Stalno provjeravati kako su naši zaposlenici važnije je no ikada – posebice sada kada radimo od kuće i u virtualnim timovima. Krajnje je vrijeme da mentalno zdravlje prestane biti tabu tema, a pogotovo da ga stavljamo deset mjesta ispod fizičkog zdravlja (po važnosti). Budite pozitivan primjer i otvorite tu temu – koliko god vam to možda bilo neugodno ili van vaše zone udobnosti. Negiranje neugodnih emocija i zataškavanje problema “zabijajući glavu u pijesak” nikome nije donijelo ništa dobro.

Nesigurnost uzrokovana novim načinima rada jedan je od glavnih uzroka stresa i neizvjesnosti – a stres i neizvjesnost stvaraju okolinu u kojoj se razmnožavaju anksioznost, ljutnja, potištenost, problemi sa spavanjem i ostale psihološke posljedice. Tih psiholoških posljedica je bilo oduvijek, samo ih je pandemija koronavirusa dodatno “rasplamsala”. Da su se zaposlenici suočili s dosad neviđenim uvjetima za obavljanje posla, a poslodavci sa zaposlenicima koji zadnjih mjeseci “pucaju po šavovima” već su stare vijesti. Prema istraživanju Mind Share Partnersa, mentalno zdravlje čak 42 posto zaposlenika drastično se pogoršalo od pojave bolesti COVID-19. I stoga nema smisla raditi ikakvu dublju dijagnostiku – hajdemo se usmjeriti na rješenja.

Neki dan sam na društvenim mrežama podijelio oduži intervju sa svojom dragom mentoricom s fakulteta, inače vrsnom kliničkom psihologinjom. Već u samom naslovu stoji: “Psihičko zdravlje Hrvata ozbiljno je i zabrinjavajuće!”. Brojne su kompanije prepoznale taj problem i odlučile nešto napraviti po pitanju zaštite mentalnog zdravlja svojih djelatnika pa će osvještavanje te nikad važnije teme biti glavni cilj ovoga članka.

IZGRADITE “CHECK-IN” KULTURU
Stalno provjeravati kako su naši zaposlenici važnije je no ikada – posebice sada kada radimo od kuće i u virtualnim timovima. U većim sustavima može biti pravi izazov voditi brigu o ljudima čak i kada su oni fizički prisutni. Qualtrics i SAP proveli su istraživanje i utvrdili da od svih ispitanih zaposlenika u uzorku njih čak 40 posto nitko nije pitao ni kako su. Ponekad je jednostavno “kako si?” dovoljno za početak. Ali nemojte stati samo na tome: postavljajte otvorena pitanja i pokažite interes za probleme i priče svojih ljudi – čak i ako ne možete izravno pomoći. Od asistencije vam mogu biti i razni psihologijski upitnici, posebice ako radite u velikoj kompaniji.

KOMUNIKACIJA I FLEKSIBILNOST
Ne možemo ni krenuti rješavati probleme mentalnog zdravlja ako ne znamo što se točno događa, a za to je bitna – komunikacija. Ona je od presudne važnosti u ovim neizvjesnim vremenima, kada nam je poljuljan osjećaj (radne) sigurnosti i kada iza svakog ugla vreba neka neugodna promjena. Ne komunicirajući prepuštamo ljudima da kreiraju svoj vlastitu (najčešće pogrešnu) istinu, koja im bude bezrazložan izvor stresa.

Kada izgradite kulturu otvorene komunikacije, puno ćete lakše i brže prepoznavati probleme – a probleme koje prepoznate možete onda i rješavati. Često voditelji pogriješe jer pretpostave ili misle da znaju što njihovi ljudi trebaju – a da ih to nisu ni pitali. Hajdemo ne raditi tu grešku. Neki voditelji su prema svojim djelatnicima išli s tolikim povjerenjem da su im dali potpunu fleksibilnost omogućivši im da sami kroje svoj radni raspored kako im pretjerana količina posla ne bi bila uzrokom stresa i napetosti.

RAZGOVARAJTE O MENTALNOM ZDRAVLJU
Krajnje je vrijeme da to prestane biti tabu tema, a pogotovo da ga stavljamo deset mjesta ispod fizičkog zdravlja (po važnosti). Budite pozitivan primjer i otvorite tu temu – koliko god vam to možda bilo neugodno ili van vaše zone udobnosti. Negiranje neugodnih emocija i zataškavanje problema “zabijajući glavu u pijesak” nikome nije donijelo ništa dobro. Hajdemo na trenutak usporiti taj sprint prema KPI-jevima i posvetiti se samim sprinterima – i pitati ih kako podnose utrku. Slobodno ohrabrite i druge voditelje u vašoj kompaniji da pričaju o ovoj temi sa svojim zaposlenicima.

POTIŠTENI ILI DEPRESIVNI ZAPOSLENICI
Istraživanje koje je proveo Partnership for Workplace Mental Health kaže da samo 15 posto menadžera ima sposobnost prepoznati ovo potencijalno teško psihičko stanje kod svojih zaposlenika (koji niti ne moraju biti svjesni da ga imaju). To isto istraživanje navodi da pravovremeni tretman depresivnog i distimičnog (blago depresivnog) stanja kompaniji može donijeti uštedu od čak 2.000 dolara po zaposleniku! Vrijedi razmisliti!

NAGLAŠAVATI RAVNOTEŽU POSLOVNO-PRIVATNO
Surfshark, davatelj usluge VPN-a, primijetio je povećanu digitalnu aktivnost zaposlenika u periodu između ponoći i tri ujutro. Nadalje, zbog WFH modela rada (engl. work from home) primjećuje se kao da je granica između privatnog i poslovnog, koja je ionako bila “rastegnuta” zbog kulture prekovremenog rada, gotovo pa obrisana. Ljudi su vlastiti dom, mjesto u kojem se opuštaju i provode vrijeme sa svojim voljenima, počeli poistovjećivati s poslom i stresom, radeći de facto “zarobljeni” u beskrajnom radnom danu koji se čini da neće nikad završiti.

Zamolite svoje zaposlenike da u 17 h ugase sve – i vidite se s njima opet sutra u 9 h na koordinaciji. Ako se već oni neće prisiliti na taj korak, prisilite ih vi. Također, podsjećajte ih i na pauze tijekom radnog dana. Pauza od svega pet do deset minuta može čuda učiniti za produktivnost i koncentraciju, a dugoročno i za mentalno zdravlje. Ne zaboravite također izdvojiti vrijeme za zabavne aktivnosti i humor!

DODATNE USLUGE
Stručna podrška i psihološko savjetovanje u prvom redu. Brojne strane tvrtke plaćaju takvu vrstu usluga za svoje zaposlenike. Evo odličnog primjera: Starbucks svakom svom zaposleniku subvencionira čak 20 susreta sa psihologom! I kada pričamo o tome, važno je napomenuti jednu stvar – pronađite stručnjaka s kojim će vaš zaposlenik ostvariti “klik”. Bez povjerenja u osobu s druge strane nema otvorene i iskrene komunikacije, a ni puta ka boljem (psihološkom) sutra.

Možete isprobati i razne mobilne aplikacije za mentalno zdravlje, posebice ako radite u kompaniji čiji su zaposlenici više orijentirani ka tehničkim rješenjima. Naravno da mobilna aplikacija nikada neće moći zamijeniti živu osobu, ali otvaranje vrata svoje intime nepoznatoj osobi (ma koliko ona stručna bila) za neke može biti nepremostiva prepreka. Ti isti ljudi možda će se prije “otvoriti” nekoj aplikaciji jer vjeruju da im je onda anonimnost zajamčena.

Kako god bilo – svaki korak napravljen prema radu na mentalnom zdravlju je dobro napravljen korak. A nikada ne znamo što će kome pomoći.