i Austrije, RFID tehnologija se gotovo i ne razmatra ozbiljno.
Premalo se zna o mogućnostima koje ona pruža, a oni koji je djelomično poznaju imaju kriva očekivanja i pretpostavke. Iz tog razloga, 6. i 7. svibnja 2014. godine u zagrebačkom hotelu Westin održat će se RFID konferencija “Povratak u Budućnost!”.
Na dvodnevnoj konferenciji prezentirat će se RFID tehnologija, dosezi u svijetu i kod nas, a eminentni stručnjaci i vodeće tvrtke iz ovog područja pokazat će razna rješenja, prednosti i načine integracije.
Svi polaznici konferencije, bez obzira iz koje djelatnosti dolaze, dobit će informacije o tome kako koristiti RFID tehnologiju, kako unaprijediti svoje poslovanje i napraviti dodatne uštede. Ovo je prilika za konzultacije sa stručnjacima koji mogu pokazati veliki broj rješenja i podijeliti svoje iskustvo te pokazati kako primijeniti RFID u svakodnevnom poslovanju.
Naime, tehnološki napredak je svakako jedan od najboljih primjera brzih i neprestanih promjena današnjeg društva. Ono što je jučer bilo zadnje čudo tehnologije danas je već stara vijest, a na njeno mjesto je došlo nešto drugačije i naprednije.
Prednosti moderne tehnologije se najviše i osjete upravo u svakodnevnom poslovanju. Danas se proizvodnja određenih predmeta mjeri u minutama, dok se ne tako davno sve moralo odrađivati ručno. Prema ekonomskim stručnjacima, povećanje konkurentnosti i produktivnosti, racionalizacija poslovanja, smanjenje troškova te pregled nad poslovanjem u stvarnom vremenu su sada globalna potreba.
U tvrtki Selmet vjeruju kako se sve te potrebe mogu zadovoljiti uvođenjem novih tehnologija i primjenom provjerenih praktičnih iskustava. Jedna od njih je i spomenuta radio frekvencijska identifikacija (RFID) koja je dio grupe automatic identification and data capturing (AIDC) tehnologije.
Najjednostavniji način za objasniti ovu tehnologiju je krenuti od osnova, odnosno barkoda s kojim smo danas svi upoznati. Barkod tehnologija je donijela brojne promjene u poslovanju prije 20-ak godina, od smanjenja gužvi na blagajnama do bržeg i jednostavnijeg rada u dućanima.
No, ova tehnologija je s vremenom počela pokazivati mane i svakodnevno poslovanje tvrtki pokazuje kako je zastarjela. Upravo je ograničenje primjene crtičnog koda nametnulo nove zahtjeve i izazove na koje RFID tehnologija daje odgovor, navode iz Selmeta.
Dok je ranije bilo dovoljno skenirati proizvod i vidjeti njegovu cijenu, danas je važno znati i brojne druge podatke poput veličine, težine, boje, serijskog broja, datuma proizvodnje, lota i sličnih informacija koje pomažu, ne samo na blagajnama već i u skladištima, ali i brojnim drugim sektorima trgovine.
Sve te podatke nije moguće prikazati samo putem crtičnog koda. Ovi nedostaci su se pokušali nadomjestiti primjenom 2D koda, koji u sebi može sadržavati veći broj podataka.
No i ovo rješenje ima niz mana, podatak koji je jednom upisan u 2D kod više nije moguće izmijeniti, da bi se dobile informacije o proizvodu potrebno ga je skenirati, što automatski podrazumijeva i nekog od zaposlenika koji svaki proizvod ponaosob skenira, predmet treba biti na definiranoj udaljenosti vidnog polja da bi se mogao uopće očitati i slično.
Radi svega ovoga iz Selmeta navode kako je 2D barkod samo prijelazno rješenje dok se ne uvede beskontaktno prepoznavanje podataka, RFID, koji nudi više. To je tehnologija koja omogućava prepoznavanje predmeta beskontaktno, radio valovima, koristeći svoju memoriju za mogućnost promjene podataka, bez potrebe za ljudskom intervencijom u identifikaciji.
Dakle, skener se može nalaziti primjerice na ulaznim vratima skladišta kroz koja se iznose proizvodi. Svi proizvodi koji se iznose iz skladišta imaju u sebi ugrađene elemente s kojih skener samostalno očitava podatke i zna točno što je i koliko čega je izneseno ili uneseno, što znači da se i u svakom trenutku zna stanje zaliha i slični podaci.
Do eksplozije primjene RFID-ja došlo je nakon što su ga veliki trgovački lanci u SAD i u Europi počeli prvo testirati, a nakon toga potpuno usvajati u svojim poslovnim procesima. Paralelno s time započela je primjena i u drugim sektorima: Ministarstvu obrane, avioindustriji, autoindustriji, usvojile su ga i tvrtke poput DHL-a, Pošte, Farmacije… Inače, samo u ovoj godini britanska tvrtka M&S će potrošiti 400 milijuna tagova za označavanje artikala u svojim dućanima.
Ipak, dolaskom recesije došlo je i do stagnacije u primjeni ove tehnologije, no to vrijeme je kvalitetno iskorišteno kako bi se usavršile i dodatne komponente, čitači, tagovi i poboljšale performanse ove tehnologije.
Uz to, prošireno je i polje istraživanja kojim se htjelo doznati kakve koristi donosi primjena RFID-ja. Time se saznalo kako RFID u trgovini i opskrbnim lancima donosi nove vrijednosti i olakšava poslovanje. Više nema brige oko porijekla i sljedivosti robe, točnih količina, zaliha ili isteka roka te kvarljivosti. Svaki podatak je dostupan u realnom vremenu, što donosi potpuno drugačiju kvalitetu u poslovanju.
U početku je bilo puno nerazumijevanja prema ovoj tehnologiji i izgovora za odgodu njene primjene, a poseban problem koji se isticao bila je cijena. U međuvremenu je došlo do masovnosti u proizvodnji tagova što je dodatno pridonijelo padu cijena.
Ipak, u RFID projektima cijena taga ne igra značajnu ulogu, već korisnici rade standardnu grešku kod primjena novih tehnologija – uvijek gledaju na to kao na trošak, a ne kao na investiranje u nove vrijednosti, ne provode cost benefit analizu i neophodan izračun povrata na investiciju.
