Svjetsko tržište košera trenutačno vrijedi više od 600 milijardi dolara, a u SAD-u košer konzumira čak 90 posto nežidovskih konzumenata.
Maraska prva
Rabin Da-Don kaže kako je prije 12-ak godina, kad je došao u Hrvatsku, Maraska prva dobila košer certifikat, potom i Zvijezda, a danas, primjerice, samo bjelovarski Koestlin ima više od 100 košer proizvoda.
Iako su u početku certifikate tražili za izvoz, i u Agrokoru, Badelu, Zvečevu, Trentonu, Meggleu, Viri, Našem Klasju…, u oko 50 hrvatskih proizvođačkih tvrtki brzo su shvatili potencijal košera i na lokalnom tržištu, posebice u turizmu, te ga već smatraju i svojom obvezom.
Certificirana košer hrana u skladu sa strogim židovskim propisima i običajima povećat će, naime, prodaju određenog proizvoda oko 20 posto, a osim toga znači i njegovu dodanu vrijednost.
Zasad je teško reći koliki je udio košera u Hrvatskoj. No, u svjetskim razmjerima, kao i halal, košer je, doznajemo, rastao dvoznamenkasto i u krizi.
Rabin Da-Don kaže kako tržište košer hrane godišnje raste 15, a nekošer od 4 do 5 posto. Svake godine u svijetu se certificira oko 3000 novih košer proizvoda, tako da ukupno svjetsko tržište trenutačno vrijedi više od 600 milijardi dolara.
SAD glavno tržište košera
Dok halal još uvijek većinom gravitira prema muslimanskim zemljama, populaciji koja čini četvrtinu svjetskog stanovništva, košer konzumira manje od 45 posto Židova.
Riječ je o onima koji u košer namirnicama vide još bolju kontrolu podrijetla i obrade i zdraviju prehranu, vegetarijancima, netolerantnima na laktozu…, dijelom čak i muslimanima.
Prema nekim istraživanjima, tako, 55 posto potrošača košer konzumira jer misli da je zdrava hrana, 38 posto vegetarijanaca, 20 posto onih koji se hrane po nutricionističkim pravilima, 16 posto muslimana… (Večernji list)