Simpozij Dan znanosti organiziran kako bi se naglasila važnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice te potaknuo daljnji razvoj društva znanja
Uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića te ostalih državnih i lokalnih dužnosnika u PharmaSu je održan Prvi Dan znanosti.
Riječ je o gospodarsko-znanstvenom simpoziju u farmaceutici kojemu je cilj ukazati na važnost suradnje gospodarstva i znanstvene zajednice kako bi se ubuduće kreirala konkurentnija domaća industrija, radilo na razvoju domaćih proizvoda te u većoj mjeri potaknula kultura istraživačkih radova.
Na događanju je sudjelovalo 60 eminentnih znanstvenika koje su predavači-znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, Farmaceutsko biokemijskog fakulteta te Prehrambeno biotehnološkog fakulteta upoznali s trenutačnim stanjem vezano uz predmetnu suradnju, mogućim modelima suradnje kao i konkretnim projektima znanstvene zajednice koji trebaju podršku privatnog sektora.
Na početku Dana znanosti predsjednik Ivo Josipović je izjavio: “Danas se ovdje događaju važne stvari. Povezuje se gospodarstvo i znanost jer gospodarstvo mora biti temeljeno na znanju, znanosti i tehnologiji. U PharmaSu sam vidio razvojnu komponentu i ovo je odličan primjer kako bi stvari trebale funkcionirati.”
U uvodnom obraćanju predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić istaknuo je kako je inicijativa za ovom suradnjom jasan znak koliko ozbiljno farmaceutika shvaća određenje države da tu industriju proglasi strateški važnom za Hrvatsku.
“Domaća farmaceutika ima potencijal biti nositelj budućeg gospodarskog razvoja Hrvatske. Mi u PharmaSu želimo ubuduće pokretati vrijedne projekte sa znanstvenom zajednicom te na taj način stvarati dodatnu vrijednost. Već smo započeli suradnju s nekim fakultetima i klinikama, a za tu suradnju spremni smo na raspolaganje dati našu vrijednu infrastrukturu koja uključuje know how, pa sve do primjerice, kontrole kvalitete i proizvodnje”, rekao je Jakšić te dodao kako je PharmaS u posljednjih pola godine započeo raditi na razvoju i proizvodnji vlastitih proizvoda i da će do kraja godine imati najmanje pet vlastitih brandova koji su izvozno orijentirani.
Vlasnik PharmaSa Luka Rajić naglasio je kako je suradnja sa znanošću u skladu s poslovnom strategijom PharmaSa te da ubuduće očekuje suradnju koja će rezultirati inovacijama.
Tijekom glavnog izlaganja ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Tome Antičić naglasio je kako suradnja gospodarstva i znanosti nije ni blizu dovoljno kvalitetna.
“Brojni razlozi postoje za to, a koji nisu isključivo vezani uz financiranje, već se između ostalog odnose i na loš pravni sustav i sustav napredovanja, nekompetitivni zakon o radu, krivi mentalitet koji podržava seniornost, a ne izvrsnost i gdje znanstvenici smatraju da je neprimjereno surađivati s industrijom. Institut je u procesu adresiranja brojnih navedenih nedostataka”, naglasio je Antičić.
Dr. sc. Ivanka Jerić, s istoimenog Instituta, predstavila je projekt InnoMol putem kojega se zapošljavanju mladi eksperti te odvija inenzivna suradnja s 36 vrhunskih partnerskih organizacija, sveučilišta i istraživačkih instituta diljem Europe što bi u konačnici moglo dovesti do razvoja inovativnih terapija i lijekova za liječenje ključnih bolesti današnjice, poput tumorskih oboljenja i drugih.
U nastavku simpozija prof. dr. sc. Jelena Filipović Grčić s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta predstavila je uspješno ostvarene projekte s farmaceutskom industrijom te aktualne EU projekte kao i mogućnosti suradnje fakulteta i industrije na područjima edukacije transfera i tehnologije znanja.
Prof. dr. sc. Sanda Vladimir Knežević s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta održala je popularno-znanstveno predavanje o ulozi prirodnih resursa u istraživanju, razvoju i proizvodnji lijekova dok je prof. dr. sc. Jadranka Frece s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta ukazala na sve veći trend pronalaženja i selekcioniranja novih prirodnih autohtonih funkcionalnih starter i probiotičkih kultura iz tradicionalnih fermentiranih proizvoda te prikazala uspješnu suradnju fakulteta i drugih znanstvenih institucija na proizvodnji “Slavonskog kulena” i “Sira iz mišine”.
