Iako je uistinu težak zadatak jednoznačno identificirati pet vodećih maloprodavača na tržištu Bosne i Hercegovine, kombinirani tržišni udio pet vodećih trgovaca na malo u 2010. godini procjenjuje se na oko 15 posto
Zajednički nazivnik zbivanja u cijeloj regiji svakako je koncentracija tržišta. Države regije razvijale su se različitom brzinom, ali uzorak je bio vrlo sličan.
Svako pojedino tržište u početku je patilo od rascjepkanosti na bivše trgovačke lance, nekoć u vlasništvu države, i na veliki broj malih privatnih igrača čije su trgovine nicale neopisivom brzinom na svakom uglu.
Nakon te početne faze koja je trajala poprilično dugo, tržište se pomalo počelo koncentrirati i to u vidu snažnog razvoja domaćih lanaca i najprije sramežljivog, a kasnije sve intenzivnijeg ulaska stranih igrača na tržište.
Tržišta Slovenije i Hrvatske sada su u fazi borbe velikih domaćih igrača i stranih imena, dok je tržište Bosne i Hercegovine još u procesu konsolidacije regionalnih i domaćih snaga.
Volimo male trgovine
Zrinka Štimac iz agencije MEMRB ističe kako je ključna stavka u razvoju maloprodajnih tržišta kako Hrvatske, tako i Bosne i Hercegovine činjenica da tamošnji potrošači zaista vole kupovati u malim formatima i njihov značaj neće pasti brzinom kojom se očekivalo.
I mnoge zemlje Zapadne Europe naprosto imaju tu tradiciju trgovina u susjedstvu koje naprosto ne gube na važnosti. U tom smislu korak koji sada predstoji je definiranje odnosa između malih nezavisnih lokalaca i regionalaca koji otvaraju i manje formate.
Ishod nažalost nije potpuno neizvjestan jer nezavisni vlasnici teško drže korak s velikim igračima naprosto zbog uvjeta koje ne mogu dogovoriti s proizvođačima, obzirom na male količine koje uzimaju, pa ne mogu niti ratovati cijenama protiv velikih, navodi analitičarka MEMRB-a.
Što se pak ugostiteljskih objekata tiče – tu je u stvari situacija puno bolja za lokalne igrače jer strani igrači nasreću (ili nažalost – ovisno o perspektivi) ne prolaze baš najbolje na našim tržištima.
Potrošači su i dalje najradije orijentirani prema prokušanim lokalnim objektima – bilo kad se radi o omiljenom kafiću ili restoranu brze prehrane.
Grafički prikaz razvoja važnosti broja maloprodajnih i ugostiteljskih objekata ocrtava gore navedenu trenutnu situaciju – HoReCa kanal brojčano prednjači na tržištu Bosne i Hercegovine, a slijede ga male lokalne trgovine.
Ta dva kanala su neosporiva jer svi ostali u stvari su još uvijek na vrlo sitnim brojevima. HoReCa je više manje stabilna – što je zaista dobra vijest jer je, primjerice, Hrvatska pretrpjela velik udarac uvođenjem zabrane pušenja koje je zatvorilo brojne kafiće. A one koji nisu stradali zbog toga – dohvatila je recesija.
Očevidno je situacija u regiji daleko od optimistične i vjerojatno do 2012. neće biti ama baš nikakvih naznaka oporavka, ali jednom kada počne – potencijali svih zemalja u regiji doći će do punog izražaja, ističe Štimac.
Rast velikih formata
Međutim, najveći rast naravno bilježe moderni formati pa tako supermarketi bilježe horizontalni rast od čak 11 posto u odnosu na prošlu godinu, a prate ih drogerije s +5% te velike trgovine s +3%.
Kako ukupno tržište vertikalno nažalost pada u volumenima i vrijednosti (efekt koji se događa je u stvari seljenje prodaje), pa mali formati gube potrošače koji prelaze u velike formate.
Ulaskom stranih igrača iz regije (Konzum, Mercator, Tuš), na tržište BiH, došlo je do sve veće konsolidacije i na kraju i koncentracije tržišta, navodi Ana Matić iz agencije GfK. Domaći lanci morali su se prilagoditi novonastaloj situaciji.
Općepoznato je da veliki igrači preferiraju jednako tako velike formate i to je jedan od osnovnih razloga koji je utjecao na spomenute promjene na BiH tržištu.
Međutim, postoje još neki razlozi koji idu u prilog sve većem udjelu velikih formata: supermarketi i hipermarketi, kao dijelovi velikih lanaca, imaju veći manevarski prostor kada su u pitanju cijena i asortiman. Stoga ne treba čuditi što udio modernih/velikih formata kontinuirano raste od 2007. godine.
Ipak, minimarketi i tradicionalne prodavaonice još uvijek igraju važnu ulogu na tržištu, iako je njihov zbrojeni udio u 2010. pao ispod 50 posto, ističu iz GfK.
Burne promjene
Između ostalog, na porast udjela velikih formata utjecala su i otvorenja većeg broja supermarketa od 2007. naovamo. Neki od regionalnih igrača na BiH tržištu išli su metodom otvaranja svojih velikih formata (Tuš), dok su se drugi odlučili na preuzimanja manjih i već uhodanih lanaca (Konzum, Mercator).
Konzum je tako preuzeo VF Komerc, Mališić, Dionu iz Širokog Brijega, Dženanović i hipermarkete Aura te objekte Toma i Supernove. Mercator je slijedio isti obrazac s Omegom i Gekomom u 2008. i 2010. godini.
Delta Maxi preuzeo je Tropic, dok su se DP i Ilma prvo udružili te neko vrijeme postojali pod zajedničkim imenom DP Ilma. Međutim, od veljače 2011. sve prodavaonice djeluju pod imenom DP.
Ove burne promjene na maloprodajnom tržištu Bosne i Hercegovine, koje nije uvijek lako popratiti, daju do znanja da je 2010. godina bila stresna ne samo za male, nego i za velike igrače. Od 2008. naovamo na prve se tri pozicije smjenjuju tri do četiri vodeća igrača.
Iako je uistinu težak zadatak jednoznačno identificirati pet vodećih maloprodavača na tržištu Bosne i Hercegovine, zbog malog broja investicija u sektor trgovine u usporedbi s drugim zemljama regije te izrazite fragmentiranosti tržišta, agencija Planet Retail u svojoj analizi navodi kako se kombinirani tržišni udio pet vodećih trgovaca na malo u 2010. godini kretao oko 15 posto.
Trenutno je ekspanzija i povećani udio velikih formata nad malima najprisutniji u regiji Republika Srpska (hiper i supermarketi), slijede jugozapadni dio Federacije BiH (supermarketi) te središnji dio Federacije s hipermarketima. U isto vrijeme u istočnom dijelu Republike Srpske mali i tradicionalni formati čvrsto drže svoju poziciju.
Imajući u vidu takva kretanja na tržištu maloprodaje u BiH u proteklih nekoliko godina, kao i iskustva zemalja iz regije, za očekivati je da će se procesi koncentracije i konsolidacije tržišta nastaviti.
Isto tako, realno je pretpostaviti da će vodeći lanci na tržištu ojačati svoju poziciju te da će biti još strateških preuzimanja i povezivanja.
Bosna i Hercegovina posljednjih je godina značajno napredovala, no globalna kriza nije zaobišla ni njeno tržište. Iz tog razloga tek ostaje za vidjeti kojom brzinom i u kojoj mjeri će se navedeni scenarij razvijati.
