U zadnje je vrijeme teško ne primijetiti nova piva koja su se pojavila na tržištu. Ne mislimo tu na industrijska, već na zanatska, craft piva koja su počela osvajati pivske gurmane diljem zemlje
Svijet pivopija više nije isti otkako su se u Hrvatskoj pojavile craft pivovare sa svojim fantastičnim pivima. Ulazak “zanatskih” piva na hrvatsko tržište dogodio se potiho, ali je u vrlo krakom vremenu izašao iz tišine i poslao glasan uzvik za sve ljubitelje piva – craft je stigao u Hrvatsku i tu je da ostane! I hvala mu na tome, zapravo, hvala svim entuzijastima koji su svoju ljubav prema pivu odlučili podijeliti s ostatkom pučanstva. Za početak, potrebno je razlučiti što je zapravo craft i koje se pivo može nazivati craft pivom.
SLOBODA IZRAŽAVANJA
U najkraćim crtama, craft pivovara je mala zanatska pivovara u kojoj je sam vlasnik i pivar iliti glavni i odgovorni kuhar. Za razliku od industrijskih piva gdje okus mora zadovoljiti široki krug potencijalnih kupaca, craft pivari imaju slobodu istraživanja okusa i začina kako bi postigli najbolji okus za potpunu uživanciju u pjenastom napitku.
Svaki craft pivar pristupa svom poslu pun pažnje i novih ideja kako bi u konačnici krajnji proizvod bio savršen. U posljednjih dvije godine craft pivovare niču poput gljiva poslije kiše.
Svakoga dana čujemo da se otvara nova mala pivovara ili da neko od “starih” poput Zmajskog, Nove Runde ili Vunetova izbacuju novi proizvod koji željni pivopije uvijek i iznova nestrpljivo očekuju.
Dokaz da se craft uvukao pod kožu potrošača su i mnogi festivali diljem Lijepe Naše koji su se u posljednje vrijeme pojavili a posvećeni su samo i jedino craft pivima. Čak su i stranci (Garden Brewery) počeli kod nas otvarati zanatske pivovare jer su prepoznali zanimljivo tržište puno zaljubljenika u kvalitetno pivo.
PIVO NA DOHVAT RUKE
Sve je započelo otvaranjem Zmajske pivovare iza koje stoji jedan od naših najboljih homebrewera Andrej Čapka. “Zmajska pivovara je nastala kao rezultat strasti prema vrhunskom pivu. Dugogodišnji sam homebrewer i nakon što sam skuhao hektolitre piva za svoje potrebe odlučio sam se na otvaranje vlastite pivovare. To je bio logičan korak”, započinje priču Andrej.
Slično govori i Miroslav Šuvak, čovjek koji stoji iza pivovare Nova Runda. “Hobi je kriv za sve! Prvo pivo kod kuće smo skuhali 2009. godine, a u periodu do 2014. osvojili smo medalje za svoja piva, nakon čega smo odlučili sve podignuti na viši nivo i otvoriti pravu pivovaru”, kaže Miroslav, koji nije sam u Novoj Rundi.
“Novu Rundu čine Đuro, Marko, Siniša, Vanja i ja”, objašnjava. U craft vode zaplivali su i supružnici koji se kriju iza craft piva Fulir. Dino Konta i Sanja Cvetanović otvorili su pivovaru manjeg kapaciteta naziva Pivionica iz koje izlazi agramersko pivo Fulir. “Fulir je svijetlo lager pivo bavarskog helles stila. Karakterizira ga prvenstveno pitkost, svijetla boja, aroma slada i plemenitog hmelja”, kaže Dino.
Zanimljivost Fulira je i njegova retro dizajnirana etiketa koja prikazuje zagrebačkog fulira i damu kojoj se udvara u parku Maksimir. Etikete su na većini craft piva izrazito domišljate i atraktivne tako da ni Fulir ne zaostaje u tom segmentu, baš kao ni Zmajsko, Vunetovo ili Nova Runda.
Možda ste pomislili da je nekako čudno da i žene kuhaju pivo, s obzirom na to da ljepši spol više preferira vina, koktele i slična “ženskasta” pića, dok je piva nekako uvriježeno piće jačeg spola. Vlasnica Vunetova Anna Tuszynska tu je da ugasi mit o pivu i muškarcima. Vunetovo je craft pivo koje dolazi s najsunčanijeg hrvatskog otoka Hvara.
“Počela sam s kuhanjem piva jer sam željela imati dobro pivo na dohvat ruke. Možda to nije nešto s čim se treba hvaliti jer nažalost još uvijek patimo od predrasuda da pivo i nije neki ženski napitak. Patim i ja, ali se polako te patnje oslobađam jer je društvo sve više svjesno da vrhunsko pivo, predstavljeno i posluženo kako priliči može biti i jest ravno vinu koje se smatra profinjenijom vrstom alkoholnog pića, pogotovo kod nas u Dalmaciji”, priča u jednom dahu Anna.
Kada vidimo s koliko entuzijazma i zanesenja ovi pivari pričaju o svojim proizvodima, nema sumnje da je budućnost crafta u Hrvatskoj zacementirana, a da će ljubitelja craft piva svakoga dana biti sve više i više. “Na primjerima iz zemalja gdje je craft pivarstvo prisutno dulje nego u Hrvatskoj može se vidjeti da se ne radi o ljetnoj modi već o trendu koji je prisutan i planira ostati dulje na tržištu”, govori Čapka.
Mada craft zauzima zanemarivi dio tržišta, više je nego bitno da se pojavio jer je proširio ponudu i predstavio neke nove okuse na koje na ovim prostorima nismo navikli, ali smo se brzo privikli.
“Trenutno je craft u Hrvatskoj još uvijek na margini i dok, primjerice, u SAD-u zauzima 18% tržišta, u nas je to tek oko 1%, ali divno je imati kafić u kojem se uz klasična piva toči i neko novo, zanimljivo pivo. Konkretno, sumnjam da će se craft u Hrvata ikada popeti do 10% jer smo mi ipak zemlja Sevki i Thompsona, bez svojeg ja, ideje i okusa, a craft je ipak za ljude koji razmišljaju svojom glavom”, kaže naš poznati pivoljubac, gurman i pivski somelijer Ribafish.
S ovim zanimljivim osvrtom slaže se i vlasnik Nove Runde. “Craft je tek u začetku. Kad usporedimo naše susjede kao što su Mađarska, Slovačka, Češka, a posebno Poljska koja ima jednu od najjačih craft scena u Europi, Hrvatska je iza njih barem pet godina. Tu se tek sad počinju otvarati specijalizirani craft pubovi (kao što su Hop In i Craft Room u Zagrebu), a pravi zamah će se desiti u sljedeće dvije godine. Pivovara je sve više, što konzumentima dobrog piva daje izbor, a bit će ih sve više u sljedećih par godina”, zaključuje Šuvak. I Dino Konta, vlasnik Fulira, smatra kako je budućnost crafta u Hrvatskoj svijetla (piva) te ju vidi važnim subjektom u daljnjem rastu tržišta, ponude i potražnje.
TREND KISELIH PIVA
Craft piva omogućuju ljudima da iskušaju razne okuse i stilove s raznim dodacima, što znači da svaki pivopija može pronaći baš savršeno pivo za sebe.
“Trenutno su u svijetu popularna kisela piva i piva koja jako odskaču od standardnih pivskih stilova iako su i klasici poput IPA (India pale ale) vrlo popularni. U Hrvatskoj je scena još uvijek jako mlada i trenutno se kuhaju vrlo klasična, no kvalitetna i zanimljiva piva. Vjerujem da će u godinama koje dolaze postojeće i nove pivovare obogaćivati scenu s novim pivskim stilovima i zanimljivim pivima”, govori Andrej.
Miroslav Šuvak potvrđuje popularnost IPA piva. “Još prije dvije godine bilo je nezamislivo izbaciti IPA stil na našem tržištu, ali sudeći kako je naš IPA C4 ‘puknuo’ u samo dva dana, vidi se da je tržište sada gladno za intenzivnim i gorkim pivima pa bih rekao da su američki zahmeljeni aleovi veliki hit u Hrvatskoj craft zajednici”, kaže Šuvak i dodaje kako gore spomenuta kisela piva odležavaju u bačvama za viski, što im daje poseban okus. Jednako poseban štih gaje i Vunetovo piva u koje je Anna ukomponirala djelić Hvara, poput korica gorkih naranči, raznog ljekovitog bilja, meda ili papra.
“Nije to bio marketinški trik s kojim smo htjeli privući pozornost na naš proizvod. Jednostavno, još dok smo bili homebreweri iskušavali smo razne prirodne sastojke, a izgleda da su to ljudi prepoznali i da im se sviđa naše pivo”, kaže Anna i dodaje da je za kuhanje dobrog piva potrebno nešto znanja, malo iskustva i puno intuicije.
“Intuicija je za mene najvažnija i najviše me vuče na craft. Dakle, kad te ženska intuicija vodi onda i recepturi za pivo pristupaš kao nekom autorskom jelu pa počneš razmišljati što s čim i zašto – to je ljubav”, priča ova ljubiteljica dobrog piva i za kraj daje savjet svima koji se žele okušati u kuhanju, ali još nisu skupili hrabrosti. “Zamisli što želiš, zamisli kakvo pivo želiš i kreni s kuhanjem. Napravi prvi korak u svijet pivarstva i nećeš se moći zaustaviti”, poručuje budućim “crafterima” Anna.
Jozo Knez
jozo@jatrgovac.hr
