Prema projekcijama EIZ-a u 2016. godini očekuje se rast BDP-a od 1,5% i rast potrošnje kućanstava od 1,4%, a u 2017. godini možemo očekivati daljnji pozitivni trend. Prijetnje očekivanom oporavku hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposlenost, niske plaće i usporeni rast cijena
Nakon dugoročne krize, maloprodajni promet raste u Hrvatskoj i u 2015. godini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), realni promet u trgovini na malo kumulativno je povećan za 2,4% u 2015. u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je taj rast brži od onog koji je ostvaren 2014. godine kada je iznosio 0,4%.
Povećanju realnog prometa u trgovini na malo u 2015. godini pridonijeli su rast nominalnog prometa za 1,4% i smanjenje cijena za 1,0%. Podaci DZS-a također pokazuju da je realni promet rastao u svim mjesecima u 2015. godini. Najveći rast prometa zabilježen je u srpnju (4,6%) i prosincu (4,1%).
U strukturi nominalnog prometa u trgovini na malo, lani su na međugodišnjoj razini rast ostvarile sljedeće trgovačke struke: prodaja audio i video opreme, željezne robe, boja i stakla, električnih aparata za kućanstvo, namještaja i drugih proizvoda za kućanstvo (+9,2%), ostale nespecijalizirane prodavaonice (+5,4%), nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama (+4,6%), tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi (+3,6%).
S druge strane, najveći pad prometa ostvarili su motorna goriva i maziva (-7,3%), računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama (-2,7%), motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi (-1,5%).
GLAVNA OBILJEŽJA U 2015.
Broj poduzetnika u trgovini (djelatnost G, ukupno aktivnih pravnih osoba i obrtnika), prošle je godine zabilježio rast od 4,1% pri čemu je broj aktivnih pravnih osoba povećan za 7,2%, dok je broj obrtnika istodobno smanjen za 6,5%. Usprkos pozitivnim kretanjima u trgovini, obrtnička trgovina i dalje bilježi pad.
Negativna kretanja u gospodarstvu i kriza jako su pogodili obrtničku trgovinu pa je tako u razdoblju od 2010. do 2015. godine svaki četvrti obrtnik zatvorio svoj obrt (njihov je broj smanjen za 26,5%, odnosno za 3.785 obrtnika). Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog nekonkurentnih nabavnih i prodajnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga.
Rezultat toga su pad prihoda, gubici u poslovanju i zatvaranje obrtničkih radnji. U pogledu broja zaposlenih u trgovini naziru se poboljšanja, ali ipak nema značajnijih pomaka. U 2015. godini broj zaposlenih u trgovini (G) smanjen je za 0,1%, dok je u trgovini na malo (G47) povećan za 0,4%. Uslijed krize znatno je smanjena zaposlenost.
Podaci DZS-a pokazuju da je u 2015. u odnosu na 2010. godinu broj zaposlenih u trgovini (G) smanjen za 12.460, a u trgovini na malo (G47) za 3.302 zaposlenika. Trgovina na malo (G47) ima znatan udio ženske radne snage (67,2% u 2015. godini), pa stoga kretanje zaposlenosti u ovoj djelatnosti posebno ovisi o zapošljavanju žena.
Broj zaposlenih žena u trgovini na malo (G47) povećan je u 2015. u odnosu na prethodnu godinu za 0,3%. Realne bruto plaće su u trgovini (G) lani povećane za 2,8% na međugodišnjoj razini, a u trgovini na malo (G47) za 2,1%. Usprkos ovom rastu, plaće u trgovini su i dalje niske. Prošle su godine bruto plaće u trgovini na malo bile za 27,5% niže u odnosu na gospodarstvo i za 17,4% niže u odnosu na trgovinu.
Te su razlike povećane u 2015. u odnosu na 2010. godinu, kada su iznosile 26,5%, odnosno 14,2%. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće za povećanje proizvodnosti rada niti za privlačenje nove radne snage. Pogledamo li kretanje izravnih stranih ulaganja (FDI), vidimo da je u 2015. godini, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u trgovini na veliko i malo vrijednost FDI-a porasla na 115,4 milijuna eura (u 2014. je iznosila 104,2 milijuna eura).
Oporavak FDI-a ostvaren je u trgovini na veliko, dok je u trgovini na malo smanjen sa 146,4 milijuna eura u 2014. na 44,3 milijuna eura u 2015. godini. Udio FDI-a trgovine u FDI-u na razini ukupnog gospodarstva u 2015. je iznosio 17,3%. Istovremeno, zamjetan je proces dezinvestiranja hrvatskih trgovačkih lanaca u inozemstvu.
MAKROEKONOMSKI POTICAJ
Kretanja u trgovini uvelike ovise o ukupnim gospodarskim kretanjima. U posljednjih nekoliko godina primijećeno je da u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pada sa smanjenjem gospodarske aktivnosti i raste s oporavkom gospodarstva. U 2015. godini zabilježena su pozitivna kretanja u makroekonomskom okruženju, što se pozitivno odrazilo na kretanje prometa u trgovini na malo.
U 2015. godini blago je povećan BDP za 1,6%, potrošnja kućanstava za 1,2%, noćenja turista za 11,5% i dolasci turista za 18,0%, što se pozitivno odrazilo na trgovinu na malo. Pojačana turistička aktivnost i rast vanjske trgovine također su pridonijeli rastu prometa u trgovini na malo. Rast bruto plaća je također čimbenik koji ima pozitivan utjecaj na trgovinu.
Porezno rasterećenje, s jedne strane, i niže cijene goriva, s druge strane, utjecali su na rast raspoloživog dohotka u 2015. godini, što je potaknulo potrošnju kućanstava. Podaci za razdoblje 2011.-2015. pokazuju da potrošačke i proizvođačke cijene imaju jak, ali negativan utjecaj na promet u trgovini na malo, što znači da kada padaju cijene, raste promet u trgovini na malo i obrnuto.
Tako su u 2015. godini potrošačke cijene smanjene za 0,5%, proizvođačke cijene za 4,4%, a promet je porastao za 2,4%. Pad potrošačkih cijena u najvećoj je mjeri rezultat smanjenja cijena sirove nafte na svjetskim tržištima, što se prelilo i na cijene ostalih sastavnica potrošačkih cijena, cijena prometa i usluga prijevoza.
Cijene prijevoza su u prosjeku bile niže za 6,7%, a u kategoriji goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva zabilježile su i snažniji pad od 10,6%. Smanjenje cijena potiče deflacijski pritisak. Pad cijena bi za maloprodavače trebao biti dobar jer niže cijene povećavaju kupovnu moć potrošača, poboljšavaju kreditne uvjete, utječu na rast potrošnje kućanstava i pozitivno djeluju na promet u trgovini na malo. Međutim, treba voditi računa i o tome da deflacija može negativno utjecati na investicije te na smanjenje prihoda i nominalnog BDP-a, a to opet može usporiti rast trgovine.
POTROŠAČKA KLIMA
U 2015. godini poboljšane su i percepcije potrošača, što ima pozitivne implikacije na potrošnju i trgovinu. Prema podacima HNB-a, u prosincu 2015. u odnosu na isti mjesec godine ranije indeks pouzdanja je veći za 16,3 boda, indeks očekivanja za 20,4, a indeks raspoloženja potrošača za 16,9 bodova.
Poboljšana su i očekivanja potrošača povezana s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo za 3,8 bodova. Prema tome, može se zaključiti da se vraća povjerenje potrošača u gospodarstvo i potrošnju. Bankarski sektor također pridonosi poboljšanju potrošačke klime. Kamatne stope na potrošačke kredite u kunama bez valutne klauzule kućanstvima smanjene su s 9,1 u prosincu 2014. na 8,6 u istom mjesecu 2015.
Usprkos tome, krediti stanovništvu u kunama za kupnju automobila i krediti po kreditnim karticama ukupno su smanjeni za 1,6%. To znači da su potrošači, unatoč smanjenju kamata, i dalje oprezni u pogledu novog zaduživanja. Podaci DZS-a iz posljednje ankete o potrošnji kućanstava pokazuju da su u hrvatskoj potrošačkoj košarici u 2014. godini dominirali prehrana i bezalkoholna pića s udjelom od 29,5%, izdaci za stanovanje i potrošnju energenata (16,3%) i izdaci za prijevoz (13,0%).
Udio raznih dobara i usluga (npr. osobna njega, osobni predmeti i sl.) iznosio je 8,5%, odjeće i obuće 6,7%, a rekreacije i kulture 5,9%. U odnosu na 2008., u 2014. godini smanjen je udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića s 32,1% na 29,5%, udio za odjeću i obuću sa 7,9% na 6,7%, dok je povećan udio za stanovanje i potrošnju energenata s 13,8% na 16,3%, za prijevoz s 12,0% na 13,0%, a za rekreaciju i kulturu s 5,4% na 5,9%.
Usprkos promjeni strukture potrošačke košarice prema uslugama, u Hrvatskoj je još uvijek visoki udio izdataka za hranu i bezalkoholna pića za razliku od razvijenih zemalja EU-a. U 2015. godini europsko gospodarstvo (EU-28) bilježi blagi oporavak. Zabilježen je rast realnog BDP-a za 1,9%, rast potrošnje kućanstava za 2,0%, nulta inflacija i stopa nezaposlenosti od 9,5%.
Hrvatska se ubraja u grupu zemalja EU-a koje su ostvarile najnižu stopu rasta BDP-a, deflaciju i visoku nezaposlenost. Oporavak gospodarstva EU-a pozitivno se odrazio na trgovinu na malo. Realni promet u trgovini na malo (kalendarski prilagođeni indeks, 2010.=100) u EU-28 rastao je u svim mjesecima u 2015. godini, a u prosincu je povećan za 4,2%, što je najveći porast u toj godini. Promet je porastao u svim zemljama EU-28, osim u Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji, Cipru, Nizozemskoj, Portugalu i Sloveniji.
PRILIKA ZA RAST
Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), u Hrvatskoj se u 2016. godini očekuje rast BDP-a od 1,5% i rast potrošnje kućanstava od 1,4%. U 2017. godini očekuje se daljnji oporavak gospodarstva, rast potrošnje, rast investicija i daljnje smanjenje nezaposlenosti.
Uslijed općenito slabe gospodarske aktivnosti, ne očekuje se značajniji porast zaposlenosti, a stopa registrirane nezaposlenosti je i dalje visoka (16,9% odnosno 16,5%). Potrošačke cijene trebale bi bilježiti blagi rast od 0,1% u 2016. i 1,9% u 2017.
U takvom okruženju možemo očekivati da će realni promet u trgovini na malo blago rasti u 2016. i 2017. godini.
Raiffeisenbank Austria (RBA) predviđa da bi se realni promet u trgovini na malo u 2016. godini trebao povećati za 2,1%, a u 2017. za 2,5%. Prema podacima tvrtke Cushman & Wakefield (2015.), Hrvatska je na osmom mjestu u pogledu očekivanih investicija vezanih uz izgradnju trgovačkih centara.
Tako se očekuje da će se u 2015. i 2016. godini u Hrvatskoj izgraditi 62.400 kvadratnih metara prostora trgovačkih centara. Iako se u razvijenim zemljama zapadne Europe nalazi oko 69% ukupnog prostora trgovačkih centara, izgradnja novih centara intenzivira se u zemljama središnje i istočne Europe, a među prvih deset zemalja je i Hrvatska, što također ukazuje na povratak povjerenja stranih investitora.
Ukupno gledano, prijetnje za oporavak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo su i dalje slaba potražnja, slabe investicije, visoka nezaposlenost, niske plaće i usporeni rast cijena. Nasuprot tome, prilike za oporavak su rast kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera, veća orijentacija na izvoz, rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije i poboljšanje investicijske klime.
Stručnjaci predviđaju da će u 2016. godini doći do promjena u maloprodaji koje će utjecati na poslovanje. Vend University, specijalizirana tvrtka za područje maloprodaje, predviđa glavne trendove za 2016. godinu:
• maloprodavači će nuditi potrošačima više opcija za plaćanje roba i usluga s većim naglaskom na mobilno plaćanje;
• mobilni uređaji imat će veću ulogu u pretraživanju i kupnji preko interneta;
• maloprodavači će staviti veći naglasak na razvoj i konsolidaciju baza podataka koji se prikupljaju kroz razne kanale distribucije;
• trgovci će instalirati mobilne uređaje unutar prodavaonica (kao npr. mPOS za mobilno plaćanje), što bi trebalo ubrzati plaćanje i skratiti vrijeme čekanja na blagajnama;
• maloprodavači će dalje razvijati i prilagođavati programe lojalnosti i ponuditi dodatne sadržaje putem mobilnih uređaja jer nagrađivanje kupaca samo po sebi neće biti dovoljno da se zadrži njihova lojalnost;
• sve više maloprodavača uključit će u svoje poslovanje i cloud tehnologiju;
• društvene mreže postat će sve značajnije u kupnji i pretraživanju proizvoda i usluga;
• sve više maloprodavača tražit će rješenje u internetu kako bi poboljšali doživljaj kupnje;
• veći će biti naglasak na daljnjem razvoju multikanalne prodaje.
To potvrđuje i istraživanje konzultantske kuće Deloitte za 2016. godinu koje pokazuje da će internetska prodaja, prodaja preko mobilnih uređaja i multikanalna prodaja zauzimati sve značajniji segment tržišta.
Hrvatski bi maloprodavači trebali prilagoditi svoju ponudu i poslovanje očekivanim trendovima žele li biti uspješni i u idućem razdoblju, a navedeni čimbenici uspjeha mogu biti smjernica njihovom razvoju u 2016. godini.
