Godina na izmaku bila je gospodarski izuzetno teška, neusporediva i s godinama ekonomske krize iz 2008., kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Pandemija Covida-19 utjecala je na brojna negativna kretanja u biznisu te je promijenila način poslovanja i razmišljanja na globalnoj razini. U takvim uvjetima hrvatska poljoprivreda uspjela je odgovoriti novim izazovima, pa se na kraju 2020. bilježi nekoliko pozitivnih trendova, koji bi mogli pokazati da svaka kriza može biti i velika prilika za zaokret te da su ogromna ulaganja u poljoprivredu (možda) počela davati rezultate, objavili su stručnjaci konzultantske kuće Smarter.

Poljoprivrednu, pandemijsku 2020. godinu, Hrvatska završava s rastom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, odličnim rezultatima u ratarskoj proizvodnji (pšenica, soja, kukuruz i dr.), smanjivanjem deficita vanjskotrgovinske razmjene, ali i rekordnim isplatama različitih oblika potpora poljoprivrednicima. Potpore i isplate po osnovi Programa ruralnog razvoja značajno su rasle i očito potaknule investicijski ciklus, što je vjerojatno dijelom utjecalo i na rast vrijednosti proizvodnje, ali svakako na rast produktivnosti, što je još i značajnije. No, nikako se ne smije zaboraviti da su tijekom godine dodatno isplaćene potpore, kao mjera pomoći zbog korona krize (tzv. Covid potpore) sektorima koji su bili na najjačem udaru – sektoru stočarstva (tovno govedarstvo, proizvodnja mlijeka), svinjogojstva, vinarstva…

“Stručnjaci Smartera kroz 2020. aktivno su analizirali stanje u svim segmentima poljoprivrede i ukazivali na pozitivne i negativne promjene na tržištu koje je donijela pandemija. Nudili smo rješenja koja poljoprivredi mogu pomoći u strateškom zaokretu te su važna za opstanak, rast i razvoj poljoprivrede te proizvodnje hrane. Raduje nas što su ostvareni pozitivni pomaci, ali smo mišljenja kako je važno poduzimati odlučne korake koji će dugoročnije imati pozitivni učinak na poljoprivredu u cijelosti. Godina je pokazala da u klimatološki dobroj proizvodnoj godini, u kriznim uvjetima urušavanja tržišta (pad maloprodaje, prekidi u lancu opskrbe, pad kupovne moći), značajnije ulaganje u konačnici daje i dobar rezultat. No, rješavanje osnovnih pretpostavki za konkurentnijom poljoprivredom još je ispred nas. Ključnim za 2021. smatramo izradu strateških planova za poljoprivredu što je naša obveza prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Uvjereni smo kako budući ciljevi i akcijski planovi, koji bi trebali biti izrađeni, moraju pratiti nove proizvodne investicije, a strategija poljoprivrede usmjerena na podizanje konkurentnosti te proizvodnji koje imaju dobar temelj da budu nositelji budećeg razvoja, ocjena je Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Rast vrijednosti proizvodnje: realan ili sporadičan
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna proizvodnja je u 2020. narasla za 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno sa 17,9 milijardi kuna na 18,8 milijardi kuna. Zabilježen je i porast neto dodane vrijednosti i produktivnosti od gotovo 10 posto. Podaci o rastu neto dodane vrijednosti i produktivnosti navode na zaključak da bi rast mogao biti trajniji, no ipak treba pričekati konačne procjene i dublju analizu što ga je pokrenulo.

“Naša je procjena da je na rast vrijednosti proizvodnje, uz rast cijena, u najvećem dijelu utjecala rekordna proizvodnja pšenice, kukuruza i drugih žitarica te uljarica. Ostvareni su pomaci i u ostalim proizvodnjama, primjerice ostvarena je rekordna proizvodnja krumpira, maslina, a pozitivni trendovi su vidljivi i u voćarstvu te proizvodnji povrća, kao što pomaka ima i u nekim sektorima stočarske proizvodnje. Ipak, da bismo mogli govoriti o dugoročnim trendovima, treba analizirati konačne rezultate. Slično je i s robnom razmjenom, jer veća proizvodnja i izvoz sirovina, a ne proizvoda dodane vrijednosti, sigurno je utjecao na bolju robnu razmjenu, no s tim ne smijemo biti zadovoljni. Potrebno je pronaći dugoročne modele poslovanja kako bi se sirovina u preradbenim kapacitetima pretvorila u proizvode dodane vrijednosti koji će donositi bolju zaradu u globalnoj trgovini”, zaključak je analize konzultantske kuće Smarter.

DZS je pred kraj godine objavio i privremene podatke strukture poljoprivrednih gospodarstava u 2020. Riječ je o podacima iz popisa poljoprivrede, koji je proveden u lipnju i listopadu ove godine. Popisom poljoprivrede obuhvaćeno je 173.776 OPG-ova i oko 4.400 poslovnih subjekata, a uspoređeni su s podacima posljednjeg istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2016. Poljoprivredna gospodarstva su u 2020. koristila ukupno 863 tisuće hektara oranica i vrtova, što je za 2,2 posto manje u usporedbi s 2016., dok se u stočarstvu bilježi porast broja svinja, ovaca i peradi, a pad broja goveda. Smatramo negativnim korištenje 19 tisuća hektara manje nego je to bilo u 2016. godini. Statistika pokazuje da se žitarice siju na 60,7 posto, a industrijski usjevi na 20,5 posto. U odnosu na 2016. žitarice su bile zasijane na 1,7 posto manje površina, dok su pod industrijskim usjevima rasle.

Veći udio u ukupnim površinama ima još i krmno bilje, od 11,9 posto, ali kod krmnog se bilja bilježi i dvoznamenkasti pad površina. Još veći dvoznamenkasti pad površina bilježi se i kod svježeg povrća, dinja i jagoda, za 18,2 posto, na 11 tisuća hektara; korjenastih i gomoljastih usjeva za 19,2 posto, na 21 tisuću hektara. Posebno ih zabrinjava što su za 44,4 posto, na 26 tisuća hektara porasle površine na ugaru. Ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali se ono održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu te se može kositi, pri čemu se na ove površine dobivaju potpore. Pod trajnim je nasadima u ovoj godini bilo ukupno 78 tisuća hektara, što je u odnosu na 2016. za 5,4 posto veća površina voćnjaka, vinograda, maslinika, rasadnika… Podaci popisa poljoprivrede za stočarstvo pokazuju da je smanjen broj grla goveda, ali je on porastao u svinjogojstvu, ovčarstvu i peradarstvu.

“Rezultati popisa ukazuju da nije došlo do strateškog zaokreta nego da se proizvodnja odvija u okvirima kakvi su bili i 2016. godine. Kada bi se uspoređivali s godinama prije ulaska u EU, rezultati bi bili još porazniji. Konačni podaci pokazat će na koji način su ogromna ulaganja kroz potpore i sve mjere Programa ruralnog razvoja utjecala na proizvodnju i ima li razloga za optimizam. Pozitivne promjene iz ovog presjeka su jako male da bi se govorilo da je poljoprivredna politika i ogromna ulaganja utjecala na dugoročan rast. Zato i ostavljamo prostor da u i ovoj analizi ovogodišnje dobre rezultate pripišemo jednoj rodnoj godini te specifičnim tržišnim kretanjima zbog Covida-19, a ne strateškoj promjeni strukture proizvodnje, snažnijeg rasta produktivnosti i tako nužnog zaokreta”, smatraju stručnjaci Smartera.

Rekordna isplata potpora
Agencija za plaćanja u poljoprivredi je u 2020., zaključno s 30. studenim, isplatila 6,8 milijardi kuna korisnicima svih mjera i programa. Od tog iznosa 3,1 milijarda kuna se odnosi na mjere ruralnog razvoja, gotovo 3,1 milijarda kuna na izravna plaćanja, 84,5 milijuna su isplate iz “Vinske omotnice“, za školsko voće je utrošeno 8,5 milijuna i 2,7 milijuna kuna za školsko mlijeko. Pomoć pčelarima kroz njihovu omotnicu iznosila je 14,8 milijuna, isplaćena sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo iznosila su 183,7 milijuna kuna, a za dodatne nacionalne potpore iz Državnog proračuna izdvojeno je 299 milijuna kuna. Usporedbe radi, prije pet godina isplaćeno je 4,3 milijarde kuna sredstava, a do kraja ove godine očekuje se ukupna isplata od 7 milijardi kuna.

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako i u 2021. godini nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja za razdoblje kroz 27 natječaja, čiji je glavni cilj, kako se tvrdi, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, a korisnicima je na raspolaganju više od 2,4 milijarde kuna. Poseban naglasak stavit će se na osiguravanje samodostatnosti odnosno primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno kroz ulaganja u modernizaciju i povećanje obima proizvodnje, za koju je osigurano više od četvrtine ukupnog iznosa (620 milijuna kuna). Za daljnje povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda osigurano je 300 milijuna kuna, čijim će se ulaganjem u preradu poljoprivrednih proizvoda, i to naročito izgradnju, rekonstrukciju i opremanje preradbenih kapaciteta, osigurati izgradnja prijeko potrebnih modernih kapaciteta za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća te žitarica i uljarica.

Iz planirane okvirne raspodjele opet je vidljiva tendencija ulaganja u brojne mjere, od kojih se opet manje od polovine usmjerava na jačanje proizvodnje, a ostala sredstva su namijenjena socijalnim namjenama i jačanju ruralnih sredina (infrastrukture). Na žalost, dosadašnje trošenje na taj način nije pokazalo da se bitno utječe na jačanje poljoprivredne proizvodnje, a niti na očuvanje života na ruralnim prostorima. I dalje smo uvjereni da samo snažnim ulaganjem u proizvodnju i radna mjesta odnosno jačanje gospodarstva može zadržati stanovništvo na ruralnim područjima, smatraju u Smarteru.

Smanjivanje deficita
U prvih devet mjeseci pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnula je 69 posto, što je 8,11 postotnih bodova više nego u istom razdoblju lani, što je rezultat rasta izvoza, uz pad uvoza. Ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u devet mjeseci ove godine iznosila je 1,7 milijardu eura, što je rast od 5 posto, a vrijednost uvoza bila je 2,5 milijardi eura, što je pad od 7,3 posto. Ostvaren je deficit od 758,8 milijuna eura ili 26,6 posto manje. U strukturi izvoza ništa se bitno nije promijenilo pa su i dalje najznačajniji proizvodi u izvozu žitarice kojih je izvezeno za 205,4 milijuna eura.

Pokazatelji trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni su dobri, s time da treba uzeti u obzir da je pad uvoza prije svega rezultat otežanog međunarodnog protoka roba u prvom dijelu godine te smanjenja domaće, posebice turističke potražnje zbog pandemije. Najviše uvozimo meso (10,8 posto ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,5 posto), mlijeko, jaja i med (7,9 posto), pića (7,8 posto) te različite proizvode visokog stupnja prerade (7,6 posto). U izvozu su najzastupljeniji: žitarice (12,3 posto), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,1 posto), ribe (8,8 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 posto) te duhan i njegove prerađevine (7,4 posto). Hrvatska i dalje ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica, riba, uljarica, duhanu i cigaretama te mesnim i ribljim prerađevinama, ali u svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa, voća, mlijeka i jaja, hrani za životinje i povrću.

“Struktura vanjskotrgovinske razmjene jasno govori o tome u kojim proizvodnjama nismo samodostatni, a čiji su proizvodi iznimno značajni u strukturi domaće i turističke potrošnje. Radi se o mesu, mlijeku, voću i povrću. Uz problem nedostatne proizvodnje, upravo se ovi sektori nose s velikim konkurentskim pritiskom. Trend rasta izvoza žitarica na preko 60 milijuna eura i značajan izvoz uljarica govori o strukturnom problemu s obzirom da istovremeno imamo visok uvoz mesa, proizvoda na bazi žitarica i škroba te hrane za životinje. Statistika industrijske proizvodnje govori o padu proizvodnje u prehrambeno-prerađivačkoj djelatnosti, posebice u proizvodnji pića. Podaci za prvih deset mjeseci 2020. upućuju na smanjenje volumena proizvodnje od 2,2 posto u proizvodnji prehrambenih proizvoda i čak od 19,3 posto u proizvodnji pića”, pokazala je analiza.

Ovogodišnju robnu razmjenu također treba promatrati u kontekstu pandemije koja je utjecala na manji uvoz kako zbog pada potrošnje (veliki pad potrošnje u HOREA kanalu, a i maloprodaja je padala kroz cijelu godinu), tako i prekida u lancu opskrbe. Svaka pozitivna vijest je dobra, ali ne smijemo stvarati zablude da je došlo to korijenskog zaokreta, a pogotovo da je došlo do značajnijeg jačanja konkurentnosti našeg poljoprivredno prehrambenog sektora. No, svakako možemo donijeti zaključke da su se potrošači, uvoznici i trgovci ove godine značajnije usmjerili na domaću prodaju, odnosno da je došlo do trenda smanjenja pritiska uvoznih roba.

“Većina trgovačkih lanaca okrenula se domaćim proizvođačima te ih pozivala da im se priključe u opskrbi. No treba naglasiti ono što je ključno, trgovci upućuju male proizvođače da se otkup i prodaja poljoprivrednih proizvoda odvija preko njihovih većih partnera, otkupljivača odnosno snažne distribucije koji objedinjuju ponudu na način kako to trgovina traži – tako da mogu pružiti uslugu pakiranja, skladištenja i distribucije. Kriza nam je ove godine otvorila i priliku da razmislimo o načinu na koji proizvodimo i konzumiramo hranu te da se značajnije okrenemo domaćoj proizvodnji. Takav cilj trebao bi biti i sastavni dio Strateške vizije za poljoprivredu i jedan od strateških ciljeva u narednom desetogodišnjem razdoblju”, zaključak je stručnjaka Smartera.

Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!