Treći SCM Forum okupio je u Zagrebu brojne stručnjake iz logistike, prijevoza i drugih sastavnica koje čine domaći i regionalni lanac opskrbe, a ključna poruka je da se treba biti strpljiv jer će cijeli sektor profitirati kada svoje rezultate počnu ostvarivati goleme investicije u prometnu infrastrukturu.
Poručeno je to s glavne panel rasprave na kojoj se govorilo o prometnoj i logističkoj infrastrukturi u Hrvatskoj i regiji. “Maersk i Enna Grupa su u terminal Rijeka Gateway uložili gotovo 400 milijuna eura, a kada se gleda ukupna razina ulaganja koja se naslanjaju na ovaj projekt onda je riječ o investiciji većoj od milijardu eura. Međutim, danas je kapacitet kontejnerskog terminala znatno veći od propusnosti željezničke mreže koja na dnevnoj bazi iznosi oko 70 vlakova”, naglasio je Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk.
Pritom je riječ o kraćim kompozicijama dužine do 375 metara, dok su nedavno realizirane investicije u slovenskoj luci Kopar te željezničkoj pruzi prema Divači omogućile da se kapacitet poveća s dosadašnjih 90 na čak 212 vlakova dnevno. “To su kompozicije duljine od 700 metara, što u biti znači da Rijeka ima tek petinu propusnosti koju ostvaruje luka Kopar u željezničkom prijevozu prema unutrašnjosti”, rekao je Vodopija.
Logistika u Sloveniji – snažan sektor s izazovima
Da je i ovako značajan pomak u propusnosti koparske luke riješio tek dio problema, upozorio je pak Robert Sever, direktor Udruženja za promet pri Gospodarskoj komori Slovenije. “Naime, i s ovim rastom kapaciteta više od 60 posto prometa luke Kopar prevozi se cestom, što je dva i pol puta skuplje od željezničkog prijevoza”, naglasio je dodajući kako logistički sektor u Sloveniji generira više od 6 posto BDP-a, uz godišnji prihod veći od 8 milijardi eura zapošljavajući pritom više od 50 tisuća ljudi. Unatoč velikim ulaganjima, upozorio je Sever, u Sloveniji je više od 1300 km pruga koje ne ispunjavaju TEN-T standarde. “To znači da je pred nama još puno posla, jednako kao i pred kolegama u Hrvatskoj”, naglasio je.
Iako će proći još nekoliko godina prije nego prvi vlakovi krenu prometovati nizinskom prugom od Rijeke prema Zagrebu, ovaj projekt ulazi u konkretniju fazu pripreme, pri čemu je jasno naglašeno kako su upravo projektna dokumentacija, studije utjecaja na okoliš i druge administrativne procedure do sada značajno usporavale realizaciju ovako složenih infrastrukturnih zahvata.
Nizinska pruga – projekt od strateške važnosti
“U tom kontekstu već su poduzeti prvi operativni koraci za pokretanje procesa izgradnje nizinske pruge. Kao ključna odluka ističe se odabir modela realizacije koji bi trebao skratiti vrijeme pripreme i provedbe projekta. Riječ je o tzv. alliance modelu, koji se već primjenjuje na velikim europskim infrastrukturnim projektima poput Rail Baltice, a temelji se na bliskoj suradnji investitora, projektanata i izvođača od najranije faze razvoja projekta”, naglasila je Jasna Divić, ravnateljica Uprave za željezničku infrastrukturu i promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Rekla je kako je trenutačno u tijeku postupak nabave konzultantskih usluga te je objavljen poziv za angažman stručnjaka koji će izraditi detaljnu analizu projekta izgradnje nizinske pruge. Ta analiza trebala bi, prema njenim riječima, postaviti temelje za daljnje faze realizacije i preciznije definirati tehničke, financijske i operativne okvire projekta.
“Procijenjena vrijednost investicije doseže do 4 milijarde eura, čime se ovaj projekt svrstava među najveće infrastrukturne zahvate u Hrvatskoj u povijesti. Očekuje se da će privući širok krug sudionika, kako vodeće europske kompanije, tako i domaću građevinsku industriju, koja u ovom projektu vidi značajnu poslovnu priliku i prostor za dugoročno pozicioniranje na velikim infrastrukturnim inicijativama”, poručila je Divić.Novi krčki most kao ključna karika razvoja
Novi krčki most kao ključna karika razvoja
Projekt novog krčkog mosta sve se jasnije profilira kao ključan preduvjet za puni razvoj željezničkog i cestovnog prometa u Hrvatskoj. Trenutačno su Hrvatske autoceste već pokrenule izradu idejnog rješenja, dok se paralelno vode razgovori o optimalnom položaju željezničke trase. Upravo je usklađivanje cestovne i željezničke komponente jedan od kompleksnijih elemenata projekta, ali i presudan za njegovu dugoročnu učinkovitost.
“Prema trenutnim procjenama, u razdoblju od tri do četiri godine mogla bi se ishoditi lokacijska dozvola, čime bi se otvorio prostor za početak konkretne realizacije. U tom kontekstu očekuje se da će Vlada Republike Hrvatske uskoro donijeti odluku o pokretanju projekta, koji se ne promatra izolirano, već kao dio šire logističko-prometne cjeline. Ona bi, uz novi krčki most, obuhvatila i razvoj novog terminala na Krku te cargo centra u Zagrebu, čime bi se dodatno osnažila pozicija Hrvatske kao relevantnog logističkog čvorišta u regiji”, istaknula je Divić.
Izazovi u željezničkom teretnom prometu
Tin Simonić, direktor prodaje u HŽ Cargu, osvrnuo se na izazove u sektoru teretnog željezničkog prometa, istaknuvši kako je prošla godina bila iznimno teška za tržište. Ukupno je prevezeno oko 3 milijuna tona tereta manje, što predstavlja pad od čak 21 posto. Naglasio je kako je tržište ozbiljno poremećeno, pri čemu značajnu ulogu imaju geopolitičke okolnosti, ali i operativni izazovi poput čestih zatvaranja pruga. “Upravo su ti infrastrukturni zahvati postali svakodnevica poslovanja. Tijekom 2024. godine zabilježena su 64 dana zatvora pruga, dok je prošle godine taj broj narastao na 77 dana, što dodatno otežava organizaciju i pouzdanost prijevoza”, upozorio je Simonić.
Posebno je istaknuo važnost slovenskog tržišta, na koje otpada čak 47 posto poslovanja HŽ Carga, zbog čega je apelirao na potrebu bolje koordinacije radova između Hrvatske i Slovenije naglasivši kako bi usklađivanje infrastrukturnih zahvata između dviju država značajno bi olakšalo transportne tokove i smanjilo negativne učinke na prijevoznike.
Govoreći o Ličkoj pruzi, temi koja se često otvara u stručnim raspravama, Simonić je naglasio kako su na toj dionici i dalje prisutni unatoč financijskim gubicima. Trenutačno ondje bilježe minus od oko 1,5 milijuna eura godišnje, no ističe kako je riječ o strateškoj odluci jer “ako mi ne održavamo promet, teško da će to učiniti netko drugi”. Problem leži u značajnom padu volumena: dok je nekada promet iznosio i do 700 tisuća tona, danas se kreće oko 200 tisuća tona, što ograničava isplativost i operativne mogućnosti, pa se promet odvija s manjim vlakovima.
Osvrnuo se i na vozni park, navodeći kako raspolažu s ukupno 70 lokomotiva, od čega je polovica dizelskih, a polovica električnih. Istaknuo je pritom kako je nabava novih dizelskih lokomotiva trenutno vrlo otežana, što dodatno komplicira operativno planiranje.
Zaključno, poručio je kako je ovo razdoblje nužno promatrati kao fazu ulaganja u budućnost. “Unatoč trenutnim izazovima i pritiscima, ključno je nastaviti s investicijama i optimizacijom poslovanja kako bi sektor bio spreman za očekivani snažniji rast u nadolazećem razdoblju”, poručio je Simonić.
Osim o infrastrukturi, SCM Forum otvorio je panel diskusije i o farmaceutskoj industriji, FMCG sektoru te kibernetičkoj sigurnosti uz niz zanimljivih predavanja i prezentacija primjera iz prakse.
Treći SCM Forum održan je pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te uz sponzorsku podršku tvrtki Peak Porter, Datalab, Rox, GS1 Croatia, Inventarko, Primacošped i cargo-partner, dok su medijski partneri bili Ja TRGOVAC, SCM.hr, Lider, Press Clipping i B1 Media.
