Svaki drugi ispitanik je barem jednom promijenio posao u posljednjih pet godina, pokazalo je istraživanje HGK
Nezadovoljstvo plaćom, loši međuljudski odnosi, preopterećenje poslom te nemogućnost napredovanja najčešći su razlozi promjene posla, pokazuju podaci HGK istraživanja o potrebi za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koji su predstavljeni na III. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti.
Svaki drugi ispitanik je barem jednom promijenio posao u posljednjih pet godina. Što je osoba starija i s većim primanjima, vjerojatnost mijenjanja posla je manja. Najmlađi ispitanici, u dobi od 18 do 35 godina, najčešće mijenjaju posao, u prosjeku svakih godinu dana i tri mjeseca, i to češće od ostalih zbog loših međuljudskih odnosa i nemogućnosti korištenja fleksibilnog radnog vremena.
U odnosu na prošlu godinu porastao je broj ispitanika (48 %) koji kao glavnu prepreku s kojom se susreću prilikom traženja posla ističu neadekvatnu ponuđenu plaću, nije proporcionalna dužnostima radnog mjesta, i to češće osobe s visokom stručnom spremom. 29 posto osoba koje traže drugi posao su visoko obrazovani, 28 posto njih ima mjesečna primanja veća od 1.300 eura, a 27 posto ispitanika, mladih osoba bez iskustva, izjasnilo se da im je za pronalazak posla trebalo više od godinu dana.
Prema podacima koje je iznio Petar Mišević, savjetnik predsjednika HGK-a i prorektor Sveučilišta Sjever, samo 28 posto poslodavaca koji su sudjelovali u istraživanju ima godišnji budžet veći od 5 tisuća eura za edukaciju i usavršavanje svojih radnika, dok ostali ili uopće nemaju budžeta (35 %) ili je manji od 5 tisuća eura godišnje (38 %).
“Vođen tehnološkim inovacijama koje omogućuju napredak, svijet rada se mijenja brže nego ikada. Nove tehnologije, geopolitičke promjene i navike novih generacija donose korijenite promjene na tržištu rada. Zato je obrazovanje i kontinuirano usavršavanje domaće radne snage izuzetno važno, kao i mikrokvalifikacije kao nadogradnja u kontekstu cjeloživotnog učenja”, kazao je Mišević. Dodao je da naglasak treba biti na aktivnostima koje pridonose usklađivanju sustava obrazovanja sa stvarnim potrebama gospodarstva.
Najveća je potražnja za radnicima u proizvodnji i u građevinskom sektoru, a u odnosu na prošlu godinu, povećala se potražnja za administrativnim osobljem, radnicima u trgovini i maloprodaji, dok se potražnja smanjila za radnicima u ugostiteljstvu i turizmu, te u skladištenju i logistici, pokazuju rezultati istraživanja HGK.
Kliknite za najnovije vijesti, analize i istraživanja u vašem sandučiću!
