Prošlu godinu, osim pandemije, a baš zahvaljujući njoj, industriju plaćanja u najvećoj je mjeri obilježio snažan rast beskontaktnog prometa. Potrošači su mu i dalje skloni, a trgovci i ponuditelji tehnoloških rješenja pronalaze načine kako da zaključni dio kupnje – plaćanje – u budućnosti učine što jednostavnijim i sigurnijim.

Iako hrvatski građani tradicionalno preferiraju gotov novac kao najzastupljeniji oblik plaćanja robe i usluga u maloprodaji, i u našoj je zemlji, potaknuta pandemijom koronavirusa, očita značajna transformacija i promjena navika potrošača koji su sve skloniji kartičnom plaćanju i to posebno njegovoj beskontaktnoj inačici. Dosadašnjem porastu bezgotovinskih platnih transakcija, kako kažu u Hrvatskoj narodnoj banci, uvelike je pridonosila platna kartica kao kontinuirano najkorišteniji platni instrument zahvaljujući kojem je na domaćem kartičnom tržištu zabilježen i stalan rast broja i obujma transakcija. U posljednjih pet godina broj transakcija platnim karticama prosječno je godišnje rastao za 8,1 posto, a njihova vrijednost za 6,7 posto.

Međutim, i na kartičnom tržištu posljednjih godina dolazi do znatnih promjena zasnovanih na tehnologijama i funkcionalnostima, a jedna od njih je porast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica. U prošloj je godini u odnosu na 2019. zabilježen značajan porast broja izdanih beskontaktnih platnih kartica od čak 59,47 posto pa je 31. prosinca 2020. na našem tržištu bilo izdano 5,67 milijuna beskontaktnih kartica, što čini oko 65 posto ukupno izdanih kartica.

Navedenom povećanju, navode iz HNB-a, zasigurno je pridonijela i raširena infrastruktura koja omogućuje iniciranje beskontaktnih plaćanja. Primjer za to jest podatak da je od ukupnog broja aktivnih EFTPOS uređaja u RH njih više od 80 posto omogućavalo iniciranje beskontaktnih plaćanja imateljima bezgotovinskih platnih kartica. Valja podsjetiti kako su prvi beskontaktni bankomati uvedeni još u ožujku 2017., kad ih je bilo 111, dok ih je na zadnji dan prošle godine evidentirano već 1.112, što ujedno čini 22 posto ukupnog broja svih bankomata u zemlji. Pravi procvat doživio je i broj EFTPOS uređaja. Prema podacima HNB-a, kao i u 2019. godini, i tijekom 2020. nastavio se trend povećavanja broja beskontaktno-kontaktnih EFTPOS uređaja, s 80.884 od 31. prosinca 2019. na 83.204, koliko ih je evidentirano na dan 31. prosinca 2020., pri čemu oni zauzimaju udio od 81 posto u ukupnom broju EFTPOS uređaja.

MOBILNA PLAĆANJA
Značajan napredak u platnim transakcijama učinjen je uvođenjem mobilnih plaćanja o čemu govori Goran Bosankić, stručnjak s višegodišnjim iskustvom u ovoj industriji, danas na poziciji predsjednika Uprave tvrtke ABC TECH Group, tehnološkog providera za bankarski sektor.

“Značajan korak napravljen je u zadnjih nekoliko godina s uvođenjem mobitela kao sredstva plaćanja, gdje prvenstveno mislim na Apple Pay i AndroidPay. Oba sustava brzo su se i masovno prilagodila i omogućila jednostavnost kao kod korištenja standardne platne kartice, uz dodatne prednosti koju nosi mobilni uređaj, poput kontrole troškova, obavijesti u stvarnom vremenu, dodatnih servisa, raznih zaštitnih mehanizama i sl. Na tom tragu se dalje šire noviteti u svijetu plaćanja koji koriste sve više prednosti mobilnog uređaja i tzv. ‘wearables’ odnosno uređaja poput pametnih satova i nakita kroz integraciju s drugim servisima i uslugama”, navodi Bosankić dodajući kako se na uz uređaje u konačnici vežu razni loyalty programi, digitalni računi s detaljima kupnje, zatim napredni financijski asistenti i slično.

Ovaj stručnjak napominje kako je zajednički nazivnik svim novitetima tendencija ka što većem pojednostavljenju procesa plaćanja uz neizostavnu maksimalnu sigurnost.

“Jer, kao što znamo, plaćanje je ‘najbolniji’ dio procesa kupovine te kao takav mora biti što jednostavniji i brži za krajnjeg kupca. Mobilni uređaj se, dakle, nameće kao prirodni sljedbenik platnih kartica, a takvi će sustavi i njihove derivacije polako preuzimati primat, kako u fizičkom, tako i u online svijetu plaćanja”, smatra Bosankić.

S njim se slaže i Robert Penezić, direktor Monrija, regionalnog pružatelja usluga plaćanja. “U budućnosti nas definitivno očekuje rast u segmentu mobilnog plaćanja. Taj trend je već u velikoj mjeri prisutan kroz mCommerce, online kupovinu koja se realizira kroz mobilni uređaj odnosno mobilne aplikacije, a sve više se pojavljuje i pri kupovini na fizičkim prodajnim mjestima, kod plaćanja mobilnim novčanicima i QR plaćanja. S obzirom na mlade generacije koje se rijetko odvajaju od svojih pametnih telefona, budućnost je definitivno vezana uz mobilna rješenja koja moraju omogućiti brza i jednostavna plaćanja”, naglašava Penezić.

Dodaje kako, kad su načini plaćanja u pitanju, iako su kriptovalute kao i plaćanje direktno s računa na račun korisnika u uzlaznom trendu, čemu pridonosi i PSD2 regulativa koja ga je učinila fleksibilnijim, u budućnosti će i dalje većim dijelom biti zastupljeno plaćanje karticama prilagođeno novim tehnologijama odnosno usluge poput eWalleta, ApplePaya ili GPaya, a i gotovina će uvijek imati svoje poklonike.

O novitetima u segmentu plaćanja, ali s druge, odnosno “prihvatne” strane govori i Goran Bosankić. “Jedan od najznačajnijih noviteta na tržištu plaćanja s prihvatne strane je koncept SoftPOS-a, prihvata beskontaktnih plaćanja na standardnom mobilnom uređaju opremljenom s NFC čitačem, što je za sada moguće samo na Android platformi. Budući da takva implementacija ne zahtijeva dodatni hardware uređaj, nego se oslanja isključivo na posebnu certificiranu aplikativnu podršku na standardnom mobilnom uređaju, radi se zaista o revoluciji na tržištu”, uvjeren je Bosankić.

On pritom pojašnjava kako se zapravo, implementacijom posebnog certificiranog aplikativnog rješenja, odobrenog od globalnih kartičnih kuća, standardni mobilni telefon pretvara u punokrvni EFTPOS uređaj za prihvat beskontaktnih plaćanja unosom PIN-a. “Upravo ta sinergija otvara prostor za uvođenje kartičnih plaćanja u segment koji je do sada bio zaobilažen zbog visokih troškova POS uređaja ili nemogućnosti njihova korištenja. Ovako se otvara put do više od 180 milijuna mikro i srednjih trgovaca diljem svijeta koji danas ne nude prihvat kartičnih plaćanja. ABC TECH kao regionalna kompanija koja nudi digitalna financijska rješenja u svojoj ponudi ima upravo ovakvo rješenje, razvijeno u suradnji s međunarodnim partnerima spremno za tržišnu implementaciju”, poručuje Bosankić.

ZNAČAJNA PROMJENA
Kartične kuće sa svoje pozicije također svjedoče znatnom porastu beskontaktnih plaćanja. “U cijeloj Europi nastavljena je potražnja potrošača za beskontaktnim, mobilnim i internetskim plaćanjem, a 29 zemalja diljem Europe podiglo je ograničenja iznosa koji se mogu platiti beskontaktno”, ističe Renata Vujasinović, country manager Vise za Hrvatsku, naglašavajući da za ljude diljem Europe bezgotovinsko plaćanje u trgovini i na mreži više nije samo pogodnost, već nužnost. Studija Visa Back to Business 2021 otkrila je da je promjena u ponašanju potrošača pri kupnji značajna. Gotovo dvije trećine (65 posto) europskih potrošača radije bi koristilo beskontaktno plaćanje onoliko, ili čak i više, koliko ga trenutno upotrebljavaju, a samo 16 posto kaže da bi se nakon pandemije vratilo na svoje stare načine plaćanja. Jednako je izražen i pomak među trgovcima. Udio trgovaca koji prvi put koriste kanal internetske prodaje povećan je s 27 na 43 posto od lipnja 2020. Male su tvrtke smatrale da je beskontaktno plaćanje presudno za njihovo poslovanje, a 74 posto malih i srednjih poduzeća očekuje da će potrošači i dalje preferirati beskontaktno plaćanje, čak i nakon što pandemija koronavirusa prestane imati značajan utjecaj na svijet oko nas.

“S povećanjem popularnosti internetske trgovine uvodimo nove tehnologije poput Click to Pay koja sigurno pohranjuje podatke o plaćanju potrošača tako da pri povratku na web mjesto mogu platiti jednim klikom, čineći kupnju na mreži lakšom, bržom i sigurnijom”, najavljuje Renata Vujasinović podsjećajući kako i pametni telefoni, tableti i drugi uređaji omogućuju nova iskustva plaćanja – od plaćanja preko aplikacije, putem interneta do plaćanja osoba prema drugim osobama odnosno “face to face”.

IZNAD PROSJEKA
I već tradicionalno istraživanje Mastercarda o navikama korištenja financijskih usluga među klijentima banaka u Hrvatskoj, MasterIndex, koje je agencija Improve provela u svibnju ove godine, pokazalo je kako čak 89 posto ispitanika koristi beskontaktno plaćanje, pri čemu ih većina korisnika, njih 85 posto, koristi svakoga tjedna, dok njih 27 posto njih to čini svaki dan. Mastercard je diljem Europe podržao nekoliko inicijativa koje su rezultirale značajnim povećanjem upotrebe beskontaktnih kartica i mobilnih uređaja za plaćanje te je 75 posto svih Mastercardovih transakcija u Europi sada beskontaktno. Udio beskontaktnih transakcija u Hrvatskoj je veći od prosjeka – gotovo je devet od deset Mastercardovih transakcija beskontaktno, kažu u toj kartičarskoj kući.

Ovo je istraživanje također pokazalo kako su određene skupine ispitanika sklonije plaćati beskontaktno. Kod ispitanika u dobi između 30 i 39 godina čak 94 posto njih plaća beskontaktno. Jednako tako, beskontaktno plaćanje uobičajeno je za 94 posto ispitanika više razine obrazovanja. Ispitanici s višim osobnim primanjima više se koriste ovom metodom. Istraživanje je ujedno pokazalo da korisnici u Hrvatskoj idu u korak s evolucijom plaćanja. Skoro svi koriste kartice, češće plaćaju njima na prodajnom mjestu i češće kupuju online te se sve više oslanjaju na kartice i za svakodnevna plaćanja, pa čak i ona do 100 kuna. Gotovo svi sudionici ovog istraživanja koriste barem jednu karticu, odnosno njih 98 posto, što je povećanje od tri postotna boda u odnosu na istraživanje provedeno u rujnu prošle godine. Ispitanici više koriste debitne kartice (92 posto) nego kreditne kartice (53 posto) i radije se odlučuju za charge kreditne kartice nego revolving kartice.

Također, većina ispitanika plaća karticama na prodajnim mjestima. Njih čak 87 posto kartice ondje koristi najmanje jednom tjedno, a gotovo trećina to čini svakodnevno. Sveukupno gledano, kartice se više koriste za plaćanja na prodajnom mjestu nego za podizanje gotovine na bankomatima. Njih čak 60 posto na bankomatima koristi do dvaput mjesečno ili rjeđe, za 8 postotnih bodova rjeđe u odnosu na rezultate iz travnja 2020.

Pandemija je potaknula promjene u kupovnim navikama, a najveća promjena u ponašanju potrošača odnosi se na internetsku kupnju. Prema podacima iz jeseni 2020. čak 91 posto kupuje online, od čega njih nešto manje od pola kupuje barem jednom mjesečno, dok ih je tada 34 posto radilo to češće nego prije. Prema najnovijim podacima iz 2021. taj postotak je još veći te sad čak 41 posto kupuje online češće nego prije (porast za sedam postotnih bodova).

Online kupci za plaćanje najčešće koriste debitne kartice i kreditne kartice koje prepoznaju kao jednostavan, brz i siguran način plaćanja. Kad je riječ o glavnim razlozima za online kupnju, cijenu je s vrha svrgnula ušteda vremena koju ističe 69 posto ispitanika, a slijede mogućnost kupnje u bilo koje vrijeme (65 posto), cijena, odnosno popusti i akcije (57 posto), veća ponuda nego u klasičnim trgovinama (54 posto) te dostava (54 posto).

BANKARSKI PORTFELJ
Kartične kuće, jasno je, odlično su se prilagodile zahtjevima vremena, modernog potrošača i klijenta, a u stopu ih slijede i banke. Iz Addiko banke i Privredne banke Zagreb potvrđuju konstantan trend rasta broja beskontaktnih transakcija. “Cjelokupna ponuda Addiko kartica je beskontaktna te gotovo svi naši klijenti u novčanicima drže i koriste kartice s beskontaktnom funkcionalnošću. Trenutno više od 98 posto našeg portfelja čine beskontaktne kartice, a do kraja godine planiramo zamijeniti i preostalih nešto manje od 2 posto kartica. Razvoj digitalnih prodajnih kanala, a posebice self service usluga u upravljanju kartičnim proizvodima, ključ su za izgradnju adekvatnih usluga u skladu s današnjim načinom života i očekivanjima potrošača”, poručuju iz te banke. Iz PBZ-a dodaju još kako bilježe i kontinuirani rast broja transakcija putem usluge Apple Pay i Google Pay.

Tržište platnog prometa posljednjih godina “prodrmale” su i fintech kompanije kao što je sve šire prihvaćena platforma za plaćanje, ali i prijenos novca, Revolut. Poznavatelji prilika na domaćem financijskom tržištu smatraju kako su ti, sada više i ne tako novi igrači, privukli 100.000 klijenata. U kakvoj su poziciji pri tome ostavili banke objašnjava Goran Bosankić. “Ako ih ne možeš pobijediti – pridruži im se. Time se nerijetko vode i tradicionalne banke, koje ili same ulaze u svijet usluga donedavno rezerviran za fintech kompanije, ili osnivaju svoje nezavisne fintech kompanije ili akviziraju postojeće. Koji god model bio, danas možemo reći kako tradicionalne banke itekako znaju što novi pružatelji donose na tržište i silno se trude prilagoditi i odgovoriti konkurenciji. Naravno, što je banka veća i tradicionalnija to joj je teže brzo reagirati.

Međutim, vide se i iznimke kao što je na našem tržištu KeksPay. On je, iako proizvod tradicionalne banke, ipak ponajbolja fintech inovacija na našem tržištu. Naravno, ne-bankarski igrači imaju i prednost nešto drugačije (olakšane) regulative, ali banke i tome polako odgovaraju kroz spomenute modele zasebnih kompanija ili akvizicija postojećih igrača. U svakom slučaju, banke ne spavaju i definitivno su u zadnjih nekoliko godina prepoznale trendove i važnost prilagodbe novim generacijama te strateški djeluju u tom smjeru. One koje ne budu pratile taj trend zasigurno neće moći zadržati svoju tržišnu poziciju ili čak opstati”, upozorava Bosankić.

BUY NOW, PAY LATER
Od novosti na tržištu plaćanja Bosankić predviđa kako će se i k nama neminovno uskoro preliti trend korištenja usluge buy now, pay later (BNPL) ili jednostavno plaćanje na rate već popularan na razvijenim tržištima preko pružatelja poput AfterPaya i Klarne. “Kod nas je za sada slabo zastupljena jer je u Hrvatskoj kao malo gdje u svijetu razvijeno beskamatno plaćanje na rate putem kreditnih kartica. No, s obzirom na to da se veliki, snažno financirani igrači guraju na okolna tržišta, neminovno je da se trend prelije i kod nas, posebno imajući na umu činjenicu da donose atraktivnu ponudu svojevrsnog mikro kredita za financiranje kupovine čime povećavaju postojeću kupovnu moć krajnjeg kupca”, tumači Bosankić.

BNPL usluga dolazi u nekoliko formi, no uglavnom se temelji na obaveznom pokriću prve rate kod kupovine, dok ostale kreditira sam pružatelj usluge. Tako primjerice kupac koji na kartici ima raspoloživih 1.000 kuna, može izvršiti kupovinu u vrijednosti od 4.000 kuna pri čemu ga za preostali iznos kreditira BNPL. Može se dogoditi da pružatelj BNPL usluge kreditira čak i cijeli iznos uz odgodu i bez kamata, sve dok kupac uredno plaća obveze.

“Time se značajno povećava volumen kupovne moći tržišta što znači da bi trgovcima moglo biti zanimljivo omogućiti prihvat ovakvog oblika plaćanja. No, ponuđači će na našem tržištu do neke mjere morati prilagoditi model jer će kupovina na 3-4 rate unutar mjesec dana biti manje konkurentna danas sveprisutnim modelima kupovine na 12, 24 pa čak i 36 rata bez kamata”, upozorava Bosankić najavljujući kako prvi BNPL pružatelji stidljivo ulaze već ove godine pa ćemo ubrzo vidjeti kako će konkurirati etabliranim ponudama domaćih kartičnih kuća.

I tvrtka Monri, poznata po svom Single POS sustavu, sprema novosti i sudjeluje u kreiranju novih trendova u industriji plaćanja. “Uskoro ćemo u produkciji imati implementiranu mogućnost plaćanja Aircash mobilnim novčanikom na SinglePOS uređajima, kao i plaćanje Crypto mobilnim novčanicima u suradnji s tvrtkom Electrocoin. U oba slučaja korisnici će koristiti QR tehnologiju u procesu plaćanja. Paralelno ćemo iste metode plaćanja implementirati i za naše online trgovce koji koriste Monri Webpay rješenje”, najavljuje Robert Penezić, direktor tvrtke.

Globalne su financijske usluge, dakle, i dalje zahvaćene značajnom transformacijom koju je naročito ubrzala pandemija koronavirusa. Kako je naglašeno u studiji konzultantske kuće PwC, u njenom su epicentru elektronička plaćanja s obzirom na ključnu ulogu koju digitalizacija ima u financijskom životu sve većeg dijela svjetske populacije. Plaćanja sve više postaju bezgotovinska, a uloga sektora u poticanju inkluzije postala je važan prioritet. Kako digitalni novac privlači sve veći interes, sektor financijskih usluga mora prepoznati da se cjelokupna infrastruktura plaćanja preoblikuje, a pojavljuju se novi poslovni modeli.

PwC-ovo istraživanje otkriva kako su i prije pandemije bezgotovinska plaćanja, kao što su slanje poruke za plaćanje autobusne karte u Turskoj ili korištenja QR koda za kupnju namirnica u Kini, dokaz stalnog pomaka prema digitalnoj ekonomiji koji bi u konačnici mogao dovesti do globalnog bezgotovinskog društva. Oni čak idu tako daleko da predviđaju kako će globalni obujam bezgotovinskog plaćanja od 2020. do 2025. porasti za više od 80 posto odnosno s oko bilijun transakcija na gotovo 1,9 bilijuna. Najbrže će rasti regija Azija-Pacifik gdje bi obujam bezgotovinskih transakcija mogao porasti za 109%, slijede Afrika, Europa i Latinska Amerika, dok će najsporiji rast imati SAD i Kanada.

U Hrvatskoj će svakako, s obzirom na rast udjela kartičnih plaćanja i unutar njih beskontaktnog poslovanja te pojave sve brojnijih alternativnih metoda plaćanja, biti zanimljivo pratiti budućnost gotovog novca, posebno u svjetlu skorog uvođenja jedinstvene europske valute eura.

Statistički pokazatelji
Krajem 2020. godine u Hrvatskoj je 3,45 milijuna potrošača imalo platne kartice, odnosno od ukupno 4,05 milijuna stanovnika njih 85 posto imalo je barem jednu platnu karticu, njih više od 29 posto dvije, a više od 17 posto tri platne kartice, podaci su Hrvatske narodne banke. Kako se navodi u HNB-ovoj publikaciji “Platne kartice i kartične transakcije – 2020.”, u Hrvatskoj je bilo ukupno registrirano 8,78 milijuna platnih kartica, što je za 4,8 posto manje nego krajem 2019. godine.
Prosječan mjesečni broj korištenih platnih kartica lani je iznosio 4,83 milijuna, nekorištenih je bilo 3,55 milijuna, a blokiranih 0,55 milijuna. Od ukupnog broja platnih kartica tako se lani prosječno mjesečno koristilo njih 54, odnosno od ukupnog broja izdanih platnih kartica u Hrvatskoj gotovo se svaka druga kartica nije koristila u posljednjih godinu dana (40 posto) ili je bila blokirana (6 posto).
Od ukupnog broja kartica, njih 6,92 milijuna ili 79 posto bilo je debitnih, što je 0,41 posto više nego godinu ranije. Ostatak, 1,85 milijuna ili 21 posto bilo je kreditnih kartica, što je za 20,32 posto manje nego krajem 2019.
Kako navode iz HNB-a, smanjenje broja kreditnih kartica na kraju prošle godine u odnosu na godinu ranije rezultat je poslovne odluke o napuštanju hrvatskog tržišta RH jednoga kartičnog brenda (American Express). Naime zamjena platnih kartica toga kartičnog brenda trostrane kartične sheme izvršavala se tako da su “stare” kartice bile aktivne do 31. prosinca 2019., a “nove” od trenutka uručenja imatelju platne kartice, pa je ukupan broj kreditnih kartica u zemlji na dan 31. prosinca 2019. privremeno bio uvećan za iznos tih “starih” kartica.