Interes za organsku proizvodnju u Srbiji iz godine u godinu je sve veće, a stručnjaci smatraju da ova grana ima itekako dobru perspektivu jer su potrebe za izvozom tolike da kad bi cijelu Srbiju “pokrili” organskom hranom, vjerojatno bi sve izvezli.
U Europu se iz Srbije najviše izvozi voće, svježe jabuke, smrznute maline i kupine, a tražene su i soja, žitarice, povrće te ljekovito bilje. U Udruženju Serbia Organica kažu da je zainteresiranost za ovu proizvodnju posljednjih godina mnogo veća, što potvrđuje i podatak da su u protekloj godini površine povećane za više nego duplo. Također je i više onih koji se upuštaju u ovaj vid poljoprivrede.
Generalni sekretar Udruženja Ivana Simić rekla je Tanjugu da prema posljednjim podacima, prošle godine u Srbiji je bilo ukupno 2.000 poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom.
Ona kaže da se nada da je budućnost ove grane poljoprivrede u Srbiji perspektivna uzevši u obzir izvozne potencijale, ali i rast potražnje na domaćem tržištu.
Savjetnik predsjednika PKS Veljko Jovanović kaže da je zainteresiranost za ovu proizvodnju primjetno veća svake godine. Tome u prilog ide i činjenica da smo s oko 9.000 hektara u 2014, “stigli” na oko 15.000 u 2015. godini.
Ipak, učešće organske proizvodnje u ukupnom zemljištu je tek oko 0,44%, ali taj broj stabilno raste, kao i realni potencijali sektora čiji izvoz je za tri godine porastao oko 500%, kaže Jovanović i ističe da se s oko 300 proizvođača došlo do više od 2.000, a da taj broj i dalje raste.
“Organska proizvodnja najrazvijenija je u Vojvodini, ali ima ogromne potencijale u južnoj i zapadnoj Srbiji”, podsjeća Jovanović.
Najveće površine u organskoj proizvodnji u 2015. godini bile su pod žitaricama (32%), voćem (22%) i industrijskim biljem (20%). Vrijednost izvoza organskih proizvoda iznosio je u protekloj godini 19,6 milijuna eura, a gotovo cjelokupan izvoz organskih proizvoda čini smrznuto i sušeno voće (najviše malina). Najveći izvoz bio je u zemlje Europske unije i to u Njemačku i Nizozemsku, kao i u SAD. (tanjug.rs)