Pandemija koronavirusa uzdrmala je kompletno gospodarstvo, a sektor prometa bio je jedan od najpogođenijih. Stoga je Vlada donijela poseban Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima koji je već operativan, a detaljno je prezentiran na webinaru HGK s ciljem da se dodatno informira poduzetnike kojima je namijenjen.

“Cilj programa je osigurati financijsku podršku poduzetnicima iz ovih branši kako bi se maksimalno ublažio utjecaj korone na njihovo poslovanje. Potpore se dodjeljuju kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost, a prihvatljivi korisnici su mali, srednji i veliki poduzetnici koji posluju u sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanih djelatnosti”, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj u svom uvodnom izlaganju, dodavši kako taj zasebni program pokazuje da je Vlada prepoznala važnost sektora prometa za hrvatsku ekonomiju.

Naglasila je kako ukupan iznos predviđenih sredstava po navedenom programu iznosi 600 milijuna kuna od čega je do sada alocirano oko polovine, dok će druga polovina biti prebačena u drugu godinu. Poručila da će HGK i dalje nadležnim tijelima predlagati konkretne mjere pomoći poduzetnicima i zagovarat njihovo produljenje sve do normalizacije stanja u gospodarstvu.

“Provedbena tijela programa dodjele su Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) koji će dodjeljivati pojedinačne potpore korisnicima koji ispunjavaju uvjete iz programa putem komercijalnih banaka. Najavljena je i promjena uvjeta, u smislu da će se sredstva moći koristiti za kreditiranje obaveza prema financijskim institucijama”, izjavio je direktor Sektora za graditeljstvo i promet HGK Dario Soldo.

Vedrana Gavran Franić iz Odjela srednjoročno-dugoročnog osiguranja HBOR-a prezentirala je novu jamstvenu shemu koju provodi HBOR po nalogu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za velike klijente, a omogućuje im dobivanje jamstva države koje pokriva do 90 posto glavnice novih kredita banaka za likvidnost poduzetnicima.

“Namjena kredita je financiranje tekućeg poslovanja, korisnici su veliki poduzetnici koji nisu u teškoćama nisu bili u teškoćama na 31.12. 2019., a ostvarili su značajan pad prihoda ili fizičkog prometa u ovoj godini u odnosu na prošlu. Uvjet je i da ne podliježu neizvršenom nalogu za povrat potpore na temelju prethodne odluke EK te da u 2020. godini nisu isplatili dobit/dividendu iz prethodnih razdoblja, osim ako se ne radi o zakonskoj obvezi“, pojasnila je Gavran Franić, uz napomenu da se kroz mjeru A nudi najviši iznos jamstva po korisniku od 800.000 eura, s ročnošću od jedne do pet godina i maksimalnom kamatom od 2 posto. Mjera B, pak, nudi jamstva čiji je minimalni iznos 800.000 eura, dok najveći ne smije prijeći dvostruke godišnje rashode korisnika za plaće za 2019., odnosno 25 posto ukupnog prometa. Ročnost jamstava iz Mjere B je najdulje 6 godina, a kamata je također ograničena na maksimalnih 2 posto.

Korisnik kredita se obvezuje supotpisati ugovor o jamstvu, pravovremeno platiti Naknadu za jamstvo (može biti plaćena i iz kredita prvim povlačenjem sredstava kredita), dostavljati Ministarstvu kvartalno izvješće o namjenskom trošenju Kredita (potvrđeno od strane banke), izvijestiti HBOR u slučaju o nemogućnosti ispunjenja obveza po Ugovoru o kreditu te na zahtjev HBOR-a ili Ministarstva, dostaviti dokumentaciju i/ili informacije vezane za Ugovor o kreditu, financijske izvještaje, točne informacije o vlastitoj financijskoj poziciji i pravnom statusu.

Iva Debanić iz Sektora za financijske instrumente Hamag Bicro-a detaljnije je predstavila mjere te institucije, a uvjeti za dobivanje potpora su praktički identični kao kod HBOR-a, s tim da su u ovom slučaju one namijenjene malim i srednjim poduzetnicima. “Poduzetnici kreditna zaduženja za financiranje obrtnih sredstava ugovaraju isključivo u poslovnim bankama”, naglasila je Debanić.

Ministarstvo i Hamag-Bicro su suradnju u provedbi Programa realizirali sa slijedećim bankama: Hrvatska poštanska banka, Agram banka, Istarska kreditna banka, Slatinska banka, Podravska banka, OTP banka, Sberbank i Raiffeisenbank Austria.

Upravo je predstavnica Hrvatske poštanske banke Irena Račić dodatno elaborirala proces prijave za potencijalne korisnike, rekavši kako je prvi korak upućivanje zahtjeva banci, nakon čega bankin voditelj poslovnog odnosa (VPO) prolazi točku po točku svakog zadanog kriterija i detaljno provjerava je li zadovoljen svaki od navedenih uvjeta. “Dodatno, VPO će u razgovoru s vama zatražiti detaljan uvid u poslovanje vašeg društva, razloge potrebe za financiranjem, teret financiranja na buduće poslovanje te daljnje poslovne planove. Tijekom razgovora s VPO-om bitno je da znate istaknuti svoje snage u poslovanju i prednosti koje vaša kompanija ima na tržištu. U svakom slučaju, ne biste trebali skrivati negativne elemente već ih dobro obrazložiti. Stoga bi kao jedan od mogućih načina na koji biste se mogli prezentirati banci mogla biti SWOT analiza. Kada VPO utvrdi da zadovoljavate sve kriterije, šalje vam indikativnu ponudu nakon čega slijedi korekcija te prilika da još jednom promislite i eventualno korigirate prvobitno zatražen iznos kredita i rok otplate”, objasnila je Račić, napomenuvši da će kvalitetnom odnosu s bankom i brzom rješenju zahtjeva pridonijeti pravodobno dostavljanje sve zatražene dokumentacije, ispravno i kvalitetno popunjene.

Rok važenja Programa potpora će se produžiti do 30. lipnja 2021., a iz institucija i Sektora prometa HGK pozivaju sve zainteresirane poduzetnike koji zadovoljavaju uvjete da im se što prije jave.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!