Sporazum o Transatlantskoj trgovini i investicijama prvi je značajniji iskorak u bližem povezivanju Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije.
Potpiše li se taj sporazum, nastat će najveća svjetska carinska unija, koja će ujedno biti novi motor rasta sa obje strana Atlantika, ali i svojevrsna zaštita konkurentnosti od brzorastućih tržišta Indije, Rusije, Brazila i Kine.
U srijedu se u zagrebačkom Westinu u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham) prvi puta u našoj zemlji pokrenula diskusija o novoj, povijesnoj uniji Amerike i Europe. Predsjednik AmChama Ivan Vidaković objasnio je kako SAD i EU zajednički predstavljaju polovinu svjetskog BDP-a te u globalnoj trgovini sudjeluju s udjelom od jedne trećine.
“Ipak, nakon pet godina globalne recesije iskorak prema ovakvom sporazumu je vrlo važan te će u velikoj mjeri pomoći u oporavku gospodarstva”, kaže Vidaković.
Andreas Galankis, politički direktor AmChamova ureda u Bruxellesu misli da politički i gospodarski nema boljeg trenutka za početak pregovora o sklapanju sporazuma.
“Konsenzus oko jačanja konkurentnosti postoji u oba tabora, američkom i europskom, ali što je još važnije on postoji i između republikanaca i demokrata u SAD-u. Tu priliku treba iskoristiti kako bi što prije potaknuli gospodarski rast”, tvrdi Galankis.
Što se teksta sporazuma tiče, Galanskis misli da će on bit vrlo širok i općenit te da obje strane čekaju vrlo teški i naporni pregovori sve dok se ne usklade bezbrojne tarife, carinski propisi i komplicirana regulacija koja postoji i u SAD-u i EU-u. Isto tako, istaknuo je nadu da će europska birokracija postati brža i učinkovitija, nalik američkoj.
Predsjednik državnog ureda za trgovinsku politiku Denis Čajo tvrdi, pak, da će najviše prijepora u pregovorima izazvati pristup tržištima, gdje će naprimjer velike zahtjeve imati predstavnici automobilske i kemijske industrije, ali i u ostalim kapitalnim granama industrije. (Lider)
