Ne samo da je pred vratima nego je zelena tranzicija već sada integralni dio strategije društveno-ekonomskog razvoja Europske unije. Ona pokazuje put i daje smjernice. Htjeli to ili ne, transformacija života i poslovanja je u punom jeku i tiče se svih nas.
Sada već tradicionalno kao zaključak godine donosimo aktualnosti iz područja održivog i društveno odgovornog poslovanja u sektorima maloprodaje i industrije robe široke potrošnje. Ovo je dakako jedna izuzetno široka tema koja uključuje brojne poslovne aspekte od odgovornog odnosa spram prirodnih i društvenih resursa, prema zaposlenicima i partnerima te ukupno etično ponašanje u cijelom lancu vrijednosti od sirovine za proizvodnju do samih krajnjih potrošača finalnog proizvoda.
Ovo je tema svih tema i kao takva nije odvojiva od cjeline gospodarstva jer svi živimo pod istim nebom i radimo i proizvodimo i trgujemo na nedjeljivom prostoru koji moramo održavati u svim njegovim životnim aspektima, kako onim prirodnim, tako i društvenim, socijalnim. U tom kontekstu evoluira i terminologija kojom se definira ovo strateški važno područje pa se može reći da je termin održivosti u sebe inkorporirao složenicu “društveno odgovorno poslovanje”, kao jednu od svojih sastavnica, pa je slijedom toga i renomirani Indeks DOP-a od ove godine postao Hrvatski indeks održivosti – HRIO, a nagrade su kompanijama za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju na godišnjoj Konferenciji o održivom razvoju dodijelili Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) kao organizatori. O tome detaljnije možete čitati u kolumni odvjetničkog društva Petrić & Kajić koja slijedi nakon ovoga uvodnog članka.
CILJEVI ODRŽIVOSTI
Nitko nije otok pa tako i Hrvatska ima zadaću dati svoj doprinos u ostvarenju ciljeva održivosti u ukupnom društveno-ekonomskom životu. Naime, donošenjem Europskog zelenog plana, Europska unija postavila si je ambiciozan cilj o Europi kao prvom klimatski neutralnom kontinentu do 2050. godine, a zelena tranzicija kao pojam ušla je u proces strateškog planiranja svih članica Europske unije. Dodatno, usvajanjem zakonodavnog paketa pod nazivom “Fit for 55”, kao ključnog elementa Europskog zelenog plana, donesen je niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. godine.
Dijana Varlec, viši stručni savjetnik u Sektoru za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore, pojašnjava kako je u slučaju Republike Hrvatske pojam “zelene tranzicije” definiran u Nacionalnoj razvojnoj strategiji prema kojoj je Hrvatska u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve: “Sukladno Nacionalnoj razvojnoj strategiji, ona dodaje kako će se zelena tranzicija ostvariti prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih i plavih ulaganja, dekarbonizacijom zgrada, razvojem kružnog gospodarstva, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvojem biogospodarstva te očuvanjem i obnovom ekosustava i bioraznolikosti.”
Da, zvuči uistinu jako optimistično jer su ciljevi postavljeni visoko i traži se angažman cijeloga društva i poslovne zajednice.
Varlec nadalje ističe kako je iz svega toga vidljivo da će svaki segment gospodarstva, ali i svakodnevnog života ljudi na određeni način “biti dotaknut” obvezama i odgovornostima koje se traže od svih nas te pritom podsjeća kako je u cilju postizanja kružnog gospodarstva potrebno postići sljedeće ciljeve:
- do 2025. godine trebali bi reciklirati minimalno 65 posto komunalnog otpada,
- do 2035. godine morali bi postići maksimalno odvajanje korisnih materijala iz otpada te smijemo odložiti samo 10 posto ukupnog otpada,
- do 2025. godine trebali bi postići 65 posto recikliranja ambalažnog otpada.
“Moramo dakle biti svjesni kako dosadašnje navike svakako moramo mijenjati čemu svjedoči i zakonska zabrana određenih jednokratnih proizvoda. U javnosti je najzapaženija bila rasprava o jednokratnim laganim vrećicama, no takvih proizvoda ima još, npr. plastične slamke i plastični štapovi za balone, štapići za uši i sl.”, podsjeća Varlec.
JESMO LI SPREMNI?
Većina hrvatskih tvrtki nije spremna za zelenu tranziciju, mnoge nemaju novca za to, a dobar dio doživljava ju kao prijetnju, neki su od rezultata ankete o spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju, koju su provele konzultantska kuća Apsolon i Hrvatska gospodarska komora. Na konferenciji “Poslovanje u doba zelene tranzicije”, koja je održana 16. studenoga u Zagrebu, predstavljeni su rezultati prve analize takvog tipa u Hrvatskoj. Anketa je provedena na 192 tvrtke od 1. srpnja do 30. rujna ove godine. Predstavljajući rezultate ankete, članica Uprave Apsolona Mirjana Samardžić Novoselec, rekla je da je najslabije ocijenjena investicijska spremnost poduzeća na zelenu tranziciju. To po njoj znači da tvrtke najviše brine kako će financirati projekte zelene tranzicije.
Alarmantnim je ocijenila da 51 posto tvrtki zelenu tranziciju vidi isključivo kao prijetnju i nešto što će povećati troškove poslovanja, zahtijevati investicije i povećati kompleksnost i administrativne zahtjeve prema poduzećima. Anketa je pokazala i da je financiranje projekata najveća prepreka za pokretanje zelene tranzicije, slijede i problemi sa zakonodavnim okvirom, administracijom te stručnosti postojećih kapaciteta.
Analiza je pokazala i da 20 posto tvrtki već izrađuje nefinancijske izvještaje, 28 posto tvrtki ih namjerava izraditi, dok 20 posto tvrtki nema namjeru izrađivati takve izvještaje. Predstavnici tvrtki smatraju i da će za uspjeh zelene tranzicije biti presudna financijska podrška kroz fondove EU-a, jasno definiranje planova na nacionalnoj razini te suradnja javnog i privatnog sektora. Tako čak 95 posto tvrtki ima projektne ideje ili sprema projekte za zelenu tranziciju za sufinanciranje iz EU fondova, a najviše planiraju ulagati u povećanje energetske učinkovitosti, obnovljive izvore energije te digitalizaciju. Ustanovljeno je i da tvrtke najveću podršku trebaju u područjima izvora financiranja te informacijama o procesima i pojmovima zelene tranzicije. Preporuke slijedom analize su da se zelena tranzicija zacrta kao strateška tema, da se uskladi strateški i zakonodavni okvir, da se koriste sinergije javnog i privatnog sektora te da se osiguraju izvori sufinanciranja projekata zelene tranzicije.
“Krajnji je trenutak da tvrtke počnu strateški razmišljati o svojoj zelenoj transformaciji, ne samo u kontekstu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, već i industrije 4.0 te novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama. Iako će se plodovi ovakve investicije vidjeti tek kroz nekoliko godina, one tvrtke koje to ne učine sada kroz nekoliko će godina snositi negativne posljedice. Zelena tranzicija ogromna je prilika za transformaciju, stoga je sada više nego ikada potrebno zajedništvo i sinergijski pristup gospodarstva i javnog sektora kako bi se na najbolji način iskoristila prilika za investiranje i transformaciju koju nudi omotnica EU fondova za razdoblje 2021. do 2027.”, rekla je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona.
Govoreći na konferenciji, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš procijenio je da će samo za tranziciju hrvatskog energetskog sektora do 2030. godine biti potrebno više od 140 milijardi kuna, dok je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman navela da se Hrvatska prema izvješću Europske komisije za okoliš nalazi u skupini od tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih vremensko – klimatskih događanja u odnosu na BDP. Oko 40 posto sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti usmjereno je ka zelenoj tranziciji, a na raspolaganju nam je i višegodišnji financijski okvir do 2027. godine unutar kojeg značajni iznos ide na tzv. “zelenu” Hrvatsku. Do sada su, kazala je, već pokrenuti neki natječaji s ciljem poticanja tranzicije gospodarstva prema zelenim tehnologijama.
Slijedom ovakvih trendova, u HGK očekuju kako će tvrtke i u razdoblju pred nama svojim projektima biti fokusirane na područja korištenja obnovljivih izvora energije, energetsku učinkovitost, transformaciju poslovanja uz korištenje novih, klimatski neutralnih energenata te proizvodnju održivih proizvoda. “Proces zelene tranzicije nije jednostavan, ali zelenu tranziciju ne trebamo promatrati kao prijetnju, već kao priliku. HGK će kontinuirano raditi na edukaciji članica i pružati savjetodavnu podršku tvrtkama kako bi zelena tranzicija bila što uspješnija.
Gospodarstvu je potreban jasan i primjenjiv strateški i zakonodavni okvir. Ključno je i partnerstvo javnog i privatnog sektora, i u smislu razumijevanja potreba i aktivnosti obje strane, ali naravno i kada govorimo o značajnim financijskim resursima koji će biti potrebni za zelenu tranziciju, za što će nam biti raspolaganju razni izvori financiranja”, naglasila je Dijana Varlec.
Posljedice lošeg korporativnog upravljanja
Zbog lošeg korporativnog upravljanja u posljednjih 30 godina izgubljeno je jako puno resursa, što se može mjeriti u stotinama milijardi kuna, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman na nedavno održanoj konferenciji “Korporativno upravljanje u Hrvatskoj”. On je ustvrdio da je u zadnjih 30 godina razvijanja tržišta jako puno resursa izgubljeno zbog lošeg korporativnog upravljanja. “To se može mjeriti u stotinama milijardi kuna. Netko bi znanstveno mogao izračunati koliko bi BDP po stanovniku u Hrvatskoj bio veći da je bilo boljeg i kvalitetnijeg korporativnog upravljanja”, izjavio je Žigman na konferenciji koju su organizirali Jutarnji list i Hanfa.
Apostrofirao je i da je hrvatskom tržištu kapitala nužno potrebno vraćanje povjerenja, a da tome može doprinijeti i Kodeks korporativnog upravljanja. Između ostalog, Žigman je istaknuo i važnost razvoja ESG strategije kao okosnice korporativnog upravljanja, koja se odnosi na izvještavanje o okolišnim, socijalnim i upravljačkim faktorima.
S obzirom na proklamirane ciljeve postizanja klimatske i energetske neutralnosti, globalno se bilježi porast zemalja koje uvode ESG regulative i strategije, a po tome prednjači Europska unija, pri čemu je Žigman podsjetio da je zelena i digitalna tranzicija jedan od osnovnih razvojnih smjerova Nacionalne razvojne strategije RH. Napomenuo je i da na globalnoj razini većina kompanija prepoznaje važnost uvođenja korporativne ESG strategije, kao i da održivo poslovanje kompanijama donosi brojne prednosti.
ZELENI FMCG
Kada govorimo o održivosti i društvenoj odgovornosti tvrtke predvodnici u primjeni principa održivosti dolaze iz sektora prerađivačke industrije, gdje već više od desetljeća svjedočimo prilagodbi poslovanja u svim segmentima – od prehrambene industrije, metaloprerađivačke, proizvodnje strojeva i uređaja, prerade polimera. Tvrtke kontinuirano ulažu u nove, modernije tehnologije, usklađuju zahtjeve proizvodnih procesa s okolišnim kriterijima te kroz primjenu odgovornih praksi uključuju društvo u kojem djeluju u vlastite strateške planove kroz javne rasprave. Na konferenciji “Poslovanje u doba zelene tranzicije” sudjelovali su predstavnici tvrtki koje predvode procese transformacije u smjeru održivosti u našoj zemlji, a govoreći na panel diskusiji potpredsjednik Atlantic Grupe za Korporativne aktivnosti Neven Vranković je među ostalim istaknuo: “Integrirani sustav upravljanja resursima na održiv način u Atlantic Grupi predstavlja dio promišljene politike kvalitete i održivosti kojom potvrđujemo našu predanost načelima održivog razvoja, gospodarske učinkovitosti te ekološke i društvene odgovornosti.
Odabirom tehnologija i usluga prihvatljivih za okoliš, upravljanjem rizicima na području energije te poticanjem aktivnosti za povećanje energetske efikasnosti kontinuirano radimo na očuvanju okoliša. Nositelji održivog razvoja primarno su naši proizvodi jer već promišljajući asortiman brinemo o tome da naši proizvodi inoviraju i sami sastav proizvoda i njegovu ambalažu, razmišljajući o smanjenju otpada, mogućnosti maksimalnog iskorištavanja materijala i smanjenom korištenju plastike. Uz to što sami sebi podižemo ljestvicu očekivanja, smatramo također važnim naše partnere i potrošače potaknuti na odgovorno ponašanje prema okolišu.”
Perspektivu prehrambene industrije opisao je voditelj održivog razvoja Podravke Matija Hlebar: “Danas je jedno izvjesnije nego ikad prije. Klimatske promjene u bliskoj budućnosti imat će najveći utjecaj na sektor poljoprivrede i time posljedično na prehrambenu industriju. Klimatske varijacije već su dosegle razinu s koje počinju utjecati na svjetsku opskrbu hranom: na njezinu količinu, kvalitetu i lokacije na kojima se hrana proizvodi. Znanstveno je dokazano da zbog sve ekstremnijih klimatskih uvjeta cijela prehrambena industrija mora u budućnosti računati s nižim i nesigurnim prinosima poljoprivrednih kultura, napose povrća, voća i žitarica. Stoga se u sektorima prehrambene industrije i poljoprivrede, kao neophodna, nameće potreba za brzim prilagođavanjem utjecajima klimatskim promjenama.”
Ovime je na najbolji način sumirana odgovornost tvrtki iz sektora proizvodnje, distribucije i maloprodaje robe široke potrošnje koja zapravo kreće od same ideje proizvoda, njegova pakiranja i ugljičnog otiska koji ostavlja iza sebe. Atlantic Grupi i Podravki se u tim nastojanjima pridružuju i brojne druge hrvatske kompanije koje su itekako prepoznale koristi od primjene održivih načela koja su u zadnjih nekoliko godina u prerađivačkoj industriji postala opće prihvaćena.
“U segmentu trgovine tvrtke su i ranije, a pogotovo u ovom izazovnom vremenu pandemije i prirodnih katastrofa (poplave, potresi i druge elementarne nepogode) pokazale svoju društvenu odgovornost i brigu za društvo u kojem rade, uključujući i brigu za svoje zaposlenike. Kroz različite načine i aktivnosti trgovci primjenjuju politike društvene odgovornosti, a dodatno kroz sponzorstva i donacije pomažu društvu u kojem djeluju”, naglašava Dijana Varlec dodajući kako trgovci brinu i o vlastitim zaposlenicima uključujući ih u programe volontiranja/donacija i pomoći čineći kompaniju i posljedično cjelokupno društvo odgovornijim i održivijim.
Dakako, briga za druge pogotovo one društveno osjetljivije skupine zadatak je cjelokupnog društva, a kompanije i njihovi zaposlenici važna su karika u tom procesu. Slijedom toga, trgovci usklađuju svoje poslovanje u skladu s održivošću, kontinuirano ulažući u održivu opremu te poštujući zakonodavstvo vezano za primjerice stavljanje proizvoda od plastike na tržište. “Tako su, sukladno Zakonu o gospodarenju otpadom, trgovci u obvezi ne stavljati na tržište jednokratne plastične proizvode (tanjuri, pribor za jelo i sl.), plastične štapiće za uši, slamke, čaše i dr. Isto tako, trgovce od početka 2022. godine očekuje i zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica uz izuzetak vrlo laganih”, navodi Varlec.
Sve u svemu, treba se podcrtati važnost odgovornog promišljanja u današnjem poslovanju jer bez toga nema budućnosti. Zeleni put tranzicije je pred nama i trebamo ga slijediti kako ne bi otišli na neke stranputice koje će nas koštati znatno više od troška transformacije sukladno zelenoj tranziciji.
Zeleni je put dugoročnog uspjeha.
Društveno odgovorno poslovanje – Izjave
Meteor Grupa – Labud – Milica Damjanović, direktorica marketinga
Društvena odgovornost i briga za zajednicu u kojoj poslujemo jedna je od glavnih vodilja Meteor Grupe – Labud i sestrinske kompanije Badel 1862, a s obzirom na okolnosti u kojima smo se svi našli posljednje dvije godine intenzivirali smo naše humanitarne aktivnosti. Dolaskom pandemije povećali smo proizvodnju dezinfekcijskih sredstava, a dio proizvedenih sredstava donirali smo brojnim bolnicama u Hrvatskoj kao i hrvatskom Crvenom križu. Kako bismo olakšali iznimno tešku situaciju u Općoj bolnici Varaždin donirali smo sredstva u vrijednosti 200.000 kn za nabavku više uređaja koji pomažu u liječenju pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19.
Nažalost, Hrvatsku su u jeku pandemije zadesili i razorni potresi te su ove godine u tu svrhu naši zaposlenici prikupili i donirali 12 paleta odjeće, higijenskih potrepština, hrane i pića, a Radničko vijeće i sindikat Labuda i Meteora donirali su otprilike 600 kilograma deterdženta. Uz to, institucijama, udrugama i obiteljima stradalima u potresu s područja Sisačko-moslavačke županije donirali smo 15 tona sredstava za čišćenje i dezinfekciju, kao i tri potpuno opremljena kontejnera za stanovanje za obitelji čije su kuće stradale u potresu, dok smo našim zaposlenicima čiji su domovi stradali isplatili jednokratnu financijsku pomoć. Osim toga, Meteor Grupa – Labud financirala je uklanjanje dimnjaka s bivše tvornice Segestica te smo pokrenuli društveno odgovornu kampanju u suradnji sa SOS Dječjim selom Hrvatska “Brižan dom za svako dijete”. Naime, kupnjom limitiranog izdanja sredstva za čišćenje Čarli “Sretno djetinjstvo” potrošači doniraju 0,50 kuna SOS Dječjem selu Hrvatska. Uz to, već se godinama okrećemo zelenoj proizvodnji i nastojimo smanjiti negativan utjecaj na okoliš te posebnu pozornost pridajemo sastavu proizvoda biorazgradivim i prirodi neškodljivim sastojcima i tome ćemo nastaviti težiti.
Nestlé – Irena Merkaš, voditeljica korporativnih komunikacija za Hrvatsku, Sloveniju i BiH
Nestlé je usmjeren na doprinos rješavanju osnovnih problema današnjice, stoga fokus stavljamo na tri područja djelovanja: prehranu i zdravlje, zapošljavanje mladih i zaštitu okoliša. Na lokalnoj razini, naše se aktivnosti usmjeravaju u inicijative Vrtim Zdravi Film, Biraj Zeleno i Nestlé za mlade. Vrtim Zdravi Film program je kroz koji educiramo osnovnoškolce o pravilnoj prehrani i važnosti redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću i to već više od deset godina. Ove godine projekt je doživio značajne iskorake – zajedno s programom PETICA, hrvatskim smo školama podijelili 2.000 sadnica za pripremu zdravih obroka, lansirali smo prvu digitalnu kuharicu za roditelje i djecu kao i šest edukativnih videa o važnosti smanjenja otpada od hrane. Zahvaljujući inicijativi Nestlé za mlade, više od 2.000 mladih iz Hrvatske u zadnjih je pet godina sudjelovalo u raznim Nestlé programima pripreme za posao, a njih 60 je zaposleno, dok je inicijativa Biraj Zeleno ove godine ušla u svoju drugu sezonu, a cilj je edukacija javnosti o važnosti smanjenja upotrebe plastike, odgovornog korištenja vode i smanjenja otpada od hrane.
Utjecaj pandemije neminovno se odrazio na sve razine poslovanja. Pandemija je zapravo ubrzala kretanje kompanije prema globalnim ciljevima. Nestlé je stoga svoje raspoložive resurse još snažnije usmjerio u razvoj održivog i društveno-odgovornog poslovanja, ulaganjem u inovacije, širenjem mreže partnera te poticanjem svih dionika na zajedničko djelovanje, kako bi pozitivni pomaci prema boljitku u ovim sferama bili vidljivi. Nestlé u narednih pet godina planira uložiti 3,2 milijarde CHF u transformaciju poslovanja prema održivosti. Ključne aktivnosti kompanije Nestlé prema održivosti su održiva nabava sirovina s velikim naglaskom na kavu, kakao, mljekarstvo i stočarstvo te tlo i šume. Dodatno, usmjereni smo na transformaciju proizvodnog portfelja i pakiranja proizvoda prema 100% reciklirajućim materijalima, korištenje obnovljive energije za proizvodnju proizvoda, čišću i učinkovitiju logističku mrežu i usmjerenost na ugljično neutralno poslovanje.
FRANCK – Ivana Tavra, direktorica korporativnih komunikacija
I u ovim nesvakidašnjim okolnostima uzrokovanim pandemijom, nastavljamo s inicijativama i projektima u segmentu društveno odgovornog poslovanja. Kontinuirano nastojimo pozitivno utjecati na društvo u cjelini, a sve te aktivnosti objedinili smo u našem prvom Izvješću o održivosti koje obuhvaća najvažnije aktivnosti kompanije na području društvene odgovornosti.
U Francku se vodimo načelima održivosti i odgovornosti koja primjenjujemo u svakodnevnom radu, među ostalim i kroz projekte koje povezujemo s našim proizvodima jer smatramo da tako možemo stvarati snažnije veze s potrošačima i širom zajednicom. Primjer je Franck Beestro, pokrenut ove godine, usmjeren na zaštitu ugroženih pčelinjih zajednica koje su nezamjenjiv dio našeg ekosustava. Nadalje, naši zaposlenici aktivno sudjeluju u različitim akcijama našeg volonterskog kluba u cilju doprinosa lokalnoj zajednici, a tri puta godišnje organiziramo akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Ova akcija provodi se još od 1953. godine kada je upravo u Francku održana prva akcija darivanja krvi u Zagrebu.
Važno nam je podržavati i mlade nade te smo prije nekoliko godina osmislili Start Up program za pripravnike na dvogodišnje usavršavanje i stjecanje radnog iskustva iz raznih područja vezanih uz prehrambenu industriju.
Velik značaj pridajemo i održivosti kroz oblikovanje strategije održivog razvoja, te identifikacijom prioritetnih ciljeva održivog razvoja. Jedan od načina na koji to postižemo je djelovanjem u sklopu društva International Coffee Partners (ICP), kao i inicijative coffee&climate s vizijom osposobljavanja uzgajivača kave za učinkovitu prilagodbu i odgovor na klimatske promjene koje znatno utječu na dostupnost i kvalitetu kave. Valja istaknuti i da smo početkom lipnja među prvima u Hrvatskoj prošli procjenu usklađenosti sa zahtjevima standarda International Featured Standard Food (IFS) Food v7 te smo obnovili certifikat nakon što smo zadovoljili zahtjevne standarde sigurnosti i kvalitete proizvoda.
Jamnica plus – Helena Radić Bosanac, direktorica korporativnih komunikacija i društveno odgovornog poslovanja
Jamnica posluje u sklopu Grupe pića Fortenova grupe, zajedno s još dvije proizvodne kompanije: Sarajevskim kiseljakom u BiH i Mg Mivelom u Srbiji. Ulaganjima u modernizaciju, razvoj i nove tehnologije postali smo jedan od najmodernijih europskih proizvođača mineralnih voda i bezalkoholnih pića, a da bismo i u budućnosti bili uspješni, provodimo niz aktivnosti koje doprinose dugoročnoj održivosti kompanije. Kao vodeći proizvođač mineralnih voda i pića, zaštita vode i odgovorno upravljanje vodnim resursima utkano je u naše poslovanje i naša je obaveza, a jedan od glavnih ciljeva naše strategije održivosti je smanjenje količine plastike, što postižemo uvođenjem boca od 100% recikliranog PET-a i boca smanjene težine.
Godinama provodimo i inicijative za pametno gospodarenje otpadom i sortiranje otpada, a jedna od njih je projekt smanjenja ukupne količine komunalnog otpada na najnižu moguću granicu. Cilj je da sav otpad, koji nastaje u proizvodnji organiziranim razvrstavanjem i predobradom, postaje sirovina za neke druge proizvodnje. Ideja kružnog gospodarstva odavno je dio našeg poslovanja, a sada se novim alatima i tehnologijama dodatno integrira u naše poslovanje. Time se produljuje životni vijek proizvoda i smanjuje količina otpada, a s obzirom na to da vjerujemo kako promjena počinje od nas samih, ovakvim pristupom želimo poticati i potrošače da brinu o okolišu. Ove smo godine proveli i aktivnosti kojima želimo unaprijediti kvalitetu života i pomoći onima kojima je pomoć potrebna. S Udrugom Otvorena medijska grupacija provodimo akciju za pomoć mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi da lakše nađu prvi posao u trenutku kada izlaze iz sustava socijalne skrbi. Sredinom godine, zajedno s našim potrošačima, pomogli smo Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra u nabavi specijalnih medicinskih kreveta, a u suradnji s Udrugom Renato – kuhari bez granica osigurali smo besplatne preventivne UZV preglede srca za djecu čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja.
Lidl Hrvatska
Lidl je od strane kupaca percipiran kao jedan od društveno najodgovornijih trgovačkih lanaca. Bilo da je riječ o ekologiji i gospodarenju otpadom, recikliranju, smanjenju uporabe plastike, asortimanu osviještenih proizvoda, energetskoj učinkovitosti pri gradnji trgovina ili pak humanitarnom djelovanju i donacijama, hrvatska javnost prepoznala je Lidlov doprinos u ovom segmentu. Kao velika tvrtka na svjetskoj razini, ali i velika tvrtka na hrvatskom tržištu koja zapošljava više od 3.000 ljudi i ima utjecaj na svakodnevne odluke milijuna kupaca, Lidl prepoznaje svoju odgovornost prema gospodarstvu, društvu i okolišu te neprestano radi na tome da osigura održivost poslovanja na svim razinama.
Uspjeh se već odavno ne temelji isključivo na poslovnom rezultatu; tvrtke su danas sve svjesnije utjecaja koje imaju na svijet oko sebe i važnosti upravljanja tim utjecajima. Upravo zato, Lidl je 2019. godine predstavio Izvještaj o održivosti za godine 2017./2018., što ga čini prvim maloprodajnim lancem u zemlji koji je objavio ovakav izvještaj prema metodologiji GRI Standardi. Lidl Hrvatska upravo priprema svoj drugi Izvještaj o održivosti za godine 2019./2020. Riječ je o pregledu utjecaja koje Lidl ima na gospodarstvo, društvo i okoliš te sveobuhvatnoj strategiji održivog razvoja naziva “Na putu prema sutra”. Što se tiče društveno odgovornih aktivnosti provoedenih u 2021. godini, Lidl je nastavio s provođenjem akcije Čuvajmo vode, izvor naše budućnosti, u okviru partnerstva Lidlovog brenda Okusi zavičaja i Hrvatske gorske službe spašavanja, a sve u suradnji s Inicijativom Čisto podzemlje. Vrijedi spomenuti i da je Lidl na samom kraju 2020. godine među prvima reagirao u pomaganju stradalima u potresu na području Petrinje, Gline i Siska.
Dukat – Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija
I u ovoj smo pandemijskoj godini veliku brigu posvetili prvenstveno zaštiti zdravlja naših zaposlenika, a ni otežano poslovanje s kojim su rasli izvanredni troškovi nije nas spriječilo u ispunjavanju ciljeva našeg odgovornog poslovanja. Dukatova uloga predvodnika u doniranju hrane među prehrambenim kompanijama u Hrvatskoj potvrđena je priznanjem “Najdonator” četvrtu godinu zaredom. Najnovije priznanje zaslužili smo jer smo u 2020. godini donirali 373 tone hrane prodajne vrijednosti od gotovo 5 milijuna kuna. Ponosni smo na to što svake godine osiguravamo više od milijun mliječnih obroka za naše potrebite sugrađane, korisnike pučkih kuhinja i socijalnih samoposluga. Osim toga, ove smo godine realizirali projekt “Dukat za Banovinu” u okviru kojeg smo odvajali 50 lipa od svake prodane boce svježeg mlijeka i tako uvećali donaciju za stanovnike potresom pogođenih područja – od pola milijuna kuna s početka godine – na 900.000 kuna. Uz novčanu donaciju, osigurali smo i izvanredne isporuke hrane, s kojima smo nastavili kroz godinu, te pomoć našim farmerima u stočnoj hrani i materijalu za sanaciju gospodarskih objekata.
Naš “najvidljiviji” i najdugovječniji društveno-odgovorni projekt, likovni natječaj “Volim mlijeko!”, koji već deset godina spaja dječju kreativnost, nove spoznaje o pravilnim prehrambenim navikama, a unazad dvije godine i brigu za okoliš, od ove godine prerasta u najveći pojedinačni korporativni projekt pošumljavanja. Kako? Učenici su ove jeseni crtali šume i mi smo se obvezali za svakog od njih, u suradnji s Hrvatskim šumama, posaditi jednu sadnicu stabla u 2022. godini,
a očekujemo oko 10.000 sudionika i sadnica. Uz stalnu brigu o zaštiti okoliša na svim razinama poslovanja i ove smo godine, po deveti puta, uključili naše zaposlenike u najveću globalnu volontersku akciju čišćenja divljih odlagališta otpada “Zelenu čistku”. No, temeljna odrednica našeg društveno-odgovornog poslovanja uvijek su bili otkup i prerada domaćeg mlijeka najbolje kvalitete. Najveći smo otkupljivač mlijeka u Hrvatskoj, a posvećenost potrošaču i svakoj litri proizvedenog mlijeka oduvijek je bila naša svrha – razlog zašto postojimo.
Kaufland Hrvatska – Marija Franić, voditeljica službe korporativnih komunikacija
U samom fokusu društveno odgovornog djelovanja Kauflanda su djeca, zdravlje i okoliš te se uglavnom usmjeravamo na projekte koji podižu svijest i donose stvarne promjene na jednom od ta tri polja. Već petu godinu zaredom provodimo projekt Kaufland škola voća i povrća kroz koji osnovnim školama svaki tjedan doniramo svježe voće i povrće te smo tijekom petogodišnjeg razdoblja ukupno donirali više od 500 tona voća i povrća javnim osnovnim školama diljem Hrvatske. Osim toga, petu smo godinu za redom glavni sponzor UNICEF-ove utrke Mliječna staza koja ove godine stavlja u fokus djecu s teškoćama. Zaposlenici iz gotovo 40 poslovnica, logističko-distributivnog centra i upravne zgrade Kauflanda odazvali su se i ove godine korporativnom volontiranju čime smo se priključili Zelenoj čistki, odnosno sudjelovali u pokretu World Cleanup Day koji za cilj ima čišćenje okoliša, ali i podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada.
Uz sve navedeno, Schwarz grupa je na temelju postojećih ugljičnih otisaka definirala posebne ciljeve i mjere pomoću kojih će kontinuirano smanjivati emisije CO2 u poslovanju i opskrbnom lancu. U skladu s klimatskom strategijom Kaufland se kao dio Schwarz grupe vodi načelom da se emisije prije svega gdje god je moguće izbjegavaju; ako ih nije moguće izbjeći pokušavaju se što više smanjiti, a ako ni jedno ni drugo nije moguće, emisije se kompenziraju putem različitih certificiranih projekata. U pandemiji se Kaufland pokazao kao izuzetno stabilna tvrtka i pouzdan poslodavac, a zaposlenici su temelj poduzeća i svoj uspjeh zahvaljujemo upravo njima. Unatoč pandemiji Kaufland je u 2020. godini povećao primanja svih zaposlenika na nerukovodećim pozicijama. Za poslovnu godinu 2021. sva su postojeća primanja i sve pogodnosti zaposlenika zadržane, a dodatno su povećavana za one na nerukovodećim radnim mjestima.
STUDENAC – Jasminka Benazić voditeljica korporativnih projekata
Rast kompanije donio nam je još veću mogućnost stvaranja pozitivnih društvenih učinaka, a unatoč pandemijskim izazovima u 2021. smo godini uspješno nastavili s provođenjem našeg projekta “Korak bliže prirodi”, pokrenutog prošle godine s ciljem da Studenac sa svojim zaposlenicima dugoročno doprinosi očuvanju prirode. Naš je izbor u ovom slučaju upravo briga o moru i priobalju jer njima pripadamo, lokacijski i duhom. Uz to, očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a to je bila i nit vodilja u osmišljavanju ovog projekta i smjera našeg strateškog djelovanja.
U suradnji s lokalnim partnerima ove smo godine tako održali dvije akcije čišćenja mora i priobalja, u Biogradu na Moru i Pločama, a dolaskom Studenca u Zagreb planiramo proširiti aktivnosti i na druge prirodne površine. Također, u listopadu smo predstavili i naš novi odgovorni projekt “Korak bliže zajednici”, osmišljen da bismo kao kompanija pružili potporu humanitarnim, zdravstvenim i drugim programima koji su usredotočeni na iskorjenjivanje gladi i promociju zdravog života i tako čine dobrobit društvu. U sklopu projekta četiri puta godišnje zaprimat ćemo prijave i dodjeljivati sredstva neprofitnim organizacijama. Odgovorno poslovanje dio je dugoročne poslovne strategije Studenca, stoga nastavljamo s provođenjem i unaprjeđenjem naših projekata da bismo u našoj zajednici bili prava trgovina-susjed.
Fortenova grupa – Marina Burazer, direktorica marketinga
Fortenova grupa se u svojim temeljnim djelatnostima i poslovanju rukovodi društvenom odgovornošću i principima održivosti. Naše su kompanije usklađene sa zahtjevima međunarodne norme sustava upravljanja okolišem, učinkovito koristimo resurse, sustavno gospodarimo otpadom, poštujemo sve obveze usklađenosti čime ostvarujemo povjerenje svih dionika i zainteresiranih strana i jačamo svoju uspješnost.
U 2021. smo proveli niz projekata od kojih bismo posebno istaknuli projekt Zvijezde i PIK-a Vrbovec Planet of Plants. Radi se o razvoju posve novih proizvoda na bazi biljnih proteina-namaza, burgera i sl. Ovakva tzv. fleksitarijanska prehrana sve je veći trend u svijetu, kako zbog svog sastava, tako i svog utjecaja na okoliš. Važno je i istaknuti da je Jamnica ove godine uvela reciklirane PET boce (rPET) od 0,5 l za svoju prirodnu mineralnu vodu Jana te je ujedno smanjila težinu PET boca za gaziranu prirodnu mineralnu vodu Jamnica i ostala pakiranja Jane. Time će se na godišnjoj razini smanjiti količina plastike za 530 tona, a emisija CO2 za 2505 tona. Naš novi brend domaćeg mlijeka Kravica kraljica također je pokrenut ove godine, a prilikom njegovog stvaranja posebna pažnja posvećena je pakiranju, kako u pogledu dizajna i funkcionalnosti ambalaže, tako i po pitanju očuvanja okoliša. Koristili smo ambalažu koja je napravljena od 82 posto materijala biljnog porijekla. Uz to, posebno smo ponosni na dugogodišnje projekte Mercatora i Konzuma koji se odnose na suradnju s malim lokalnim proizvođačima.
Interno, ove smo godine pokrenuli i program unaprjeđenja znanja i vještina zaposlenika pod nazivom DRIVE Beyond Exellence – namijenjen jačanju profesionalnih kompetencija zaposlenika Fortenova grupe kako bi oni, ulažući u vlastiti razvoj, ujedno i značajno doprinijeli ostvarenju strateških ciljeva grupe. Zaključno, od ove smo godine član HRPSOR-a i UN Global Compacta, kako bi dodatno potvrdili svoju opredijeljenost održivom razvoju i kroz partnerski odnos pozitivno doprinosili
ciljevima održivog razvoja u Hrvatskoj i regiji.
