Industrija šećera zadnjih godina posluje u vrlo izazovnim okolnostima. To se očituje i na tržištu kapitala pa je tako dionica Termes Grupe d.d., u čijem sastavu posluje Tvornica šećera Osijek, u zadnje dvije godine kliznula sa 171,90 kuna na samo 63,34 kune
Termes Grupa d.d. Osijek sljednik je tvrtki čije poslovanje seže više od stotinu godina unatrag i koje su se bavile proizvodnjom šećera i konditorskih proizvoda u gradu Osijeku.
Početkom 20. stoljeća slavonski veleposjednici ocijenili su kako je za razvoj poljoprivrede najbolje investirati u proizvodnju šećera koja se u to vrijeme intenzivno razvijala u zemljama srednje Europe. Tako je 1905. godine u gradu na Dravi osnovano “Prvo hrvatsko-slavonsko dioničarsko društvo za industriju šećera” i donesena odluka o početku izgradnje tvornice šećera u Osijeku.
“Prva osječka tvornica kandita Kaiser i Stark”, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša, osnovana je 1920. godine te ubrzo potom kupuje licencu za proizvodnju čokolade od poznate bečke tvornice Pischinger i započinje s proizvodnjom čokolade.
Tvornica nakon Drugog svjetskog rata nastavlja poslovati kao Gradsko poduzeće “Tvornica kandita i čokolade”.
Godine 1953. osječka šećerana preuzima proizvodnju i postrojenja Gradskog poduzeća čime započinje razvojni put Kandita i stvaranja vlastite tradicije u sklopu šećerane pod nazivom “Tvornica šećera i kandita”. Kandit brzo izrasta u modernu tvornicu za proizvodnju bombona i čokolade koja zauzima jedno od vodećih mjesta u konditorskoj industriji.
Već 1954. Kandit izbija u prvi plan među proizvođačima bombona u Jugoslaviji. Tijekom narednih deset godina proizvodnja je u stalnom porastu, a do vrhunca dolazi 1966. godine kada je proizvedeno 6.395 t bombonskih proizvoda, što osigurava Kanditu zauzimanje primata u bombonskoj branši. Tako blistav rezultat ne bi bio moguć bez novog postrojenja godišnjeg kapaciteta 6.000 t kakao proizvoda koje je pušteno u rad 1962. godine, što je Kanditu osiguralo polet u smislu razvoja čokoladnog asortimana.
Nakon toga, tvornica je imala nekoliko rekonstrukcija i povećanja kapaciteta. U godinama koje slijede, Kandit širi asortiman uvođenjem novih proizvodnih linija za proizvodnju punjene čokolade, pjenastih čokoladnih prutića i krem proizvoda.
KONSOLIDACIJA POSLOVANJA
Punih 40 godina tvornica šećera i tvornica čokolade i bombona poslovali su u sklopu IPK Osijek da bi, nakon pretvorbe provedene 1994., uslijedila privatizacija 2001. godine, kada zaposlenici i uprava preuzimaju upravljanje IPK Kandit d.d. Od 2005. godine IPK Kandit d.d. je vlasnik tvornice šećera koja je poslovala pod tvrtkom Kandit Premijer d.o.o. Osijek.
Tijekom 2010. godine dolazi do poslovnog povezivanja IPK Kandit d.d. i Žito d.o.o. Osijek, nakon čega započinje proces poslovne konsolidacije tvornice čokolade i tvornice šećera.
U sklopu tog procesa, osim same optimizacije poslovnih procesa, došlo je do aktiviranja dijela imobilizirane imovine (prije svega farme svinja i farme muznih krava) te izdvajanja konditorskog poslovanja u zasebnu tvrtku Kandit d.o.o. Osijek.
Koncem 2010. godine IPK Kandit d.d., kao matična tvrtka, preuzima ulogu upravljanja ostalim tvrtkama unutar grupe i mijenja naziv u Kandit Grupa d.d.
Imajući u vidu aktualna tržišna kretanja te stratešku usmjerenost Žito Grupe, u svibnju 2011. godine Kandit Grupa d.d. Osijek prodaje tvrtku Kandit d.o.o. Osijek (tvornica čokolade i bombona) tvrtki Mepas d.o.o. Široki Brijeg. Kupac je preuzeo brend “Kandit”, opremu, zaposlenike i zalihe te obvezu preseljenja proizvodnje s lokacije Frankopanska 99 u Osijeku do sredine 2014. godine.
Nakon prodaje brenda “Kandit” uslijedila je i promjena naziva tvrtki. Tvornica šećera je svoj dotadašnji naziv “Kandit Premijer d.o.o. Osijek” promijenila u “Tvornica šećera Osijek d.o.o. Osijek”, dok je ime društva za upravljanje “Kandit Grupa d.d. Osijek” promijenjeno u “Termes Grupa d.d. Osijek”.
Primarna djelatnost Termes Grupe danas je proizvodnja šećera u kojoj je angažirano više od 70% ukupnog broja radnika i koja generira više od 90% ukupnog prihoda Grupe.
PROIZVODNJA ŠEĆERA
Nakon što je osnovano “Prvo hrvatsko-slavonsko dioničko društvo za industriju šećera”, već 1906. godine započela je prva kampanja koja je trajala 79 dana. Početni kapacitet tvornice iznosio je 700 t repe na dan. Premda su oba svjetska rata ostavila teške posljedice na poslovanje i u tom je razdoblju investirano te je kapacitet proizvodnje udvostručen do 30-ih godina.
Nakon Drugog svjetskog rata osječka šećerana je nacionalizirana te radi pod nazivom Tvornica šećera Osijek. Generalna rekonstrukcija tvornice pokrenuta je 1953. godine te se prosječna dnevna prerada šećerne repe približila količini od 2.500 t.
Proizvodnja je unapređivana do kraja 50-ih i tijekom 60-ih godina, no posebno je značajna velika rekonstrukcija tvornice koja je započela 1974. godine s ciljem postizanja kapaciteta prerade od 7.500 t šećerne repe dnevno.
U Domovinskom ratu osječka tvornica šećera našla se na prvoj liniji bojišnice. Bilo je okupirano gotovo cijelo sirovinsko područje te je 1991. ostala zapisana kao jedina godina u povijesti u kojoj nije bilo kampanje.
Ratna šteta procijenjena je na 40 milijuna njemačkih maraka. Pogon pakiranja u potpunosti je izgorio, a najveći dio sirovinskog područja bio je okupiran još sedam godina.
Sve do mirne reintegracije proizvodilo se nešto iznad 25.000 t, što je oko četvrtine današnje proizvodnje. Godine 2001. krenulo se u nove investicije, kako u šećernu repu, tako i u tehnološki proces.
Investirano je u nekoliko projekata: nabava pročistača za šećernu repu, izgradnja prijemnih pista za šećernu repu, smanjenje troška prijema i skladištenja šećerne repe, smanjenje utroška kamena i koksa, povećanje kapaciteta stanice čišćenja, smanjenje potrošnje toplinske energije, elektroenergetske učinkovitosti, smanjenje toplinske energije u proizvodnji sušenog rezanca, smanjenje troška voda, povećanje kvalitete sušenja, skladištenje i pakiranje šećera.
Zbog svega toga Tvornica šećera Osijek danas je jedna od najmodernijih šećerana u ovom dijelu Europe. Glavne skupine proizvoda šećerane su: šećer (šećer od šećerne repe, šećer od sirovog šećera), karbokalk (poboljšavač tla), melasa (od šećerne repe, od sirovog šećera), repin rezanac (suhi briketirani, prešani rezanac).
STOČARSKI SEGMENT
Farma muznih krava Orlovnjak d.o.o. organizirana je tako da se primarno bavi proizvodnjom svježeg sirovog mlijeka. Na farmi je zastupljen visoko kvalitetni genetski materijal pasmine Holstein Friesian. Farma ima zaokružen ciklus proizvodnje, gdje se na istoj lokaciji obavlja odgoj vlastitog podmlatka, od teleta, visoko steonih junica pa sve do krava koje proizvode mlijeko za mljekare.
Na ovaj način na farmi osiguravaju vlastiti remont stada i stvaraju uvjete neovisnosti o rasplodnom materijalu. Tijekom 2011. godine izvršena je kompletna rekonstrukcija i dogradnja farme čime su se stekli uvjeti za visoku i kvalitetnu proizvodnju mlijeka. Kapacitet farme je 850 krava odnosno 650-700 krava u mužnji uz dnevnu proizvodnju od 16.000-18.000 litara mlijeka visoke kvalitete.
Svinjogojska farma Lipovača-Prkos d.o.o. specijalizirana je za proizvodnju prasadi za tov i tovljenika. Proizvodna djelatnost se odvija na dvije lokacije, tj. na farmama Lipovača i Prkos koje se nalaze u općini Erdut. Farme su modernizirane u opsežnoj rekonstrukciji tijekom 2002. godine.
Promjenom vlasničke strukture u 2010. godini obnovljena je proizvodnja na obje svinjogojske farme. Na farmi Lipovača je maksimalni kapacitet do 670 krmača uz godišnju proizvodnju 15.000 prasadi za tov, a farma Prkos ima maksimalni kapacitet od 9.000 tovljenika godišnje. Na farmi su zastupljene krmače visokog genetskog potencijala i zdravstvenog statusa Topigs genetike koje su uzgojene na svinjogojskoj farmi Velika Branjevina.
LANJSKO POSLOVANJE
U segmentu proizvodnje šećera u prvih devet mjeseci 2015. godine prodano je 77.460 t šećera, 8.707 t melase i 19.407 t prešanog rezanca za farmere. Količinska prodaja šećera veća je za 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je prosječna prodajna cijena manja za 14%.
U tom razdoblju proizvedeno je 43.492 t šećera, 5.329 t melase i 14.527 t prešanog rezanca za farmere. U 2015. planira se proizvesti 111.000 t šećera, 20.200 t melase te 80.070 t prešanog rezanca za farmere.
U prvih devet mjeseci 2015. proizvedeno je ukupno 5.671.179 litara mlijeka. Prosječan broj krava u stadu je 917 od kojih je 764 muznih krava. Stajski prosjek iznosi 23,13 litara po kravi dnevno, dok muzni prosjek iznosi 27,17 litara. U 2015. godini planira se proizvesti 8.000.000 kg mlijeka. Planirani prosječni broj krava je 919, od toga 750 muznih.
Na farmi se u navedenom razdoblju prosječno nalazilo 619 krmača. Ukupni priplod iznosi 12.631 prasadi.
U kooperaciju je predano 11.481 prasadi odbite. U 2015. godini planira se proizvodnja 17.500 prasadi na bazi prosječnog broja od 600 krmača.
Tijekom 2015. godine prosječno dnevno burzovno trgovanje dionicom IPKK-R-A iznosilo je oko 28.000 kuna, a godišnji pad vrijednosti dionice iznosio je 36,65%. Pritom nije bilo bitnih promjena u vlasničkoj strukturi kompanije.
