Svakom je poslodavcu u interesu očuvanje radne sposobnosti radnika, jednako kao i zakonito poslovanje. Zakon o zaštiti na radu nalaže da poslodavac mora na odgovarajući način urediti obavljanje poslova zaštite na radu kako bi se radni proces odvijao bez prijetnji životu i zdravlju radnika, a ako poslodavac zapošljava do 49 radnika na raspolaganju su mu sljedeće mogućnosti:
• Poslove zaštite na radu poslodavac može obavljati sam ako ispunjava propisane uvjete, može ih prenijeti na ovlaštenika ili ih može ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu.
ili
• Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom osobom, odnosno ovlaštenom tvrtkom kad za to postoje objektivni i opravdani razlozi.

Kod poslodavca koji zapošljava više od 49 radnika, zaštita na radu mora se obavezno urediti tako da se sklopi ugovor o radu s odgovarajućim stručnjakom zaštite na radu.

Ovlaštenje za obavljanje poslova zaštite na radu tvrtkama daje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a postoje dvije vrste ovlaštenih osoba za zaštitu na radu: ovlaštene pravne osobe, odnosno tvrtke koje imaju ovlaštenja za obavljanje svih poslova zaštite na radu i ovlaštene fizičke osobe koje su isto registrirane kao trgovačka društva, ali su najčešće one-man tvrtke te imaju ovlaštenja samo za dvije vrste poslova zaštite na radu: osposobljavanje i ugovorno vođenje zaštite na radu, ali ne i za izradu procjene rizika i ispitivanje radnog okoliša i radne opreme

Poslodavac koji prikuplja ponudu za usluge zaštite na radu s tim najčešće nije upoznat, pa kad traži kompletnu uslugu zaštite na radu vrlo se često s upitom za ponudu obraća tvrtkama koje prve nađe pretražujući internet, a to su nerijetko ove spomenute tvrtke s nepotpunim licencama. Iako te tvrtke nemaju ovlaštenje za sve usluge zaštite na radu, one se ne ustručavaju dati ponudu i za usluge za koje nemaju licencu, služeći se pritom različitim jezičnim finesama u sadržaju ponude koje poslodavac ne razlikuje, zapravo obmanjuju poslodavce. Primjerice, najvažniji dokument zaštite na radu, a to je Procjena rizika, tvrtke s nepotpunim licencama nudit će se u ponudi ovim frazama:

“Izrada procjene rizika (savjetovanje)” ili “Sudjelovanje u izradi procjene rizika”. Kad su takve riječi u tekstu, poslodavci takvu ponudu trebaju izbjegavati žele li poslovati bez problema. Naime, ako poslodavac prihvati takvu ponudu, ta će mu tvrtka s parcijalnim ovlaštenjem izraditi procjenu rizika, ali uime poslodavca naručitelja usluga, a ne u svoje ime jer za to, dakako, nema licencu. Tvrtka koja će izraditi takvu procjenu neće na nju staviti podatke svoje tvrtke i svoj logo, pa će tako za sve propuste u toj procjeni poslodavac biti sam odgovoran. To je izrazito opasno jer može rezultirati velikim novčanim kaznama za poslodavca, pa čak i pokretanjem kaznene prijave protiv odgovorne osobe poslodavca, ako se zbog propusta u takvoj procjeni rizika dogode neželjene posljedice za zdravlje i sigurnost radnika.

To je bitno drugačije u odnosu na situaciju kad procjenu rizika izrađuje ovlaštena tvrtka jer je ona tada, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu, odgovorna za sve propuste koji proizlaze iz takva dokumenta, a ne poslodavac koji je naručio izradu tog dokumenta, kao što je u slučaju kad procjenu rizika poslodavcu u njegovo ime izradi ovlaštena fizička osoba. Dakle, razlika je ogromna i u takvim situacijama treba biti krajnje pažljiv i odgovoran jer navedeni rizik nijednom poslodavcu ne može biti prihvatljiv rizik poslovanja, prije svega zato što se poslodavci kod kojih su se dogodile ozljede na radu sve češće susreću s obvezom da nadoknade štetu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Riječ je o regresiranju troškova ozljede na radu od poslodavca što pokreće HZZO sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakona o obaveznim odnosima i posebnim propisima o naknadi štete. Regresni postupak indiciran je zapisnikom o inspekcijskom nadzoru u kojem su utvrđeni propusti poslodavca u primjeni zaštite na radu ili pravomoćnim prekršajnim i kaznenim presudama.

Dakle, ako se u zapisniku o inspekcijskom nadzoru nakon ozljede na radu utvrde propusti pri izradi procjene rizika, tada će HZZO podnijeti odštetni zahtjev poslodavcu za naknadom štete za troškove zdravstvenih usluga koje je HZZO imao i na to zatezne kamate, a ako se ne postupi po tom zahtjevu, pokreće se sudski postupak.

Što se tiče troškova koji iz toga proizlaze, oni su neusporedivo veći od bilo kakve kazne inspekcije nadležne za zaštitu na radu. Dok su kazne inspekcije za neprovođenje zaštite na radu u iznosima od nekoliko tisuća kuna, ovdje je riječ o ukupnim troškovima liječenja ozlijeđenog radnika koji mogu dosegnuti iznose od nekoliko desetaka tisuća kuna, pa do nekoliko stotina tisuća kuna, što za manje poslodavce može značiti kraj poslovanja.

Stoga, ugovarate li poslove zaštite na radu koja uključuje izradu procjene rizika, savjetujemo vam da se obratite tvrtki koja posjeduje sva potrebna ovlaštenja. Budući da je Procjena rizika temeljni dokument zaštite na radu kojim se za sve poslove identificiraju opasnosti, procjenjuju rizici i definira odgovarajući plan mjera kako bi ti rizici bili pod kontrolom, moralna je, pravna i financijska odgovornost svakog poslodavca da odabere ovlaštenu tvrtku koja će izraditi dokument temeljem licence koju posjeduje.

Preventa d.o.o. je ovlaštena tvrtka za obavljanje poslova zaštite na radu koja poslodavcima omogućava da brzo i jednostavno ispune sve obveze po najpovoljnijim uvjetima. Preventa je nedavna objavila kratki video u kojem su na jednostavan način pojašnjenje sve temeljene obveze koje su poslodavci dužni ispuniti prema Zakonu o zaštiti na radu.