Hrvatski građani ove su godine na internetu najviše kupovali mobitele i pametne satove, prosječna vrijednost online košarice iznosi 268 kuna, a najtraženiji proizvod bio je robotski usisavač, pokazala je analiza portala Jeftinije.hr.
Godina je, kako ističu, bila iznimna u svakom aspektu online kupovine – interes potrošača za kupnju putem interneta se pojačao i taj je oblik kupnje uvelike zamijenio tradicionalnu.
Tijekom 2021. u Hrvatskoj je putem interneta kupovalo 59 posto potrošača od 16 do 74 godine.
Rast potražnje za proizvodima u online trgovinama ne jenjava i može se primijetiti veliki porast u gotovo svim segmentima proizvoda. Tako je primjerice potražnja za pametnim satovima i mjeračima u odnosu na prošlu godinu porasla za 98 posto.
Istraživanje Shopper’s Mind 2021 koje je Jeftinije.hr proveo s partnerima – agencijama Valicon i iProm, pokazalo je da je prosječna vrijednost online košarice kod hrvatskih kupaca 268 kuna.
Analiza je pokazala da su najpopularnije kategorije proizvoda mobiteli i pametni telefoni. Slijede pametni satovi i mjerači, LCD/LED televizori i ljetne automobilske gume.
U top 10 najpopularnijih kategorija su još dječje tenisice, hladnjaci sa zamrzivačem, zimske gume, klima uređaji, perilice rublja i prijenosna računala.
Najtraženiji proizvod – robotski usisavač
Proizvod kojeg su ove godine hrvatski online kupci najviše tražili je XIAOMI-jev robotski usisavač Vacuum MOP essential.
Među 10 najpopularnijih proizvoda koje su hrvatski potrošači odabirali tijekom 2021. našle su se i Apple bežične slušalice, parni čistač, pametni satovi, pametni telefon, krevet i kuhinjski blok.
Prodajni menadžer na Jeftinije.hr, Igor Martinović, ističe kako je 2021. i dalje u znaku pandemije, ali covid mjere su drugačije od zemlje do zemlje i manje restriktivne nego su bile u 2020. godini.
Zero-covid strategija, kako navodi, više nije opcija što je utjecalo na rast web trgovaca. Na više razvijenim tržištima dominantni web trgovci su čak imali i pad u prometu u odnosu na prethodnu godinu, ponajviše zbog ogromnog rasta 2019./2020.
“Na hrvatskom tržištu pada nije bilo jer je inercija koju je covid stvorio, ali i uz dodatnu pomoć kroz ogromna ulaganja u digitalni marketing (dosad neviđena na ovim prostorima) prije svega dominantnih fashion “powerhouse” iz EU dovela do daljnjeg rasta u 2021. većine kategorija proizvoda”, izjavio je Martinović.
Vjeruje da će 2022. donijeti još više ulaganja u digitalni marketing što će još više potaknuti potražnju. (Hina)
